Osijek kao susret: Lica grada / Domagoj i Marin Topić

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2026/MLU_Osijek%20kao%20susret.jpg" style="width: 372px; height: 186px;" /></p> <p> Muzej likovnih umjetnosti u suradnji sa Akademijom za umjetnost i kulturu Sveučili&scaron;ta J.J. Strossmayera u Osijeku otvara izložbu &bdquo;Osijek kao susret &ndash;&nbsp; lica grada&ldquo;. Otvorenje će se održati 5. veljače 2026. godine s početkom u&nbsp; 19 sati&nbsp; u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku na adresi Europska avenija 9.</p> <p> Autori izložbe, Domagoj i Marin Topić, bilježe kroz svoj fotoobjektiv lica grada, fragmente svakodnevnice kroz susrete, istražujući identitet grada Osijeka tematiziranjem urbanog prostora koji je oblikovan ljudima, vremenom i prostorom. Kustos izložbe Ivan Roth kao temeljne točke promi&scaron;ljanja grada fotografirana lica povezuje u cjelinu kroz koncept susreta.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong><u>O autorima izložbe:</u></strong></p> <p> <strong>DOMAGOJ TOPIĆ</strong></p> <p> Domagoj Topić rođen je 1979. godine u Osijeku, gdje je zavr&scaron;io osnovnu &scaron;kolu i Prvu gimnaziju. Godine 1998. upisao je Akademiju dramskih umjetnosti u Zagrebu, smjer filmsko i televizijsko snimanje, gdje je stekao diplomu akademskog snimatelja (magistar kamere). Sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim izložbama fotografije te je autor samostalne fotomonografije Osijek (2014.) i koautor vi&scaron;e zapaženih fotomonografija, među kojima se ističu Kopački rit, Osijek &ndash; grad za dugu ljubav i Novigrad &ndash; samozatajan grad. Samostalno je izlagao u Osijeku i Zagrebu, a na skupnim izložbama vi&scaron;estruko je nagrađivan, uključujući prve nagrade na Salonu fotografije Osijek i izložbi autora Osječko-baranjske županije, kao i drugu nagradu na međunarodnoj manifestaciji Foto Ex tempore u Novigradu. Uz fotografiju, intenzivno se bavi video produkcijom, realizirajući brojne dokumentarne i namjenske filmove te televizijske reklame. Ostvario je suradnje s nizom renomiranih institucija i tvrtki, među kojima su Auto Zubak, Žito grupa, Grad Zagreb, Croatia osiguranje, Kra&scaron; i druge. Njegov rad karakterizira spoj snažnog vizualnog izraza, tehničke preciznosti i dugogodi&scaron;njeg profesionalnog iskustva u području fotografije i audiovizualne produkcije</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>MARIN TOPIĆ</strong></p> <p> Marin Topić rođen je 12. rujna 1956. godine u Osijeku. Fotografijom se počeo baviti već u osnovno&scaron;kolskim danima, kao učenik Osnovne &scaron;kole August &Scaron;enoa u Osijeku. Zavr&scaron;io je Rolleyevu &scaron;kolu fotografije u Braunschweigu te 1987. godine stekao zvanje majstora fotografije. Iste godine primljen je u ULUPUH, sekciju za fotografiju. Od 1982. do 1991. djelovao je kao instruktor fotografije u Narodnoj tehnici u Osijeku, a od 1991. radi u statusu slobodnog umjetnika. Član je HDLU-a Osijek od 1994. godine. Tijekom karijere ostvario je zapažen opus u području umjetničke i primijenjene fotografije, &scaron;to potvrđuje niz domaćih i međunarodnih nagrada. Među njima se ističe Plaketa To&scaron;o Dabac za postignute uspjehe na polju izlagačke djelatnosti i najbolju ratnu fotografiju na izložbi u Klovićevim dvorima (1992.), vi&scaron;estruke nagrade Kristalno, Brončano i Zlatno zvono, nagrade Communication Arts Design Annual i Print International Business Graphics Competition za godi&scaron;nja izvje&scaron;ća Podravke d.d., kao i Pečat Grada Osijeka (2003.). Dobitnik je druge nagrade na International Design Awards (2007.), Nagrade Osječko-baranjske županije (2010.) te vi&scaron;e priznanja i finalnih plasmana na međunarodnim fotografskim manifestacijama. Rad Marina Topića odlikuju visoki profesionalni standardi i značajan doprinos razvoju fotografije i vizualne kulture u Hrvatskoj.</p> <p> &nbsp;</p>

Gohar Martirosyan: Being with Time – Bivanje s vremenom

<p> Izložbeni program Likovnog centra u 2026. donosi novi kustoski koncept naziva <i>Sedimenti vremena &ndash; Mikrotemporalne ekologije</i> a otvara ga armenska multimedijalna umjetnica&nbsp;Gohar Martirosyan izložbom&nbsp;<i>Being with Time</i>, 5. veljače 2026. u 19 sati.</p> <p> <i>Sedimenti vremena &ndash; Mikrotemporalne ekologije</i>&nbsp;kustoski je program koji je osmislila nezavisna kustosica Sabina Oroshi, a okuplja pet izložbi umjetnica i umjetnika. Polazeći od pretpostavke da vrijeme nije neutralna pozadina događaja, već aktivna sila koja oblikuje percepciju, odnose i načine postojanja, umjetnici se kroz program, na različite načine bave složenim odnosima vremena, prostora i ekologije.<br /> &nbsp;</p> <p> <strong>Izložba&nbsp;Gohar Martirosyan</strong>&nbsp;<strong><i>Being with Time &ndash;</i>&nbsp;Bivanje s vremenom</strong>&nbsp;imenuje specifičan način pažnje. Umjesto da se vremenu pristupa kao nečemu &scaron;to treba mjeriti, čime treba upravljati ili &scaron;to treba prevladati, radovi u izložbi oblikuju prostorna i osjetilna okruženja u kojima se vrijeme očituje kroz povratke, zastoje i suspenzije, izmičući linearnom pripovijedanju. Kako sama umjetnica ističe, radovi u izložbi stvaraju uvjete za gledanje i zadržavanje u trajanju, s vrstom strpljenja koje se može ponovno naučiti, pa se izložba stoga odvija kao svojevrsni ritual pažnje.<br /> Umjetnička praksa&nbsp;<strong>Gohar Martirosyan&nbsp;</strong>bavi se&nbsp;geografijama obilježenim brisanjem, raseljavanjem i ekolo&scaron;kim nestankom.&nbsp;Krajolicima koji metaboliziraju traumu, sedimentno sjećanje i koji opstaju kao agenti povijesti. Radi u mediju pokretne slike, pro&scaron;irenog filma i instalacije te istražuje prostore koji vi&scaron;e nisu dostupni. Oslanjajući se na arhivsku građu, usmena svjedočanstva, zvuk, fotogrametriju i satelitske snimke, njezini radovi oblikuju prostorna okruženja u kojima se isprepliću sjećanje, odsutnost i geolo&scaron;ko trajanje.<br /> &nbsp;</p> <p> Martirosyan je rođena u Gyumriju u Armeniji, a &scaron;kolovala se na Le Fresnoy &ndash; National Studio for Contemporary Arts (FR). Sudjelovala je u rezidencijalnim programima u Cit&eacute; des Arts, Fondation Fiminco i Fondation Carr&eacute; sur Seine u Parizu. Dobitnica je vi&scaron;e nagrada, među kojima su Art &Eacute;co-Conception Prize u Palais de Tokyo (2025), Studio Collector Prize (2022), Enowe&ndash;Artagon Prize (2023) te In View Prize Zaklade Calouste Gulbenkian (2024).<br /> &nbsp;</p> <p> Izložba&nbsp;Gohar Martirosyan može se pogledati do 26. veljače radnim danima od 16 do 20 sati.<br /> &nbsp;</p> <p> Kustoski tekst možete pročitati <strong><a href="https://czlogz.us18.list-manage.com/track/click?u=a7c88b7743e6407cbadcabf81&amp;id=d5897b8d19&amp;e=09b02f1b4c" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">ovdje</span></a></strong><br /> &nbsp;</p>

Vilim Svečnjak – 120. godišnjica rođenja

<p> Povodom 120. godi&scaron;njice rođenja Vilima Svečnjaka, u Galeriji Vladimir Bužančić u četvrtak, 5. veljače 2026. u 19 sati, otvara se izložba djela Vilima Svečnjaka iz obiteljske ostav&scaron;tine u vlasni&scaron;tvu Vi&scaron;nje Stopar-Poljančić.</p> <p> U postavu izložbe bit će predstavljena djela iz različitih ciklusa nastalih od 1940-ih do 1980-ih godina, uključujući radove iz vremena grupe Zemlja, aktova, portreta i krajolika. Kustosica izložbe je Vesna &Scaron;antak.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Vilim Svečnjak</strong> bio je umjetnik iznimno bogatog opusa, virtuoz brojnih tehnika i jedan od najznačajnijih predstavnika hrvatske moderne i suvremene umjetnosti. Njegov snažan ekspresionistički izraz obuhvaćao je socijalno angažiranu umjetnost, grotesku i satiru, ali i lirsku introspekciju, ti&scaron;inu i meditativna stanja. Otvoren novim idejama i istraživanjima, djelovao je i kao scenograf, likovni kritičar, pedagog te profesor na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Zagrebu.</p> <p> Izlagao je na vi&scaron;e od 50 samostalnih i 300 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu, a za svoj je rad vi&scaron;estruko nagrađivan, među ostalim Nagradom Vladimir Nazor za životno djelo. Preminuo je u Zagrebu 1993. godine, ostaviv&scaron;i iza sebe iznimno bogatu umjetničku ostav&scaron;tinu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 27. veljače 2026.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Darko Bavoljak: Portreti umjetnika 1990. – 1995.

<p> Nacionalni muzej moderne umjetnosti od 5. veljače do 1. ožujka u Galeriji Josip Račić predstavlja fotografsku izložbu Darka Bavoljaka&nbsp;<i>Portreti umjetnika 1990. &ndash; 1995.&nbsp;</i>u kustoskoj koncepciji muzejskog savjetnika Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Željka Marciu&scaron;a. Likovni postav, koji zajednički potpisuju Darko Bavoljak i Željko Marciu&scaron;, prikazat će crno-bijele portrete Edite Schubert, Duje Jurića, Peru&scaron;ka Bogdanića, Ede Murtića, Gorana Fruka, Đure Sedera, Ferdinanda Kulmera, Ivana Kožarića, Milene Lah, &Scaron;ime Perića, Mire Vuce, Željka Kipkea, Ivana Lesiaka, Zlatana Vrkljana, Slavomira Drinkovića, Lovre Artukovića, Dalibora Martinisa, Sanje Iveković, Brede Beban, Hrvoja Horvatića, Ksenije Turčić, Tomislava Gotovca i Slavka &Scaron;ohaja. O njima u tekstu pratećeg kataloga Željko Marciu&scaron; između ostalog pi&scaron;e: (...)&nbsp;<i>Autorove, u pravom smislu, fotografske slike ujedno su fotografije kao predodžbe imaga: pomoću sjećanja svijet prvotno doživljavamo kroz slike, a tek im naknadno pridajemo tjelesnu dimenziju. Posjeduju rafiniranu i nenametljivu, čak suzdržanu psiholo&scaron;ku estetiku stanja i vječnog viđenja umjetnika uhvaćenog, približenog i objektivom izdvojenog, božanskog djelića i iskre života koja se krije iza mimezisa viđenog. Darko Bavoljak je fotograf koji snima umjetnike. Autorov pogled je pogled iskosa &ndash; blago pomaknut, ruban &ndash; onaj koji čini vidljivim ono &scaron;to inače ostaje skriveno, točnije neviđeno. U ubrzanoj virtualizaciji stvarnosti ionako je sve jednako sklono nestajanju u nevidljivom.</i></p> <p> Izložba se otvara u četvrtak, 5. veljače u 19 sati.</p>

Matija Mesić – prvi rektor Sveučilišta u Zagrebu

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2026/matija_mesi_-_pozivnica.jpg" style="width: 420px; height: 236px;" /></p>

KAŠTEL NA VRHUNCU: oglašavanje i ambalaža lijekova tvornice Kaštel u Zagrebu 1930-ih i 1940-ih

<p> Otvaranje izložbe<strong> KA&Scaron;TEL NA VRHUNCU: ogla&scaron;avanje i ambalaža lijekova tvornice Ka&scaron;tel u Zagrebu 1930-ih i 1940-ih</strong> održat će s u Holandskoj kući, u četvrtak, 5. velječe 2026., u 19 h.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na ovoj studijskoj izložbi predstavlja se građa iz fundusa Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU:&nbsp;reklamne razglednice, ambalaža lijekova, liječnički dnevnici, kao i stručni časopisi i arhivska građa iz Odsjeka za povijest medicinskih znanosti HAZU. Riječ je o vrijednoj građi koja je za povijest hrvatske farmacije važna kao svjedočanstvo o visokoj razini promotivnih aktivnosti jedne od prvih hrvatskih tvornica lijekova &ndash; tvornice &bdquo;Ka&scaron;tel&ldquo;, koja je kasnije preimenovana u &bdquo;Plivu&ldquo;. Predstavlja se njihovo ogla&scaron;avanje u stručnim časopisima, ambalaža lijekova, produkcija promidžbenih rokovnika za liječnike te serija reklamnih razglednica koje je za &bdquo;Ka&scaron;tel&ldquo; grafički oblikovao istaknuti hrvatski dizajner Pavao Gavranić.</p> <p> Autorica koncepcije izložbe je Silvija Brkić Midžić, a autorice tekstova na izložbi su Stella Fatović &ndash; Ferenčić i Silvija Brkić Midžić. Izložba je organizirana povodom 105 obljetnice osnutka tvornice ljekova &bdquo;Ka&scaron;tel&ldquo; (preteče &bdquo;Plive&ldquo;), a trajat će do 27. veljače 2026. godine.</p>