Intimno i javno: Lina Crnčić-Virant

<p> U Muzeju grada Zagreba u četvrtak, 6. studenoga 2025. godine u 19 sati, otvara se izložba Umjetničkog paviljona&nbsp;<i>Intimno i javno: Lina Crnčić-Virant</i>.</p> <p> Lina Crnčić-Virant (Zagreb, 1879. &ndash; 1949.) pripada generaciji hrvatskih umjetnica čiji se stvaralački doprinos dugo zadržavao na marginama vidljivosti.</p> <p> Studentica prve generacije Privremene vi&scaron;e &scaron;kole za umjetnost i obrt, suosnivačica i predsjednica Kluba likovnih umjetnica, suosnivačica Prve privatne umjetničke &scaron;kole za djevojke, ilustratorica, slikarica i dizajnerica, u povijesno-umjetničkim izvorima Crnčić-Virant ostala je zapisana kao supruga poznatog slikara Mencija Clementa Crnčića &ndash; svoga nekada&scaron;njeg četrnaest godina starijeg profesora.</p> <p> Asimetrija između bogate i raznolike javne produkcije i djelovanja Crnčić-Virant s jedne strane te nedovoljne istraženosti, interpretacije i prezentacije opusa s druge strane, ishodi&scaron;te je izložbe&nbsp;<i>Intimno i javno</i>&nbsp;i izložbene koncepcije koja ovaj suodnos propituje u smislu dijaloga. Jezgru izložbe formira presjek djela koja su za života umjetnice bila javno izlagana (portreti, pejzaži, mrtve prirode i dr.), pri čemu je posebno istaknuta cjelina ilustracija priča za djecu. Kao kontrapunkt javno izlaganim djelima, ali i u smislu prožimajuće cjeline, prezentirani su radovi koji svjedoče o umjetničkom impulsu kao organskom dijelu svakodnevice Crnčić-Virant (jaslice koje je izrađivala za svoju djecu, zdravice i pisma u stihovima, razglednice s obiteljskog odmora, igre i dr.).</p> <p> Autorica izložbe je Aneta Bari&scaron;ić, vi&scaron;a kustosica Umjetničkog paviljona u Zagrebu.</p>

Kim Mikasović: Budući je teško vjerovati u trajni mir

<p> U četvrtak, 6. studenoga,&nbsp;u 19 sati, u Galeriji umjetnina otvorit će se izložba <em>Kim Mikasović: Budući je te&scaron;ko vjerovati u trajni mir</em>.</p> <p> Kustosica je Teuta Stančić.</p> <p> &bdquo;Kao rezultat vi&scaron;egodi&scaron;njeg umjetničkog istraživanja i dvije intervencije u prostoru splitske Stare bolnice, umjetnica kroz ciklus triju radova problematizira interdimenzionalne aspekte zdravstvenog sustava. Promi&scaron;lja o simbolici prostora biv&scaron;e bolnice, prateći njegove transformacije kroz različite povijesne okolnosti. Autorica arhivskoj građi pristupa ne samo analitički, već stvara osjetilni i emotivni odnos s materijalom, &scaron;to je nadahnulo nastanak ovog ciklusa.&ldquo; (iz teksta Teute Stančić)</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je rezultat osmog izdanja nacionalnog natječaja za studente diplomskih studija umjetničkih akademija i studija povijesti umjetnosti čije&nbsp;su ovogodi&scaron;nje dobitnice Kim Mikasović, studentica Umjetničke akademije u Splitu (mentorica prof.art Neli Ružić, teorijska mentorica dr.sc. Blaženka Perica, asistentica Marieta Vulić) i Teuta Stančić, studentica Filozofskog fakulteta u Splitu (mentor izv.prof. dr.sc. Dalibor Prančević).</p> <p> &nbsp;</p> <p> Kustosica projekta A4: Ana Čuku&scaron;ić</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e o izložbi: <a href="https://galum.hr/izlozbe/detalj/a-4-8-izdanje"><span style="color:#009ee3;">https://galum.hr/izlozbe/detalj/a-4-8-izdanje</span></a></p>

Katarina Ivanišin: Ptice

<p> U četvrtak, 6. studenoga,&nbsp;u 19 sati, u Gradskoj galeriji Striegl otvorit će se izložba <i>Katarina Ivani&scaron;in: Ptice</i>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je rezultat suradnje Ureda za fotografiju/Galerije Spot i Gradske galerije Striegl u sklopu programske linije &bdquo;SPOT u gostima&ldquo;.</p> <p> U novom izložbenom projektu Katarine Ivani&scaron;in, umjetnice i kustosice čiji rad povezuje polje fotografije, crteža, muzeologije i poetskog promi&scaron;ljanja prirode, diorame postaju prostor suočavanja s prolazno&scaron;ću i pogledom koji traje.</p> <p> Umjetnica promatra zaboravljene muzejske preparate, prekrivene plastičnim folijama, i kroz fotografski čin ponovno im daruje dah svjetlosti. Njezine presnimke starih diorama iz dubrovačkog Prirodoslovnog muzeja svjedoče o vremenu kada su takvi &bdquo;uređaji&ldquo; služili razumijevanju svijeta prirode, ali danas postaju memento mori, prizori ti&scaron;ine, nestanka i trajanja.</p> <p> Kako pi&scaron;e kustosica izložbe, Sandra Križić Roban, &bdquo;<i>Katarinine slike, poput onih o kojima Barthes pi&scaron;e, dovode gledatelja do točke gdje osjećaj jamči Biće. Na brzinu fotografira &ndash; bilježi da su žive, da su opet barem na kratko udahnule svjetlost. Sve traje kao jedan dugi, ali nikad dovoljno dubok udisaj.</i>&ldquo;</p> <p> Izložba otvara prostor između prirode i umjetnosti, između pogleda koji oživljava kao i pogleda koji svjedoči kraju pozivajući nas da zastanemo, udahnemo i osjetimo prolaznost kao trenutak prisutnosti.</p> <p> Organizacija: Gradska galerija Striegl i Ured za fotografiju / Galerija Spot</p> <p> Izložba je dio programske linije &bdquo;Spot u gostima&ldquo;, kojom Ured za fotografiju predstavlja autore u suradnji s galerijama izvan Zagreba.</p> <p> Realizaciju izložbe u Sisku podržali su Grad Sisak i Ministarstvo kulture i medija RH. Rad Ureda za fotografiju omogućili su Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Zagreb i Zaklada Kultura nova.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O autorici:</strong></p> <p> Katarina Ivani&scaron;in (Dubrovnik, 1975.) je diplomirala slikarstvo na City and Guilds of London Art School 1998., nakon čega je 2000. zavr&scaron;ila dvogodi&scaron;nji poslijediplomski studij slikarstva na Royal College of Art. Između 2000. i 2008. je uz samostalni umjetnički rad predavala slikanje na diplomskom studiju pri City and Guilds of London Art School. Uz umjetnički rad, nakon povratka u Hrvatsku 2009. radi i kao kustosica pedagoginja, prvo u Prirodoslovnom muzeju u Dubrovniku, a potom u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu. Dobitnica je 1. nagrade na natječaju T-HT nagrada@msu.hr (2015.). Objavila je umjetničku knjigu De Materia Avium (Art radionica Lazareti, 2017.) u kojoj je opisala svoj susret s prepariranim pticama na arhivskim fotografijama i u čuvaonici Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik i njegove posljedice. Živi i radi u Dubrovniku, Zagrebu i na Draču.</p> <p> &nbsp;</p>

Od zrna do čokolade: putovanje kroz vrijeme

<p> U četvrtak, 6. studenoga u 18 sati, u Hrvatskom muzeju turizma otvorit će se putujuća izložba Muzeja čokolade u Zagrebu, &bdquo;Od zrna do čokolade: putovanje kroz vrijeme&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &bdquo;Od zrna do čokolade: putovanje kroz vrijeme&ldquo;, putujuća je izložba Muzeja čokolade Zagreb. Izložba će s preko sto i pedeset eksponata ispričati priču o povijesti čokolade dugoj pet tisuća godina &ndash; od prvog napitka od kakaa do poznatih čokoladnih brendova koje danas poznajemo i volimo. Čokolada je danas jedna od najomiljenijih slastica na svijetu &ndash; svakodnevni užitak koji povezuje ljude svih generacija, kultura i kontinenata.</p> <p> Izložba će povijest čokolade prikazati kroz etape razvoja same čokolade od pra&scaron;uma zapadnog dijela dana&scaron;njeg Ekvadora gdje se 3500. godine pr. Kr. uzgajao kakaovac preko dolaska kakaa u Europu i njegove uporabe na europskim dvorovima. Industrijska revolucija obilježila je rađanje &bdquo;moderne&ldquo; čokolade i &scaron;ire dostupnosti.</p> <p> Pripadnici kultura Mayo Chinchipe prvi su u ljudskoj povijesti 3500. godine pr. Kr. uzgajali kakaovac i pripremali napitke od njegovih zrna &ndash; tisućljećima prije Maja i Asteka. Tijekom sljedećih stoljeća kakaovac su cijenile velike civilizacije Mezoamerike. Kakaova zrna služila su i kao valuta &ndash; dragocjena poput zlata.</p> <p> U 16. stoljeću čokolada stiže u Europu zahvaljujući Hern&aacute;nu Cort&eacute;su i &scaron;panjolskim konkvistadorima. Iako su do&scaron;li u potrazi za zlatom, u Novom svijetu prona&scaron;li su jo&scaron; dragocjenije blago &ndash; kakao. U početku je bio strogo čuvana tajna &scaron;panjolskog dvora, rezervirana za plemstvo. Tek početkom 17. stoljeća, čokolada prelazi granice i ubrzo postaje omiljeni napitak europske aristokracije.</p> <p> Čokolada je u 17. i 18. stoljeću sinonim za luksuz i rasko&scaron;. Pije se iz skupocjenog porculana, a u Engleskoj se &scaron;iri među građanstvom kroz tzv. chocolate houses &ndash; prve kuće čokolade, koje postaju sredi&scaron;ta dru&scaron;tvenog života.</p> <p> Ipak, do prave revolucije dolazi tek u 19. stoljeću. Tehnolo&scaron;ki izumi nizozemskog inovatora Conrada van Houtena omogućili su odvajanje kakaovog maslaca i suhe tvari, &scaron;to je bio temelj za proizvodnju suvremene čokolade. Godine 1848. engleska tvrtka J. S. Fry &amp; Sons proizvela je prvu čokoladnu pločicu, a samo nekoliko desetljeća poslije Daniel Peter stvorio je prvu mliječnu čokoladu. &Scaron;vicarac Rudolf Lindt uveo je proces končiranja, koji joj je dao prepoznatljivu kremastu teksturu, dok su Toblerone, Neuhaus i druge tvrtke početkom 20. stoljeća oblikovale moderne praline i čokolade koje poznajemo i danas.</p> <p> Čokolada je postala dostupna svima. Vi&scaron;e nije bila povlastica kraljeva, već omiljena poslastica djece i odraslih. Postala je simbol užitka, ljubavi i malih svakodnevnih radosti &ndash; dobila je status koji zadržava i danas.</p> <p> Dio izložbenog postava posvećen je proizvodnji čokolade u Hrvatskoj od Riječke tvornice kakaa i čokolade do tvornice Union, Grič, Kandit, Zvečevo i Kra&scaron;. Priča o čokoladi u Hrvatskoj počinje 1896. godine, kada se u Rijeci otvara prvi industrijski pogon za proizvodnju čokolade i kakaa, velika Riječka tvornica kakaa i čokolade, poznata po svojim čokoladama marki Slon i Adria.</p> <p> Kustos izložbe i autor postava: Marko &Scaron;panjol</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 25. siječnja 2026.</p>

Lubanja C – svjetska paleoantropološka baština

<p> Izložba &bdquo;Lubanja C &ndash; svjetska paleoantropolo&scaron;ka ba&scaron;tina&ldquo; interdisciplinarni je muzeolo&scaron;ki i znanstveno-edukativni projekt Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, posvećen jednom od najvažnijih fosilnih nalaza iz fundusa Muzeja &ndash; tzv. Lubanji C (Krapina 3). Riječ je o najcjelovitijem i najpoznatijem nalazu iz Zbirke krapinskog diluvija, koji predstavlja nezaobilaznu referencu u svjetskoj paleoantropologiji i znanosti o evoluciji čovjeka.<br /> <br /> Nalazi&scaron;te neandertalaca u Krapini jedno je od ključnih mjesta svjetske paleoantropologije. Otkriveno je krajem 19. stoljeća na Hu&scaron;njakovu brdu u Krapini, a istraživana je od 1899. &ndash; 1905 godine pod vodstvom na&scaron;eg slavnog znanstvenika Dragutina Gorjanović-Krambergera. Nalazi su stari oko 130 000 godina i čuvaju se u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu.<br /> <br /> Krapinska zbirka predstavlja najveću zbirku neandertalaca pronađenih na jednom nalazi&scaron;tu. Procjenjuje se da su tamo pronađeni ostaci čak nekoliko desetaka osoba, oba spola i različite dobi, &scaron;to je stručnjacima omogućilo mnoge nove spoznaje o neandertalcima te usporedbe s nalazima iz ostalih europskih i azijskih nalazi&scaron;ta. Iako je zbirka velika, Lubanja C ipak je njen najpoznatiji dio. Osim anatomskih studija, na njenoj čeonoj kosti pronađeni su i tragovi koji nam govore i o simboličkoj sferi života neandertalaca.<br /> Sredi&scaron;nji dio izložbe čini prezentacija originalnog fosilnog nalaza, izloženog u posebno izrađenoj muzeolo&scaron;koj za&scaron;titnoj vitrini koja osigurava kontrolirane mikroklimatske i svjetlosne uvjete. Time se posjetiteljima pruža jedinstvena prilika da izravno dožive artefakt neprocjenjive znanstvene i kulturne vrijednosti. Uz fizički eksponat, produciran je i istoimeni dokumentarni film snimljen posebno za ovu prigodu, u kojem se kroz atraktivne vizualne prikaze, 2D i 3D animacije i stručne komentare znanstvenika interpretira značenje Lubanje C u &scaron;irem kontekstu spoznaja o neandertalcima.<br /> Izložba je koncipirana tako da bude pristupačna &scaron;irokoj javnosti, a istodobno znanstveno utemeljena i relevantna za stručnjake.<br /> <br /> Uz izloženi fosilni nalaz i film, posjetitelji će imati na raspolaganju edukativne interaktivne materijale, popratne publikacije (primjerice, katalog izložbe), kao i stručna vodstva. Posebna pozornost posvećuje se edukativnim programima za djecu, mlade i &scaron;kole &ndash; kroz radionice, didaktičke sadržaje i prilagođena vodstva &ndash; čime se doprinosi popularizaciji prirodoslovlja i znanosti među mlađim generacijama.<br /> <br /> Kao dio programa, predviđeni su i diskurzivni programi namijenjeni javnosti i znanstvenoj zajednici, u kojima će sudjelovati muzejski djelatnici i vanjski suradnici iz područja antropologije, paleoantropologije i muzeologije. Time se izložba pozicionira ne samo kao muzejska prezentacija, već i kao platforma za razmjenu znanja i iskustava.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Otovrenje izložbe održat će se u četvrtak, 6. studenoga u 19. sati.&nbsp;<a href="https://hpm.us17.list-manage.com/track/click?u=587914546292ca20e4fbef89e&amp;id=fdb83f32e7&amp;e=2bac4c170f" target="_new"><span style="color:#009ee3;"><strong>Potvrda dolaska</strong></span></a></p>

Zoran Šimunović: Daj mi pusu

<p> U četvrtak, 6. studenog au Galeriji Klovićevi dvori otvorit će se izložba Zorana &Scaron;imunovića &bdquo;Daj mi pusu&ldquo;.</p> <p> Suvremeni hrvatski umjetnik i kustos Zoran &Scaron;imunović na likovnoj je sceni od 2013. godine. Rođen je u Nu&scaron;tru kod Vinkovaca 1984. godine, u obitelji koja se bavi poljoprivredom i koja mu je odmalena usadila zdrave radne navike, a istovremeno mu pružila sretno i bezbrižno djetinjstvo kojega se toliko rado prisjeća na svojim slikama. Osam godina radio je kao kustos u Gradskom muzeju Vukovar, a danas vodi Galeriju &bdquo;Slavko Kopač&ldquo; u Vinkovcima. Uz posao kustosa i voditelja Galerije, Zoran svaki dan slika u ateljeu u potkrovlju svoje kuće u Osijeku, a do sada je priredio 28 samostalnih izložbi. Na fakultetu je započeo s apstrakcijom, no s vremenom ga je sve vi&scaron;e počela privlačiti figuracija otkriv&scaron;i da se pomoću nje može najbolje izraziti. Ipak, elementi nefigurativnog jo&scaron; su uvijek prisutni u njegovim radovima, a taj jedinstven spoj apstrakcije i figuracije osnovna je karakteristika njegovog slikarstva. Povjesničar umjetnosti Branko Franceschi za njega govori kako je slikar koji slika figuraciju instinktom apstraktnog slikara, a kako bilježi likovna kritičarka Iva K&ouml;rbler &bdquo;elegantna i virtuozna kompozicija njegovih slika nema nikakav dekorativni predznak, već nas asocira na neke od najboljih apstraktnih slikara 20. stoljeća, koji su pomoću apstrakcije tragali za skladom i proporcijom u svakodnevici&ldquo;.</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="https://gkd.hr/izlozba/zoran-simunovic-daj-mi-pusu/"><span style="color:#009ee3;">gkd.hr</span></a></p>

Svatko ima pravo na svoje mjesto

<p> U četvrtak, 6. studenoga 2025. u 14 sati, u Tiflolo&scaron;kom muzeju održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Svatko ima pravo na svoje mjesto&ldquo;. Izložba je rezultat istoimenog projekta suradnje Tiflolo&scaron;kog muzeja i Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u partnerstvu sa &Scaron;kolom primijenjene umjetnosti i dizajna.</p> <p> Izložba&nbsp; je otvorena do 21. studenoga 2025. &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &bdquo;Svatko ima pravo na svoje mjesto&ldquo; je projekt suradnje Tiflolo&scaron;kog muzeja i Nastavničkog odsjeka Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, nastao u partnerstvu sa &Scaron;kolom primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, a trajat će dvije akademske godine, 2024.-2025. i 2025.-2026.</p> <p> Namijenjen je studentima II. godine Sveučili&scaron;nog diplomskog studija &bdquo;Likovna kultura&ldquo; te učenicima I., III. i IV. razreda &Scaron;kole za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu.</p> <p> &bdquo;Svatko ima pravo na svoje mjesto&ldquo; je razvojni projekt muzejske pedagogije te participativne i likovne umjetnosti osmi&scaron;ljen s ciljem poticanja empatije među srednjo&scaron;kolcima i studentima prema slijepim i slabovidnim osobama.</p> <p> Projekt je izveden u okviru predmeta &bdquo;Metodika kreativnog procesa&ldquo; na ALU i u sklopu praktičnih predmeta iz slikarstva, kiparstva i grafike. Kroz edukativne posjete muzeju, tematske radionice i sinopsise participativnih projekata studenti razvijaju umjetničke sadržaje koji pomažu mladima razumjeti izazove s kojima se suočavaju osobe s o&scaron;tećenjem vida.</p> <p> Suradnja je obuhvaćala vi&scaron;e razina rada: integraciju odgojnih aspekata u nastavu koja uključuje prilagodbu sadržaja predmeta &bdquo;Crtanje i slikanje&ldquo; te &bdquo;Plastično oblikovanje&ldquo; u I. razredu, tematske radionice u muzeju s učenicima III. i IV razreda &Scaron;kole za primijenjenu umjetnost i dizajn, osmi&scaron;ljavanje participativnih projekata te zavr&scaron;nu izložbu likovnih radova studenata na kojoj je predstavljen proces likovno-pedago&scaron;kog rada studenata i studentski likovni radovi iste tematike.</p> <p> Na zavr&scaron;noj izložbi mladi umjetnici Helena Birin, Jakov Pa&scaron;alić, Jane Karaula, Marija Jakupanec, Paulina Marija Vukoja i Adrijana Brčić predstavit će svoje radove proizi&scaron;le iz projekta.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na projektu su sudjelovali nastavnici nastavničkog odsjeka Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu:&nbsp; izv. prof. mr. art. dr. sc. Sonja Vuk, izv. prof. dr. art. Snježana Ban, doc. art. Iva Ćurić, prof. mr. art. Gordana Bakić, izv. prof. dr. art. Igor Čabraja, izv. prof. art. Vojin Hraste, red. prof. art. Vlasta Žanić, studenti II. godine Sveučili&scaron;nog diplomskog studija Likovna kultura i učenici II. III. i IV razreda &Scaron;kole za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu.</p>