Hana Miletić / Komadi

<div> Samostalna izložba Hane Miletić, jedne od danas međunarodno najzapaženijih mladih suvremenih hrvatskih umjetnica, prva je velika samostalna institucionalna izložba ove umjetnice u Hrvatskoj. Nakon zapaženih međunarodnih predstavljanja na velikom broju skupnih, te samostalnim izložbama u Kunsthalle Bergen (2021.) i Wiels Bruxelles (2018.), MMSU će prvi puta u Hrvatskoj predstaviti novu produkciju instalacija u tekstilu ove umjetnice.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba Komadi donosi pregled recentnih radova Hane Miletić, a okupit će posve nove produkcije i nekoliko postojećih radova. Izložba je zami&scaron;ljena da se razvija u dijalogu s izložbenim prostorom i kontekstom koji ga okružuje, uzimajući u obzir njegovu pro&scaron;lost i sada&scaron;njost, prvotnu namjenu i naknadnu prenamjenu, a formira se kao site specific i context specific (kontekst specifična) intervencija umjetnice.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Hana Miletić u svojem se radu bavi različitim medijima i materijalima, kao sredi&scaron;njim i pomoćnim sredstvima, fotografijom, tkaninom i tkanjem, objektom, instalacijom, a radovima ukazuje na kontekste upisane u individualne i dru&scaron;tvene procese umjetničke proizvodnje. Koristeći proces tkanja i tkaninu kao sredi&scaron;nji materijal, ove mekane i lagane strukture mjesta su bilježenja i upisivanja različitih stanja, odnosa i pogleda, poput krhkosti, fragilnosti, prekarnosti, odnosa prema vremenu, prolaznosti, nedostajanja, stvaraju osjećaje i atmosferu taktilnosti i materijalnosti, čuvanja i popravljanja, nadomje&scaron;tanja, nestajanja i ponovnog sastavljanja &ndash;&nbsp; materijala, povijesti i priča.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Tekstilnim radovima poput velikog tepiha RAD (2019.), koji je nastao u suradnji s tvornicom Regeneracija iz Zaboka, ili instalacije Materijal (Arena, Pula, 2020.), Hana Miletić nastavlja potragu za proizvođačima i mjestima proizvodnje skoro potpuno propale ili i&scaron;čezle tekstilne industrije u Hrvatskoj. Umjetnica je tijekom boravka na rezidenciji Kamov istraživala i riječku tekstilnu industriju pa tako suradnji s Rio Biz d.o.o. nastaje i njena nova prostorna instalacija sastavljena od krojačkog otpada.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kustosica: Branka Benčić</div> <div> &nbsp;</div> <div> suradnica: Kora Girin</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba se realizira u suradnji s Kunsthalle Mainz, gdje će biti postavljena od sredine listopada.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Foto: Materials &ndash; Trikotaža Arena, Pula, 2019. &ndash; 2020.<br /> Fotografija instalacije Hana Miletić: Patchy, Bergen Kunsthall, Bergen, 2021 &copy; Thor Brodreskift</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izvor:&nbsp;<a href="https://mmsu.hr/dogadaji/hana-miletic-komadi/"><span style="color:#009ee3;">https://mmsu.hr/dogadaji/hana-miletic-komadi/</span></a></div>

Zabava pjesnika / Božidar Rašica - iz zbirke MMSU

<div> MMSU nastavlja promovirati svoje zbirke priređivanjem većih i manjih izložbi. Ovaj put riječ je o likovnom umjetniku, arhitektu i scenografu Božidaru Ra&scaron;ici (1912. &ndash; 1992.), a povod je 110. obljetnica njegova rođenja i 30. obljetnica njegove smrti. Izložba prikazuje radove iz specijalizirane Zbirke Božidar Ra&scaron;ica koji su posljednji put izlagani 2007. u Malom salonu i 2009. godine u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku. Oblikovana je kao dvojna izložba s izmjenjivim postavom tijekom tri mjeseca. Izložba okuplja četrdesetak radova iz Zbirke, koja je osnovana donacijom prije osamnaest godina. Većina radova dosad nije izlagana, tako da se radi o njihovom prvom predstavljanju kroz tematsko-studijsku izložbu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Prvi postav komparativnog je karaktera te okuplja Ra&scaron;ičine apstraktne i figurativne radove s temom horizonta i kompozicijom horizontala, uočenom u primorskim i istarskim motivima. Drugi dio je likovno-dokumentarni i uključuje slike sa crtežima koji su im prethodili, a posvećena je jednom od Ra&scaron;ičinih omiljenih toponima, kamenolomu u Vrsaru. Predstavljamo radove u različitim tehnikama, gva&scaron;, tempera, pastel, flomaster, nastale od pedesetih do osamdesetih godina 20. stoljeća. Izložbom slijedimo dvojni karakter svojstven Ra&scaron;ičinom likovnom djelovanju, između tradicije i eksperimentiranja, formalizma i inovativnih rje&scaron;enja, prikazujući radove bliske EXAT-u 51, kao i klasične pejzaže kojima se umjetnik posvećuje čitavog života. Bavimo se mogućnostima predstavljanja jednostavnih, konvencionalnih radova, koji su slabo izlagani, a čine velik dio muzejske zbirke. Postavljamo ih ambijentalno, kao nit vodilju slijedeći Ra&scaron;ičina scenografska rje&scaron;enja jer su njegovi scenografski radovi posredno vezani sa slikarskim. Tu prvenstveno mislimo na afirmaciju kolorističkih odnosa onkraj neutralne palete koja služi potenciranju plo&scaron;nosti i ritmiziranju ploha, s bojom kao aktivnim sudionikom prikaza. Bez obzira na njihovu neujednačenost u smislu likovnog dosega, radovi su zanimljivi kao podsjetnik na dugotrajnu slikarsku tradiciju vezanu uz more i priobalje, u kojoj je čovjek neznatan spram elemenata vode i zraka, zemlje i vatre. Kako kaže umjetnik u mladenačkim danima: Sunce, svjetlost, intenzivna svjetlost, obzorje, boje, oblici, zidine, grad, ulice, sve je to uzbudilo moju ma&scaron;tu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Božidar Ra&scaron;ica (Ljubljana, 28. 12. 1912. &ndash; Zagreb, 13. 9. 1992.)., hrvatski arhitekt, scenograf i slikar. Slikati započinje u dvadesetim godinama svoga života, kada s obitelji seli u Dubrovnik. Nakon figurativne faze, njegov je rad obilježen apstrahiranjem te sudjeluje u radu grupe EXAT 51 i izlaže u Zagrebu, Beogradu i Parizu. Kasnije se vraća figuraciji s intenzivnim kolorizmom i slika do poznih osamdesetih godina. Arhitekturu studira u Rimu, Beogradu, Var&scaron;avi i Zagrebu, gdje diplomira 1942. i 1966. postaje izvanredni profesor. Uz urbanističko-arhitektonske planove radi objekte različitih namjena (npr. zgrada u Vukovarskoj aveniji, &scaron;kola u Mesićevoj ulici, 1953., Informativni centar i paviljon Njemačke na Zagrebačkome velesajmu, 1964., adaptacija Hrvatskoga narodnoga kazali&scaron;ta u Zagrebu, 1966. &ndash; 1968. i Splitu 1970. &ndash; 1980., uređenje dubrovačke tvrđave Revelin, 1987.) Ranih pedesetih godina 20. stoljeća započinje scenografski rad, osobito u Zagrebu i Dubrovniku, ali i drugim gradovima, poput Londona i New Yorka, npr. Heraklo (HNK Zagreb, 1958.), Operabus (3. muzički bijenale, Zagrebačko dramsko kazali&scaron;te, 1965.), Curlew River (Memorial Chapel, New York, 1967.), Neron (Splitsko ljeto, Peristil, 1989.).</div> <div> &nbsp;</div> <div> <div> Kustosice: Ksenija Orelj, Diana Zrilić</div> <div> &nbsp;</div> <div> Dizajn: Ana Tomić i Marino Krstačić Furić</div> <div> &nbsp;</div> <div> Foto: Božidar Ra&scaron;ica, Sunce, 1989., MMSU-3592</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izvor:&nbsp;<a href="https://mmsu.hr/dogadaji/zabava-pjesnika-bozidar-rasica-iz-zbirke-mmsu/"><span style="color:#009ee3;">https://mmsu.hr/dogadaji/zabava-pjesnika-bozidar-rasica-iz-zbirke-mmsu/</span></a></div> </div> <p> &nbsp;</p>

Iza vatrenog zida - žene u vatrogastvu

<div> U organizaciji Tehničkog muzeja Nikola Tesla i Hrvatske vatrogasne zajednice / Muzeje hrvatskog vatrogastva bit će u petak, 8. srpnja 2022. s početkom u 19 sati u Tehničkom muzeju Nikola Tesla, Savska cesta 18 imaju čast pozvati Vas na otvorenje izložbe &quot;<strong>Iza vatrenog zida - žene u vatrogastvu</strong>&quot;.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba daje prikaz povijesti, položaja i uloge žena u vatrogastvu na području Hrvatske, od prvih spomena žena u kontekstu vatrogastva i pionirki vatrogastva u Hrvatskoj &ndash; žena koje su prve probile &bdquo;vatreni zid&ldquo; &ndash; preko ulaska većeg broja žena u vatrogastvo u vrijeme socijalizma do suvremenog doba, kada usprkos jo&scaron; uvijek prisutnim predrasudama i izazovima s kojima se susreću svjedočimo intenzivnom rastu broja žena u vatrogastvu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Vi&scaron;e o izložbi dostupno je na <a href="https://tmnt.hr/izlozba?id=8343">https://tmnt.hr/izlozba?id=8343</a></div>

52. More, ljudi, obala

<div> U Muzeju grada &Scaron;ibenika u petak s početkom u 20 sati bit će otvorena 52. po redu izložba &#39;<strong>More, ljudi, obala</strong>&#39;. U sklopu izložbe, bit će održana i tribina na temu &lsquo;Živimo li u vremenu sve većeg otuđenja unatoč brojnim mogućnostima povezivanja? Ili se povezujemo pronalazeći zajedničke interese, u zajednice okupljene oko istih ciljeva?</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Vi&scaron;e o izložbi:</strong></div> <div> Radioprijemnik bio je jedan od prvih vidova održavanja spone pomorca s članovima obitelji. Najbolje nam o tome svjedoči radioemisija Pomorska večer osnovana upravo iz spomenutog razloga, i to jo&scaron; davne 1952. g. Radioemisija ove godine slavi sedam desetljeća kontinuiranog rada &scaron;to je čini najdugovječnijom hrvatskom radijskom emisijom. Danas se radiovalovima manje služimo za komunikaciju, već bežični prijenos podataka uglavnom povezujemo s internetom i suvremenim mogućnostima bežičnog komuniciranja među kojima sigurno predvode različite dru&scaron;tvene mreže.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U tom kontekst manifestacija More ljudi obala, koja ove godine nosi podnaslov Veze, postavlja određena pitanja: Može li posredovanje, u ovom slučaju virtualno povezivanje (radiovalovi / internetska veza) zamijeniti fizičku prisutnost ljudi? Kako danas povezujemo obale? &Scaron;to nas spaja, a &scaron;to razdvaja? Spaja li suvremena tehnologija zaista danas ljude, obale, svjetove? Leži li budućnost veza u virtualnom svijetu i bez fizičke bliskosti?</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kao i pro&scaron;le godine, odlučili smo se i ove, napraviti uvertiru u izložbu i otvorenje započeti tribinom. Na&scaron;a go&scaron;ća biti će Maja &Scaron;intić pedagoginja i sociologinja, aktivistkinja različitih organizacija civilnog dru&scaron;tva (&Scaron;.U.M., Kolektiv 4B) koja će zajedno s Leilom Topić, vi&scaron;om kustosicom Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb i Anitom Travčić, vi&scaron;om kustosicom Muzeja grada &Scaron;ibenika povesti razgovor na temu integracije, dru&scaron;tvenog angažmana i povezivanje zajednice i muzeja &ndash; kažu organizatori.</div>

Zajednička izložba Lee Popinjač i Vladimira Pilingera

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2022/LP-VP%20pozivnica%20(002).jpg" style="width: 600px; height: 423px;" /></p> <p> &nbsp;</p> <p> <a href="/files/images/kalendar-dogadanja/2022/LP%20VP%20PressRelease%20M%20(002).jpg"><span style="color:#009ee3;">Vi&scaron;e</span></a></p>

ANTIČKA UMJETNOST – Skulpture i uporabni predmeti iz zbirke dr. Damira Kovača

<p> U petak, 8. srpnja u 20 sati u Creskom muzeja otvara se izložba <strong>Antička umjetnost - Skulpture i uporabni predmeti iz zbirke dr. Damira Kovača</strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Zbirka antičkih figurica i ukrasno-uporabnog inventara obuhvaća oko 150 predmeta. Riječ je uglavnom o figuralnoj (zoomorfnoj i antropomorfnoj) plastici &ndash; malim statuama, ali i nizu uporabnih ili ukrasnih predmeta poput uljanica, ogledala, nakita te ukrasa za posude, namje&scaron;taj i vojnu opremu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Najveći dio ovih predmeta potječe iz Rima, a manji dio dolazi iz Grčke, Egipta i drugih drevnih civilizacija. Predmeti su uglavnom izrađeni od bronce i drugih metala (olovo, srebro), uz nekoliko primjeraka izrađenih od keramike i kamena. Predmeti su nastali u &scaron;irokom vremenskom rasponu, od željeznog doba do srednjeg vijeka, a mnogima nisu poznata nalazi&scaron;ta.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ova zbirka nikad prije nije bila ni katalogizirana ni izložena, pa je tako ova izložba prva prilika da publika vidi ove vrijedne predmete.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Doc. dr. sc. Damir Kovač je strastveni kolekcionar umjetnina, pa tako posjeduje značajne zbirke slika, antičkih figura i vaza, japanskih minijatura, starih zemljovida i razglednica. U suradnji s muzejima i galerijama, organizirao je i posudio svoje zbirke za čitav niz izložbi. 1999. godine odlikovan je Ordenom reda Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za zasluge u kulturi. Od 2018. godine je počasni građanin Cresa.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je realizirana uz pomoć Ministarstva kulture i medija RH, Primorsko-goranske županije i Grada Cresa.</p>