izložba
Andrej Rehak: Rehak Rani Radovi
Arheološki muzej u Zagrebu
MJESTO
<p>
U petak, 5. prosinca 2025. godine s početkom u 19 sati u Arheološkom muzeju u Zagrebu održat će se otvorenje izložbe Andreja Rehaka: <i>Rehak Rani Radovi</i>. Izložba ostaje otvorena do 17. prosinca 2025. godine.<br />
<br />
<a href="https://amz.us12.list-manage.com/track/click?u=f183d98a25f4557908000f5a6&id=b1669655bc&e=45443df848" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">Katalog izložbe Andreja Rehaka: Rehak Rani Radovi (pdf)</span></a><br />
<br />
Feđa Gavrilović, iz kataloga izložbe <i>Rehak Rani Radovi</i>:<br />
<br />
"U svome je dnevniku Paul Klee, godine 1915., napisao: „Što svijet (ovih dana) postaje užasniji, umjetnost postaje apstraktnija; mirna doba proizvode realističnu umjetnost.“ Time je obrazložen put apstrakcije kao dominante dvadesetostoljetne umjetnosti. Ne samo kao emancipacije forme, što je bilo temeljno učenje drugog velikog slikara te epohe, Vasilija Kandinskog, nego također kao emancipacije ljudske unutrašnjosti, odnosno zatomljene istine: uplašene, nesigurne i krhke, ali istovremeno i nevjerojatno snažne i izdržljive ljudske psihe (odnosno – duše, štogod pojedinom čitatelju ta riječ značila). Stoljeće je balansiralo između potpunog ništavila, koje je u jednom trenutku postalo salonsko pomodarstvo, i divlje ekspresije, koja se znala preliti u vlastitu neumjerenost. Upravo na vrhu jednog takvog vala neumjerenosti, na kraju jednog vremena i jedne kulture (mislim tu na socijalistički projekt dvadesetog stoljeća i njegov jugoslavenski specifikum) našao se jedan mladić, gimnazijalac, te potom student kiparstva u Zagrebu, Andrej Rehak.<br />
<br />
Možda nije (svjesno) slutio da se svijet kakav je poznavao bliži kraju, ali u njegovim ranim i akademskim radovima vidimo neke simptome svršetka. Tu je, za 1980-te tipično, prenaglašavanje ekspresije, kao i snažno oslanjanje na ranomodernističke uzore koje se može nazvati citiranjem (što je, u to vrijeme, bio popularan postupak u umjetnosti). Međutim, krajem desetljeća, Rehak pronalazi svoj put u kleovskom apstrahiranju, u svojevrsnom zatišju dotadašnjih energičnih oblika koji se međusobno prožimaju kako bi stvorili asocijacije lica. Na ovoj izložbi njegovih ranih radova možemo pratiti to pojednostavljivanje. Guste teksture postaju sve jednostavnije plohe s asocijacijama ljudskih tijela (vrlo u duhu dizajna i street-arta toga vremena) da bi se, krajem osamdesetih, preobrazile u linearnu suptilnost i izraz koji se sve više bliži čistom znaku. Kao da je umjetnik, brišući naslage angsta, tjeskobe, nemira i psihičkih tenzija, težio postupno otkriti primarni govor, glas sklada i mira. To je izraz u pastelnim bojama u kojemu se figure tek naziru i tiho otkrivaju iza nježnih naslaga pigmenta. U jednom se trenutku upustio i u posve apstraktni likovni izričaj, brišući sve naznake figura u poljima naznačene geometrije, to jest u linearno razigranim rasterima s kolorističkim akcentuacijama, u kojima je tražio vlastitu ravnotežu slike.<br />
<br />
No, nakon tog smiraja nastupio je krvavi finale – rat koji je obilježio prvu polovinu devedesetih u Hrvatskoj, u kojemu je Rehak iz prve ruke svjedočio krhkosti svih ljudskih duhovnih i društvenih konstrukcija i uzusa. Ipak, njegovo kleovsko naukovanje nije bilo uzaludno, niti je palo žrtvom rata. Preživjelo je u njegovoj svijesti kao jedini mogući način osmišljavanja kaosa u kojemu se našao, opstalo je kao (ipak) jedina konkretna činjenica u svijetu neprekidnih nasilnih promjena, kao osnova njegove senzibilne ličnosti. Tome svjedoči jedna Rehakova slika iz 1995. u kojoj, ponovno, u kleovskim, suptilnim, preklopljenim oblicima pastelnih boja, prikazuje siluetu američkog Indijanca, ili člana neke izvaneuropske kulture. To je lik označen kao Drugi, kao romantični društveni autsajder. Onaj kojega je vrijeme pregazilo, ali koji posjeduje mudrost prošlosti, te je može, ako znamo razumjeti njegov jezik, prenijeti nama. S druge strane, Indijanac je i simbol vječnog sukoba, ciklički ponavljajućeg rata, odnosno jedne mitologije koja se prikazuje kao vestern film koji nam se neprestano iznova projicira u zaključanom kinu, iz kojega očajnički želimo izaći. No, ako činjenice koje su nam dane, odnosno u koje smo ubačeni bez svoje volje, razložimo na njihove oblikovne elemente, te ih, još k tome, nekako estetski artikuliramo, možda im čak i uspijemo dati neki smisao."</p>
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, Zagreb
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19, Zagreb
VRIJEME
05.12.2025. / 17.12.2025.
izložba
Mladen Tudor: Fotografije iz zbirke Umjetničke galerije Dubrovnik
Umjetnička galerija Dubrovnik
MJESTO
<p>
Izložba “Mladen Tudor: Fotografije iz zbirke Umjetničke galerije Dubrovnik” postavljena je na drugom katu Galerije Dulčić Masle Pulitika i može se pogledati od petka 5.12. 2025. Predstavlja se dvadeset i pet antologijskih fotografija Mladena Tudora u vremenskom rasponu od pedesetih do osamdesetih godina prošlog stoljeća. Fotografije su došle u zbirku Umjetničke galerije Dubrovnik u dva navrata, 2007. i 2012. godine zahvaljujući plemenitoj gesti samog umjetnika. Na izložbi se također može pogledati kratki film o Mladenu Tudoru iz serijala “Fotografija u Hrvatskoj” u produkciji Hrvatske radiotelevizije.</p>
<p>
Poetika Mladena Tudora bliska je autorima fotografske agencije <i>Magnum</i>, osobito stvaralaštvu Henria Cartier Bressona koji u fotografiju uvodi pojam “odlučujućeg trenutka”, traganje za posebnim, zgusnutim trenutkom koji u sebi sažima srž prizora, informaciju i individualnu priču. Mladen Tudor u svojim antologijski fotografijama empatično bilježi ljude u najrazličitijim situacijama bilo da je riječ o socijalno osviještenim, melankoličnim prizorima poput kratkog predaha radnika u tvornici, ljudi na biciklama na putu za posao, povratku gastarbajtera na željezničkoj stanici ili o poetičnim prizorima kojima malomišćansku ili seosku svakodnevicu oživljava začudnim, dirljivim, a ponekad i smiješnim trenutkom. Oštrom oku fotografa koji spretnim kadriranjem i dubokom empatijom stvara ljudskog „anđela“ od starog seljaka i dvije guske u pozadini, u pojedinim fotografijama neće izbjeći ni ljudska hipokrizija i nadmenost. Neprestano zainteresiran za čovjeka i osobito senzibiliziran za prikaze staraca i djece, Mladen Tudor na svojim fotografijama prikazuje život u svoj njegovoj punini i njegovu često tragičnu ljepotu. Kustosica izložbe je Rozana Vojvoda, muzejska savjetnica Umjetničke galerije Dubrovnik, a izložba ostaje otvorena od kraja veljače 2026.</p>
<p>
</p>
<p>
Biografija:</p>
<p>
Hrvatski fotograf Mladen Tudor (Split, 1935. – Zagreb, 2022.) radio je kao fotoreporter za razne novine i časopise u Zagrebu, te je s terena donosio uratke koji su bili slojeviti dokumenti vremena i koji su daleko nadilazili zahtjeve novinske ilustracije.</p>
<p>
Rođen je u Splitu 1935. godine, a 1942. godine obitelj Tudor dolazi u Zagreb. Školu primijenjene umjetnosti upisao je 1951. i diplomirao na Foto-odsjeku 1955. Od 1957. stalno je zaposlen u <i>Vjesniku</i>. U redakciji <i>Vjesnika u srijedu</i>, <i>Globusa</i> i kasnije u <i>Startu</i> radi fotoreportaže. Stalno zaposlenje napušta 1974. i prelazi u slobodnu profesiju. Nadahnut na početku svoje karijere aktualnim vrijednostima talijanskog neorealizma, izložbom <i>Edwarda Steichena - Family of Man</i>, foto-žurnalizmom agencije <i>Magnum</i>, posebno djelom <i>Henria Cartier-Bressona, </i>Tudor je ostvario izuzetan autorski opus s djelima antologijskog značaja.</p>
<p>
</p>
Put Frana Supila 23, Dubrovnik
Put Frana Supila 23, Dubrovnik
VRIJEME
05.12.2025. / 05.12.2025.
izložba
Izložba i okrugli stol „Vesna Parun: Koralj vraćen Međimurju“
Muzej Međimurja Čakovec
MJESTO
<p>
Izložba je utemeljena na Zbirci Derk, u vlasništvu publicista Denisa Derka, koja sadrži oko trideset likovnih radova Vesne Parun, a dodatno i na potrebi prisjećanja na njihovu prvu čakovečku prezentaciju iz studenoga 1995. godine. Tada je izložba tih radova bila održana u maloj Galeriji Kavran, popraćena skromnim presavitkom i novinskim zapisima. Ovoga puta, iako se ne radi o rekonstrukciji, nego o suvremenoj interpretaciji te izložbe, radovi iz Zbirke Derk dopunjeni su najvrjednijim djelima iz Zbirke Vesna Parun Muzeja Prigorja te ulaze u reprezentativan prostor Riznice Međimurja Muzeja Međimurja Čakovec.</p>
<p>
Slike pružaju uvid u širok stvaralački raspon Vesne Parun: od najranijih dokaza njezine likovnosti, poput Ljuljačke izvedene vezom 1931. godine ili pastela Lorelaj iz 1950., do snažnih ekspresionističkih pejzaža Dalmacije i mjesta koja su je nadahnjivala tijekom devedesetih godina 20. stoljeća. Radovi su kronološki i tematski grupirani te dodatno pojašnjeni citatima iz njezinih autobiografskih zapisa ili odabranim stihovima. Za Vesnu Parun slikarstvo je bilo „poezija u boji“: jedno bi nadopunjavalo drugo, rijetko nastajalo u istom dahu, ali uvijek proizlazilo iz iste unutarnje imaginacije.</p>
<p>
Središnja nit izložbe jest motiv povratka – povratka velike književnice i umjetnice međimurskom prostoru koji je utkala u svoju biografiju, povratka njezinih slika gledateljima, povratka jednog osebujnog stvaralačkog koralja moru oko međimurskog otoka, ali i čitave Hrvatske.</p>
<p>
Nakon otvorenja, održat će se i okrugli stol na kojem će sudjelovati Denis Derk, organizator istoimene izložbe iz 1995., te prof. dr. sc. Andrijana Kos Lajtman, koja će se osvrnuti na neobjavljeni esej što ga je Vesna Parun pročitala na otvorenju te izložbe prije trideset godina.</p>
Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja
Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja
VRIJEME
05.12.2025. / 25.01.2026.
izložba
Mentally, I am here (Mentalno sam ovdje)
Muzej moderne i suvremene umjetnosti
MJESTO
<p>
U petak, 5. prosinca u 20 sati, otvara se međunarodna grupna izložba <i>Mentally, I am here </i>(<i>Mentalno sam ovdje) </i>koja okuplja radove Susanne Flock, Gabrielea Henschea, Petre Mrše i kolektiva Total Refusal (u suradnji s Giselom Carbajal Rodríguez i Felixom Kleeom). Otvorenju će prethoditi razgovor s umjetnicima i dizajnerom postava izložbe Simonom Stanislawskim.</p>
<p>
Međunarodna grupna izložba <i>Mentally, I am here</i> (<i>Mentalno sam ovdje</i>) donosi četiri videoinstalacije koje polazeći od digitalnog okruženja i videoigara progovaraju o isprepletenosti tehnologije i kapitalizma, klimatskoj prijetnji budućnosti, utjecaju virtualnih svjetova na tijelo i mentalno zdravlje, emocionalnoj dimenziji <i>gaminga</i> i <i>online datinga</i>, ali i mogućnostima kreativnog otpora u digitalno doba.</p>
<p>
</p>
<p>
Više: <a href="https://mmsu.us7.list-manage.com/track/click?u=3f698acfe3363eaf9e5b57d84&id=6579d076c0&e=82c8168153" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">mmsu.hr</span></a></p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
POPRATNI PROGRAM:</p>
<p>
5. prosinca u 19 sati: Razgovor s umjetnicima</p>
<p>
6. prosinca u 12 sati: Radionica „Što se događa s umjetnom inteligencijom?“, voditelj Marek Tuszynski (Tactical Tech, Berlin)</p>
<p>
7. prosinca u 11 sati: Predstavljanje online izložbe Mentally, I am here. Online verzija poziva sudionike da besplatno pristupe i istraže izložbu na interaktivan način. Kustosica online izložbe Ashlee Conery i nekoliko umjetnika bit će prisutni na virtualnom događanju.</p>
<p>
Online izložbi moći će se pristupiti od 5. prosinca</p>
<p>
Online izložbu podržava cubecommons.ca</p>
<p>
Dizajn postava: Simon Stanislawski</p>
<p>
Autori koncepcije izložbe: Petra Mrša, Gabriel Hensche, Susanna Flock, Leonhard Müllner</p>
<p>
Kustosica: Kora Girin</p>
<p>
Stručna suradnica: Ana Žarković</p>
<p>
Grafički dizajn: Ivan Klisurić / ivanklis.studio</p>
<p>
Edukacija: Ana Žarković, Ivana Golob Mihić, Petra Mrša i Gabriel Hensche</p>
Krešimirova 26 c, Rijeka
Krešimirova 26 c, Rijeka
VRIJEME
05.12.2025. / 20.02.2026.