Ivica Malčić : Zoran Pavelić / Koncept slike : Slika koncepta

<div> U srijedu, 6. srpnja 2022., u 20 sati u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti bit će otvorenje izložbe dvojca <strong>Ivica Malčić : Zoran Pavelić čiji je naslov</strong>&nbsp;<strong>Koncept slike : Slika koncepta</strong>. Kustosi izložbe jesu Branko Franceschi i Željko Marciu&scaron;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Polazeći sa koncepcijski suprotnih polazi&scaron;ta - Ivica Malčić s pozicije tradicionalne likovnosti, a Zoran Pavelić postkonceptualne umjetnosti - susreću se u neortodoksnom pristupu slikarskoj disciplini. Obojica koriste tekst i reference na ključne kulturne ličnosti i pojave, pa time sublimiraju najvažnije dileme, problematiku i pojave koje su odredile konstrukt vizualne kulture na prijelazu milenija, s naglaskom na lokalne teme i sadržaje. Stoga njihovo paralelno predstavljanje u NMMU publici otvara pogled na temeljna kulturolo&scaron;ka pitanja: &scaron;to je i &scaron;to bi umjetnost, a posebno slikarstvo, danas trebali biti, koja je pozicija umjetnika i kakav je sa umjetnikove strane pogled na konstrukt kustos &ndash; institucija &ndash; publika o kojem ovisi njegova egzistencija.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Opus Zorana Pavelića jedan je od najosebujnijih fenomena suvremene hrvatske vizualne umjetnosti. Pavelić je sposoban kako za velike geste i monumentalne realizacije, tako i za suptilne opservacije minimalističkog izvedbenog intenziteta. . ..</div> <div> Branko Franceschi</div> <div> &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;</div> <div> ... Ivica Malčić je slikar koji živi vlastitu sliku i slikarstvo do srži egzistencije. U motive autorova slikarstva utkan je &ndash; izražen u ispovjednoj formi &ndash; umjetnikov život i stoga je ono vjerodostojno i istinito.&nbsp;</div> <div> Željko Marciu&scaron;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Vi&scaron;e o izložbi na poveznici:&nbsp;<a href="https://nmmu.us17.list-manage.com/track/click?u=509c521834c155a5e563cbd2d&amp;id=23dfa75551&amp;e=8b82e94d65" target="_blank">https://nmmu.hr/2022/06/03/uskoro-u-nmmu-ivica-malcic-zoran-pavelic-koncept-slike-slika-koncepta/&nbsp;</a></div>

Irena Kečkeš / Priča bez kraja - drvorezi, linorezi, instalacije, suradnje

<p> Izvor:&nbsp;<a href="https://mgk.hr/galerija-vjekoslav-karas/novosti/otvorenje-izlozbe-irene-keckes-prica-bez-kraja-drvorezi-linorezi-instalacije-suradnje/"><span style="color:#009ee3;">https://mgk.hr/galerija-vjekoslav-karas/novosti/otvorenje-izlozbe-irene-keckes-prica-bez-kraja-drvorezi-linorezi-instalacije-suradnje/</span></a></p> <p> O umjetnici:&nbsp;<a href="https://irenakeckes.wixsite.com/irenaart/about"><span style="color: rgb(0, 158, 227);">https://irenakeckes.wixsite.com/irenaart/about</span></a></p> <div> &nbsp;</div> <p> &nbsp;</p>

MSF / Tibeti Međimurja i Podravine

<div> U sklopu 56. Međunarodne smotre folklora Zagreb bit će u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u srijedu 6. srpnja u 19.00 sati otvorit će se izložba Tibeti u Međimurju i Podravini iz Muzeja Međimurja Čakovec i Muzeja grada Koprivnice.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <img alt="" src="/files/images/2022/tibeti.jpg" style="width: 450px; height: 253px;" /></div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Vi&scaron;e o programu ovogodi&scaron;njeg MSF-a pogledajte na ovim poveznicama:</div> <div> &nbsp;</div> <div> PROGRAM: https://msf.hr/program/&nbsp;&nbsp;</div> <div> SUDIONICI:&nbsp;https://msf.hr/sudionici/&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div>

Božica i konjanici 1 – Kultni sinkretizam Donje Panonije

<p> U Galeriji Arheolo&scaron;kog muzeja u Zagrebu do 30. srpnja 2022. godine posjetitelji mogu besplatno razgledati izložbu<strong>&nbsp;&bdquo;Božica i konjanici 1 &ndash; Kultni sinkretizam Donje Panonije&ldquo;.&nbsp;</strong>Tko je božica, a tko konjanici uz nju, koje je sredi&scaron;nje božanstvo Kulta, a tko &scaron;tovatelji Kulta, tek su neka od interpretacijskih nedoumica na koje ne postoje definitivni, nedvosmisleni odgovori. Izložba posjetitelju pruža mogućnost da u vidu pisanih komentara ponudi svoje odgovore, poimanje i interpretacijske ideje o ovom Kultu. Komentari i interpretacijske ideje bit će doprinos nadolazećoj izložbi, pro&scaron;irenoj i korisničkim poimanjima dopunjenoj, Božica i konjanici 2.<br /> <br /> Izložba&nbsp;<strong>Božica i konjanici 1</strong>&nbsp;jest koncept koji bri&scaron;e linearne&nbsp;granice između istraživačkog procesa, oblikovanja izložbe i&nbsp;posredne komunikacije s korisnikom. Izložba ih stapa u jedinstven i nadopunjujuć izložbeno-istraživački proces. Bez pretenzija da se dopadne &bdquo;svim skupinama posjetitelja&ldquo;, kao krajnjeg korisnika primarno adresira publiku s izraženim interesom za rimsku religiju i kultove. Njena refleksivnost očituje se u samom konceptu koji nije linearan, ne&nbsp;nudi autorovu interpretaciju koja se posredno komunicira&nbsp;krajnjem korisniku, već krajnjeg korisnika izravno uključuje u izložbeno-istraživačko, na fizičkoj razini kroz izložbeni&nbsp;postav te informacijskoj razini kroz izravnu komunikaciju s&nbsp;autorom. Krajnji korisnik, a to je stručna publika, time je aktivno involvirana u samu izložbu i u sam istraživački proces.&nbsp;Istraživanje ne prethodi izložbi, već se na razini autor-korisnik, istraživanje i izložba međusobno nadopunjuju&hellip;. do&nbsp;sljedećeg postava, Božica i konjanici 2.<br /> <br /> Studijski karakter vezan je za samu temu kojoj nedostaju gotovi zaključci, dok rapidno raste količina raspoložive građe&nbsp;i hipoteza, uz promjenu paradigme. Studijska i refleksivna,&nbsp;ne daje odgovore i konačne zaključke, već postavlja pitanja&nbsp;i traži odgovore. Stoga izložbu koja je istraživanje u tijeku&nbsp;katalog ne prati, jer će ga izložba formirati, a katalog će slijediti.<br /> <br /> Demistificira, potpuno ogoljuje istraživački i misaoni proces, posjetitelju plasira i spoznaje, i nedoumice, i metodolo&scaron;ki set alata. Korisniku na raspolaganje nudi sve &scaron;to je na&nbsp;raspolaganju imao autor; stol, računalo, literaturu, same&nbsp;pločice, prostor za bilje&scaron;ke, kabinetsku atmosferu, mjesto&nbsp;za opu&scaron;tanje i telefon da nazove pa pita.&nbsp;<br /> <br /> Posjetitelja, prijatelja, kolegu, stručnjaka, poziva da sudjelovanjem i aktivnim angažmanom, komentarom, prijedlogom,&nbsp;kritikom, razgovorom i živom interakcijom s autorom ponudi svoje ideju, tumačenje, znanje i razumijevanje ovog kulta&nbsp;u čijem je sredi&scaron;tu, naizgled, božica s dva konjanika.<br /> <br /> <strong>Tema izložbe je rimskodobni sinkretistički kult znan kao&nbsp;<em>Kult podunavskih konjanika</em>.</strong>&nbsp;Potpun izostanak ovog fenomena kultne fuzije u pisanim izvorima uz tek rijetke epigrafske naznake, dokaze o njegovom postojanju svodi na&nbsp;spomenike u kamenu, keramici, na gemama te, napose, na&nbsp;olovnim pločicama.<br /> <br /> Učestalo i opetovano, na svim se olovnim pločicama, bez&nbsp;iznimke javlja scena stojeće žene nadnaravne veličine odjevene u dugu potpasanu haljinu koju flankiraju dva konjanika.<br /> <br /> Začetak pojavnosti i geneza kulta zasigurno leže u 3. st., u&nbsp;jeku kultnog sinkretizma, s izglednim orijentalnim uplivom,&nbsp;bilo posredstvom doseljenika bilo kroz distribuciju ideje&nbsp;kroz kulturolo&scaron;ki i konfesionalno heterogenu rimsku vojsku.&nbsp;Aktualnost kulta, izgledno se nastavlja i u 4. st.<br /> <br /> <strong>Izložbena građa</strong>&nbsp;svedena je na regionalno najzastupljenije&nbsp;predmete ovog kulta &ndash; olovne pločice. Izložene olovne pločice, gotovo u potpunosti s prostora rimske provincije Donje&nbsp;<br /> Panonije, predstavljaju cjelokupni ansambl nalaza ovog tipa&nbsp;koje čuvaju hrvatski muzeji u Splitu, Zagrebu, Đakovu, Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu i Vinkovcima. Čini se kako&nbsp;su ovom izložbom prvi put na jednom mjestu sumirane sve&nbsp;olovne pločice iz hrvatskih muzeja. Dodatno, sukus znanja&nbsp;<br /> o ovoj temi ponuđen je u masivnoj literaturi, također dostupnoj na izložbi, kako u tiskanom tako i u elektronskom&nbsp;obliku.<br /> <br /> Govoreći o olovnim pločicama, u sredi&scaron;tu proučavanja ove&nbsp;teme jest, tradicionalno, ikonografska analiza s tipolo&scaron;kim&nbsp;određenjem. Nažalost, takav pristup izučavanju teme neće&nbsp;ponuditi jednoznačan odgovor na esencijalna pitanja: Koje&nbsp;je sredi&scaron;nje božanstvo kulta? Tko su &scaron;tovatelji kulta? Kada je&nbsp;kult aktualan? Koja je namjena pločica?<br /> <br /> Izložba stoga predlaže istraživačke smjernice, naslanjajući&nbsp;se na recentne metodolo&scaron;ke pristupe eminentnih autora,&nbsp;kao &scaron;to su prostorna zastupljenost nalaza, statistička obrada, dru&scaron;tvena kontekstualizacija, distribucija olovnih pločica te ujednačavanje raznih tipologija. U tom duhu, tipolo&scaron;ka&nbsp;<br /> podjela kori&scaron;tena na izložbi nastavlja se na onu Vladimira&nbsp;Malba&scaron;ića koju prati velik katalog novoobjavljenih nalaza.<br /> <br /> Impresum:<br /> Organizator: Arheolo&scaron;ki muzej u Zagrebu u suradnji s partnerskim muzejima: Arheolo&scaron;ki muzej Osijek, Gradski muzej Požega, Arheolo&scaron;ki muzej u Splitu, Gradski muzej Vinkovci, Muzej Brodskog Posavlja, Muzej Đakov&scaron;tine<br /> <br /> Autori izložbenog koncepta: Ozren Domiter, Petar Novak<br /> Scenografija i likovno oblikovanje postava: Hana Ivezić, Petar Novak<br /> Konzervatorsko-restauratorska obrada predmeta: Edina Balić, Damir Doračić, Ivana Mlinarić<br /> Stručni suradnici: Ivana Artuković Župan, Jelena Boras, Slavica Filipović, Mirela Pavličić Hein, Ivo Pavlović, TRAC.org, Hrvoje Vulić<br /> Stručni suradnici za knjižničnu građu: Iva Cvitan i Roland Heide<br /> Fotografije: Igor Krajcar<br /> Grafičko oblikovanje deplijana i izrada predmetnih legendi: Srećko &Scaron;krinjarić<br /> Postav muzejske građe: Slađana Latinović<br /> Tehnička realizacija: Ivan Troha, Robert Vazdar, Damir Zbukvić</p>