izložba
Josip Rončević, Tara Beata Racz i Jurica Pušenjak / What condition my condition is in
Muzej Prigorja
MJESTO
<p>
U Zelenim i plavim Sesvetama, Kelekova 2, Galerija Kurija organizira 8. prosinca 2022. u 19 sati otvorenje izložbe likovnih radova <strong>Josipa Rončevića, Tare Beate Racz i Jurice Pušenjaka: "What condition my condition is in"</strong>.</p>
<p>
</p>
<p>
Katalog izložbe:</p>
<p>
<a href="http://www.muzejprigorja.hr/izdanja/RRP-katalog.pdf" target="_blank">http://www.muzejprigorja.hr/izdanja/RRP-katalog.pdf</a></p>
<p>
</p>
<p>
<em>Ono što spaja ove umjetnike je eros prema stvaralaštvu i eksperimenti s formom. U nizu dosadašnjih izložbi pokazali su vrlo ekspresivne i promišljene kompozicije koje su u maniri nekih od klasičnih hrvatskih modernista – Nives Kavurić Kurtović, Ordana Petlevskog, Ede Murtića. Osvježavajući postavke modernizma, ovi ih umjetnici moderniziraju i uključuju u tijekove najsuvremenije likovnosti, koja je nerijetko figurativna.</em></p>
<p>
</p>
<p>
<em>Izložba osim njihovog stvaralačkog erosa pokazuje i njihov međusobni slikarski dijalog, međusobno ogledanje koje je rezultat zajedničkih promišljanja slikarstva i njegove uloge danas. - </em><strong>Feđa Gavrilović</strong>, autor izložbe </p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Josip Rončević </strong>rođen je 1991. godine u Zadru, gdje je završio gimnaziju. Godine 2015. diplomirao na Grafičkom fakultetu u Zagrebu, a iste godine upisao je studij slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je diplomirao 2020. godine u klasi Igora Rončevića. Izlagao je na nekoliko skupnih i samostalnih izložbi.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Tara Beata Racz </strong>rođena je 1991. u Zagrebu. Godine 2016. diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a godine 2019. diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Dosad je izlagala na nizu skupnih i desetak samostalnih izložbi. Na 5. bijenalu slikarstva dobila je nagradu HPB-a za mladog umjetnika. </p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Jurica Pušenjak </strong>rođen je u Zagrebu 1996., a završio je Likovnu akademiju u Zagrebu 2020. godine. Od 2018. godine djeluje kroz niz skupnih izložbi, a u travnju ove godine napravio je prvu samostalnu izložbu u Galeriji Bačva HDLU-a. </p>
<p>
</p>
<p>
Kontakt:</p>
<p>
Tomislav Mrčić<br />
<a href="http://www.muzejprigorja.hr/" target="_blank">Muzej Prigorja</a><br />
Marketing i PR</p>
<p>
098 202 670</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
Zelene i plave Sesvete, Kelekova 2
Zelene i plave Sesvete, Kelekova 2
VRIJEME
08.12.2022. / 20.12.2022.
izložba
Željko Kipke / Od Ritma do Palače uništenja
Nacionalni muzej moderne umjetnosti
MJESTO
<div>
Nacionalni muzej moderne umjetnosti od 8. prosinca 2022. do 29. siječnja 2023. predstavlja retrospektivnu izložbu vizualnog umjetnika, likovnog kritičara i teoretičara <strong>Željka Kipkea</strong> pod nazivom <strong>Od Ritma do Palače uništenja</strong>. </div>
<div>
</div>
<div>
Koncepciju postava koji kroz sedam dionica u sedam dvorana prvog kata Vranyczanyjeve palače objedinjuje film, ambijentalne instalacije, slike, fotografije i grafike osmislio je sam umjetnik, a riječ je o njegovim antologijskim ostvarenjima nastalim u razdoblju od 1977. do 2022. Uz djela iz Zbirke NMMU za ovu prigodu umjetnička građa posuđena je iz nekoliko hrvatskih muzejskih institucija i privatnih zbirki. Izložbu prati dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s predgovorom povjesničara umjetnosti i kustosa Vanje Babića. Grafičko oblikovanje potpisuje Ana Zubić.</div>
<div>
</div>
<div>
Kao ekstenzija umjetnikove retrospektive u NMMU, u Galeriji MH, od 26. siječnja do 15. veljače 2023., bit će predstavljena Osma soba - izložba s dosad neviđenim umjetnikovim litografijama iz druge polovine sedamdesetih godina prošloga stoljeća.</div>
<div>
</div>
<div>
(…) Radi se o autoru u čijem opusu kronološki slijed nastanka pojedinih radova nije uvijek od presudne važnosti; njegove jednom realizirane ideje ne ostaju nužno usidrenima u prostorno-vremenskim kontekstima svojih izvornih realizacija, već će nerijetko u sebi nositi potencijal svojevrsnih temporalnih fluktuacija, a samim time i značenjskih revitalizacija. Rodonačelnike izgradnje vlastitih opusa kao integralnih te unutar sebe kontinuirano permutirajućih cjelina valja, dakako, potražiti u razdoblju velikih povijesnih avangardi, a Kipke nedvojbeno spada među najautentičnije suvremene nastavljače upravo takvih autorskih strategija. (…)</div>
<div>
Vanja Babić, citat iz predgovora u katalogu</div>
<div>
</div>
<div>
Izložba u sedam etapa (SEDAM SOBA) zamišljena je nelinearno, u vremenskom rasponu između dva filmska naslova realizirana 2022. i 2021. Od šestominutnog El Palacio Exterminador do naslova Ritam II, recentne montažne permutacije četiri superosmice snimljene 1980. na relaciji između Filozofskog fakulteta i Ulice grada Vukovara (tada Ulica proleterskih brigada). U nelinearni vremenski lanac ugrađena su dva ambijenta, jedan iz 1998. (Marsejska brojalica, ČETVRTA SOBA / IV) i drugi iz 1993. (Kabinet molitvenih strojeva, ŠESTA SOBA / II). Dvojake su funkcije, s jedne strane dvije su sobe međučinovi (intermeca), s druge pak poveznice između različitih medijskih strategija. Kabinet je „most“ između slika iz druge polovice osamdesetih (TREĆA SOBA / V) i znatno kasnijih filmova (primjerice Orson's Direction Sign iz 2015., TREĆA SOBA / V), dočim je brojalica „most“ između filmskih permutacija (Ritam II, PRVA SOBA / A) i struktuaralistički koncipiranih slika i grafika u drugoj polovini sedamdesetih prošloga stoljeća (DRUGA SOBA / O). (…)</div>
<div>
Željko Kipke</div>
<div>
</div>
<div>
Reprodukcija: Željko Kipke, Esa carta de mi flor, 1991. (detalj) ulje na platnu, 152 x 138 cm. Foto: Goran Vranić © Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, 2022.</div>
<div>
</div>
<div>
Više o izložbi: <a href="https://nmmu.hr/2022/11/08/zeljko-kipke-od-ritma-do-palace-unistenja/">https://nmmu.hr/2022/11/08/zeljko-kipke-od-ritma-do-palace-unistenja/</a></div>
<div>
</div>
Andrija Hebranga 1, Zagreb
Andrija Hebranga 1, Zagreb
VRIJEME
08.12.2022. / 29.01.2023.
izložba
Zajednički fotografski narativi u Sisku
Gradska galerija Striegl
MJESTO
<div>
Gradska galerija Striegl organizira otvorenje izložbe <strong>Zajednički fotografski narativi u Sisku</strong>, koje će se održati u četvrtak, 8. prosinca 2022., s početkom u 19 sati.</div>
<div>
</div>
<div>
Voditeljica projekta u ime Ureda za fotografiju je Sandra Križić Roban.</div>
<div>
Programska platforma 'Zajednički fotografski narativi' kroz tri je godine djelovanja na području moderne i suvremene umjetnosti istraživala medij fotografije i načine kako je fotografija sudjelovala u društvenim promjenama, prikazivala ih i tumačila. S fokusom na fotografiju u privatnim arhivima, kao i u tiskanim medijima, počevši s razdobljem između dva svjetska rata, željeli smo kritički utvrditi okolnosti pojedinih događaja, prepoznati glavne aktere i uspostaviti kriterije evaluacije arhivskog sadržaja. Kritičkim sagledavanjem historiografskih činjenica, aktivno sudjelujemo u stvaranju novih znanja i interpretacija.</div>
<div>
</div>
<div>
Platforma je namijenjena povezivanju raznovrsnih nezavisnih organizacija i institucija na području Republike Hrvatske, kako bi zajedničkim programom i aktivnostima jačali kapacitete i distribuirali rezultate, razbijajući ustaljene hijerarhije među ustanovama u kulturi te utječući na buduća umrežavanja i zajedničke projekte. Tijekom programske djelatnosti platforma u razdoblju od 2020. – 2022. godine, kroz niz radionica, panela, izložbi i predavanja, pokrenuli smo, i nastavljamo, raspravu o ulozi i važnosti fotografije u tiskanim medijima tijekom povijesti sve do danas. Na taj način želimo pozitivno utjecati na produkciju znanja i umjetničkih praksi, kao i na promociju humanističkih i umjetničkih područja kako bi ostvarili pozitivan pomak u odnosu na dosadašnji nedostatak interdisciplinarnih istraživanja medija fotografije.</div>
<div>
</div>
<div>
AUTORI/CE ISTRAŽIVANJA I TEKSTOVA:</div>
<div>
Tea Hatadi, Gradski muzej Križevci</div>
<div>
Sandra Križić Roban, Ured za fotografiju, Zagreb</div>
<div>
Ante Orlović, Zadar (nezavisni istraživač / independent researcher)</div>
<div>
Valentina Radoš, Muzej likovnih umjetnosti Osijek</div>
<div>
Darko Šimičić, Institut Tomislav Gotovac, Zagreb</div>
<div>
Tanja Špoljar, Atelieri Koprivnica</div>
<div>
Lucija Švob, Kreativni kolektiv Kombinat, Rijeka</div>
<div>
Alma Trauber, Gradska galerija Striegl, Sisak</div>
<div>
INSERT: Ana Mušćet s radom 'Borovo sekvence'</div>
<div>
</div>
<div>
Trogodišnji projekt 'Zajednički fotografski narativi' je financiran od strane Zaklade Kultura Nova.</div>
Izložbeno-galerijski prostor, Rimska ulica 10, 1. kat (Holandska kuća), Sisak
Izložbeno-galerijski prostor, Rimska ulica 10, 1. kat (Holandska kuća), Sisak
VRIJEME
08.12.2022. / 31.12.2022.
izložba
Najljepše želje
Gradski muzej Požega
MJESTO
<div>
Gradski muzej Požega u prostoru Galerije Ciraki Gradskog kazališta Požega 8.12. 2022. u 18 sati otvara izložbu „Najljepše želje“. </div>
<div>
</div>
<div>
Na izložbi će biti prezentirano oko 200 božićnih i novogodišnjih čestitki s različitim temama iz Zbirke čestitki Gradskog muzeja Požega. Čestitke nas podsjećaju na jednu lijepu tradiciju ljudske komunikacije ilustriranom kartom s prigodnim čestitarskim tekstom.</div>
Galerija Ciraki Gradskog kazališta Požega
Galerija Ciraki Gradskog kazališta Požega
VRIJEME
08.12.2022. / 31.01.2023.
izložba
Katarina Zdjelar: , in the break
Muzej suvremene umjetnosti
MJESTO
<div>
<strong>Katarina Zdjelar: , in the break</strong>, prva je samostalna izložba umjetnice Katarine Zdjelar u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, koja će se predstaviti 08.12.2022 - 01.01.2023. radovima: Not a Pillar not a Pile (Tanz für Dore Hoyer), 2017., AAA (Mein Herz), 2016., My Lifetime (Malaika); 2012. </div>
<div>
</div>
<div>
Katarina Zdjelar, umjetnica sa nizozemskom adresom, u svojem umjetničkom radu kombinira različite medije kao što su pokretne slike, zvuk i izvedba. Navedenim strategijama umjetnica istražuje narative, značenja i asocijacije koji se modificiraju kroz različite jezike i kulturalna značenja, u različitim vremenskim okvirima i mjestima njihove izvedbe, oblikujući kaleidoskop prizora, zvukova i vizualnih doživljaja.</div>
<div>
</div>
<div>
Videorad Not a Pillar not a Pile (Tanz für Dore Hoyer), 2017., inspiriran je arhivskim dokumentima preuzetim iz ženskog plesnog studija koji je 1945. u poslijeratnom Dresdenu osnovala Dore Hoyer koreografkinja i ekspresionistička plesačica. Kao inspiraciju i polazište svojih koreografija Hoyer je našla u grafičkim radovima umjetnice Käthe Kollwitz. Instalacija Katarine Zdjelar Not a Pillar not a Pile (Tanz für Dore Hoyer) polazi od umjetničkog susreta umjetnica Kollwitz i Hoyer, i reflektira njihove zajedničke afinitete koji se reflektiraju kroz ideje solidarnosti, (proto)feminističkog pacifizma i koje su odraz kolektivne transformacije koja nije određena vremenom, klasnim i društvenim razlikama. U realizaciji videorada sudjelovali su plesači i aktivisti iz cijeloga svijeta, koji su za potrebe snimanja ovog rada nosili kostime s uzorkom koje su napravile radnice tekstilne tvornice Pausa u Njemačkoj, čiji antifašistički otpor se reflektira kroz sinergiju radova Dore Hoyer i Kate Kollwitz. Grafički radovi Kate Kollwitz inspiracija su za obrise na drvenim pločama koji su kao kulisa postavljeni u prostor galerije. Not a Pillar not a Pile (Tanz für Dore Hoyer) otvara prostor unutar kojeg jedno tijelo susreće drugo, kao mjesto otpora i mogućnosti, ukazujući na fragilnost kolektivnog djelovanja u sadašnjosti.</div>
<div>
</div>
<div>
Videorad AAA (Mein Herz), 2016., u cijelosti je snimljen u jednom kadru, koji prikazuje lice mlade žene koja uz glazbenu podlogu istodobno izvodi četiri različite skladbe. U želji i namjeri da zadrži izvorni stil, ritam i tempo skladbi koje izvodi, ona vokalno prolazi iz jedne skladbe u drugu. Promatrajući njezino lice i slušajući njezin glas, svjedoci smo tenzija između tišine, glazbe, zvukova i riječi i nastojanja da se održi kontinuitet uspostavljen na prekidima i lomovima. Lice i glas mlade žene mapirani su kao mjesto lomova i kontinuiteta, dok svaki prekid i trenutni mûk (tišina) su prostor za bijeg i ponovni dolazak u prostor značenja.</div>
<div>
</div>
<div>
U videoradu My lifetime ( Malaika), 2012., umjetnica kao glazbenu podlogu koristi Malaiku, ljubavnu pjesmu koja je postala simbol afričke kulturne emancipacije pedesetih godina, u izvedbi Nacionalnoga simfonijskog orkestra Gane. U elegičnom i emotivnom muziciranju orkestra – šezdesetak godina nakon njegova osnutka na valu oslobođenja od kulturnoga kolonijalizma – sažimlju se odnosi kulturnih centara i periferije, modernosti i emancipacije, internacionalizma i lokalnih tradicija te visoke i popularne kulture. Katarina Zdjelar ovim video radom kroz iznimno pažljiv portret glazbenika, koji sviraju daleko od idealnih uvjeta, na suptilan način govori o očekivanjima, stremljenjima i iluzijama upisanima u stvaranje i izvedbu umjetničkih djela, ali i o ideji umjetnosti koja, kroz svu složenost značenja njezinih reprezentativnih formi, povezuje svijet. Također, umjetnica na vrlo intiman i poetičan način ukazuje na aktualna pitanja postkolonijalnih identiteta i njihova performativa, kao i na poziciju pojedinaca unutar geopolitičkih promjena koje neminovno dolaze. </div>
<div>
</div>
<div>
O svojem radu Katarina Zdjelar navodi sljedeće:</div>
<div>
</div>
<div>
„Tijelo zvuka, glasa, jezika središnji su interesi kojima se bavim u svojem radu kao idejama vezanima za strance, otuđenje i normalizaciju. Istražujem procese samorealizacije s njihovim paradoksima, garancijama i neuspjesima. Posebno me zanima inhabitacija neautoritarnih glasova u reguliranim sustavima (znanje, jezik, ideologija), koji preispituju sustave u kojima se pojavljuju u smislu etike, vrijednosti i valute. Ove ideje artikuliram prvenstveno u mediju pokretne slike i zvuka, što su dva elementa koje podjednako koristim u svojim video radovima.</div>
<div>
</div>
<div>
Moj interes za jezik proizašao je iz praktičnih primjena brižne kontrole koju nameću regulirani sustavi društvenog prihvaćanja i inkluzije u razvijenim, liberalnim društvima svijeta, ali i u SF feminističkim djelima, uključujući ono lingvistkinje Suzette Haden Elgin. Dijalektika pojedinca i zajednice interes je mojeg rada. Artikuliram je u procijepu između univerzalno važećeg, apstraktnog jezika i konkretnog, uvijek fizičkog glasa.</div>
<div>
</div>
<div>
Učenje, prakticiranje, vježbanje za mene je od posebnog značaja jer je riječ o kodificiranoj metodi kulturne integracije koja ne uključuje samo simboličku „inicijaciju“ iskorijenjenog pojedinca, već i same materijalne i tjelesne utjecaje koji oblikuju ovo govorno tijelo. Nema glasa bez kalupa, piše Mladen Dolar. Nema glasa bez kontradikcije i nema jednostavnog načina izlaska iz ove neprilike, iz ovog sukoba koji sjedinjuje pojedinačno i društveno, singularno i univerzalno, tijelo i kulturu, užitak i kodeks, slinu i foneme…</div>
<div>
</div>
<div>
Mnoga djela bave se postavljanjem granice, ranjivosti ili neuspjeha, kao i potencijalnostima te izazovima u provođenju društvenih ili estetskih konvencija. U mojem radu, glazba i muzikalnost često dodiruju i obgrljuju ove ideje: glazba služi kao vrata, kao čvor između pojedinačnog i društvenog, kao točka pristupa društvenoj sferi, sredstvo mjerenja ili zvučeće, kompleksne dimenzije subjektivnosti, kulturne razlike i zajedničkog afektivnog odgovora.</div>
<div>
</div>
<div>
U svojim video radovima često koristim modus vježbanja kao metodološki alat. Možda slično idejama Brechta i Müllera, koji su dizajnirali scenarije za rad i ne-rad, skriptiranje u svojim video radovima shvaćam kao kombinaciju dviju sila u igri – možebitnosti i kontrole, odnosno sustava i improvizacije. Nedavno sam proširila ovaj koncept u radovima ‘Reading ‘Europe, where have you displaced love?’’, ‘Not A Pillar Not A Pile (Tanz für Dore Hoyer)’, ali i ranije u radovima kao što su ’My Lifetime (Malaika)’ ili ‘Untitled (A Song)’. Modus vježbanja, iskušavanja odugovlačenja moj je način ispipavanja ovih dviju perspektiva. Annemarie Matzke dobro primjećuje kada ističe da svaka proba istovremeno radi na institucionalizaciji vlastite aktivnosti. U svojoj trajnoj transformaciji, ideja vježbanja kao činjenja dovodi u pitanje uvjete rada kao takvog.</div>
<div>
</div>
<div>
U mojem radu često progovaraju prekidi jer istražujem narative koji ne mogu biti ispričani u kontinuumu. Prekidi koji progovaraju – bilo u tjelesnosti glasa (kao u ‘AAA (Mein Herz)’), poroznosti arhivskog materijala (kao u ‘Not a Pillar not a Pile (Dance for Dore Hoyer)’) ili asinkronicitetu unutar kolektivne izvedbe (‘My Lifetime (Malaika)’) – čine opipljivima praznine. Ovi su prekidi upoznati s povijestima antifašističke i antikolonijalne borbe te učinjeni opipljivima kao rezervirana mjesta ili odskočne daske za potencijale te spekulativno materijalno razmišljanje s ovim povijestima na umu.“</div>
<div>
</div>
<div>
Biografija umjetnice:</div>
<div>
Katarina Zdjelar odrasla je u Beogradu, a trenutačno živi i radi u Rotterdamu. Uglavnom u mediju videa, njezin rad istražuje način na koji se jedno tijelo susreće s drugim kao mjestom otpora i mogućnosti, ukazujući na krhko djelovanje kolektivne akcije u sadašnjosti. Glas, glazba, zvuk i jezik temeljni su interesi njezine prakse. Zdjelar je magistrirala likovnu umjetnost na Institutu Piet Zwart u Rotterdamu, diplomirala je na Sveučilištu umjetnosti u Beogradu i završila dvogodišnju rezidenciju na Rijksakademie van beeldende kunsten u Amsterdamu. Zdjelar je predstavljala Srbiju na 53. Venecijanskom bijenalu. Sudjelovala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama na međunarodnoj razini kao što su 11. berlinsko bijenale, Muzejski biro Stedelijk u Amsterdamu; Muzej fotografije Metropolitan, Tokio; Zaklada Frieze, London; Casino Luxembourg; De Appel, Amsterdam, MACBA Barcelona; MCOB Muzej suvremene umetnosti Beograd; Muzej Sztuki Lodz. Dobitnica je nekoliko nagrada, od kojih je posljednja nagrada MSU-a 54. Zagrebačkog salona (2019.), nagrada Dolf Henkes (2017.), s obzirom na to da je bila jedna od četiri nominirane za prestižnu nizozemsku nagradu Prix de Rome (2017., 2010.). Katarina Zdjelar je glavna mentorica na Institutu Piet Zwart (MA Likovna umjetnost), WdKA Rotterdam, Master Artistic Research na Kraljevskoj umjetničkoj akademiji u Haagu i Master Artistic Research in and through Cinema na Nizozemskoj filmskoj akademiji u Amsterdamu.</div>
<div>
</div>
<div>
Izložba je realizirana u povodu nagrade koju je Stručno vijeće MSU-a dodijelilo umjetnici Katarini Zdjelar za njezin rad My lifetime ( Malaika) na 54. Zagrebačkom salonu.</div>
<div>
</div>
<div>
Izložba je ostvarena uz potporu glavnog partnera Mondriaan Fund, Ministarstva kulture i medija RH i Grada Zagreba.</div>
<div>
</div>
<div>
Sponsor izložbe Samsung.</div>
Avenija Dubrovnik 17, Zagreb
Avenija Dubrovnik 17, Zagreb
VRIJEME
08.12.2022. / 01.01.2023.
izložba
Nije on kriv, on je slikar!
Umjetnička galerija Dubrovnik
MJESTO
<p>
<img alt="" src="/files/images/2022/ug-2.jpg" style="width: 450px; height: 319px;" /></p>
Atelijer Pulitika - Tvrđava Sv. Ivana, Dubrovnik
Atelijer Pulitika - Tvrđava Sv. Ivana, Dubrovnik
VRIJEME
08.12.2022. / 05.12.2023.
izložba
Tanja Vujasinović: Rad Tanje V. pronađen u Atelijeru Kožarić
Muzej suvremene umjetnosti
MJESTO
<div>
U Atelijeru Kožarić koji jse nalazi u Muzeju suvremene umjetnosti pronađen je rad <strong>Tanje Vujasinović</strong>. U okviru projekta "<strong>Laboratorij za oživljavanje</strong>" bit će 8. prosinaca 2022. u 19 sati prestavljena Tanjina skulptura.</div>
<div>
</div>
<div>
<strong>O projektu:</strong></div>
<div>
Nikad ništa gotovo, nikad ništa završeno i savršeno“, Kožarićeva je rečenica koja mnogo govori o načinu na koji je pristupao činu stvaranja. Na isključivosti nije pristajao, stvaranje prepoznatljivog i definiranog stila nije ga zanimalo, radije je istraživao i eksperimentirao, koristio raznovrsne, često i netrajne materijale, intervenirao neočekivanim gestama na vlastita djela i iznova ih oživljavao. </div>
<div>
</div>
<div>
U njegovim procesualnim strategijama, Tanja Vujasinović, također kiparica, inspiraciju je pronašla još kao studentica, a poslije, posve spontano, stvaranju je pristupila na sličan, a opet drugačiji način. Opisat će to kao „hod kroz vrijeme u kojemu ista djela često prolaze i kroz nekoliko faza reinterpretacije i rekontekstualizacije, slijedom događaja potaknutih društvenim i osobnim situacijama koje sve manje proizvodim a sve više prepoznajem“.</div>
<div>
</div>
<div>
Prepoznavanje situacije dogodilo se i tada, neočekivanim pronalaskom njezine skulpture u Atelijeru Kožarić. Priča o njezinom putovanju kroz vrijeme – od ideje do materijalizacije u različitim formatima, materijalima i kontekstima, kao i razlogu zbog kojega se zatekla baš tamo – raspliće se u izmišljenom dijalogu s glavnim krivcem, Ivanom Kožarićem, koji je otuđivši jedan rad, nehotice potaknuo nastanak novog.</div>
<div>
</div>
<div>
U scenarij – knjigu umjetnika i zvučnu instalaciju – glumljeni dijalog između dvoje umjetnika, tumačeći genezu „Ukradenog rada“, autorica je infiltrirala izvorne Kožarićeve misli, izjave iz novinskih intervjua ili zapise diskretno, baš kao što je to učinio Kožarić, smjestivši malu Veneru u svom ateljeu među vlastite skulpture. U duhovitom i ležernom dijalogu umjetnica nas polagano uvlači u razmišljanje o promjenjivoj prirodi umjetnosti, nevidljivim ali moćnim sponama koje će je, prihvaćanjem logike slučaja, povezati sa životom, kao i o životu samog umjetničkog djela koje u kontekstu tzv. umjetničkog sustava, može neopazice nestati, kao što može iznova i postati.</div>
<div>
</div>
<div>
Tanja Vujasinović diplomirala je kiparstvo na ALU Zagrebu i završila MA Fine Art na Central Saint Martins College u Londonu. Radi u različitim medijima i umjetničkim formama uključujući skulpturu, multimedijalne instalacije, site-specific intervencije u javnom i galerijskom prostoru i film. Sudjelovala je na brojnim izložbama i filmskim festivalima u zemlji i inozemstvu i niz je puta bila nagrađena za svoj rad. Jedna je od autorica interdisciplinarnog edukacijskog projekta „Grad na drugi pogled“. Predaje na Kiparskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.</div>
<div>
</div>
<div>
Zvučna instalcija može se poslušati – naravno – tijekom cijele izložbe, a subotom će je publika moći čuti u samom prostoru Atelijera Kožarić, koji će biti otvoren posebno za ovu priliku.</div>
<div>
</div>
<div>
Izložba je ostvarena uz potporu Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.</div>
<div>
</div>
Avenija Dubrovnik 17, Zagreb
Avenija Dubrovnik 17, Zagreb
VRIJEME
08.12.2022. / 12.12.2022.
izložba
Smiješna strana arheologije
Arheološki muzej u Zagrebu
MJESTO
<div>
U četvrtak 8. prosinca 2022. u Galeriji AMZ (Pavla Hatza 6) otvorit će se izložba <strong>Smiješna strana arheologije</strong>. Izložba koristi 15-tak predmeta iz Arheološkog muzeja u Zagrebu, ali ih predstavlja na drugačiji, nekonvencionalan i humorističan način.</div>
<div>
</div>
<div>
Posjetiti Galerije AMZ, na dan otvorenja izložbe Smiješna strana arheologije, od 12 do 18 sati, imat će stručno vodstvo s Porinom i Ninom, autorima izložbe. Svi će moći napraviti vlastiti arheomem i glasati za najbolje. Izložba ostaje otvorena do 17. prosinca 2022. Ulaz za posjetitelje je besplatan.</div>
<div>
</div>
<div>
Priče na izložbi predstavljene su ne samo kroz opis predmeta koje ih prate, nego i putem meme-ova, za koje se autori nadaju da će zabaviti publiku. Mnogi se možda pitaju i što je meme? Odgovor na to pitanje možete također pronaći na izložbi, ali ono što se može zasigurno reći je da se radi o jednom od najpopularniji vidova komunikacije u današnje digitalno doba.</div>
<div>
</div>
<div>
Foto:</div>
<div>
Keramička posuda u obliku glave, iz Perua, kultura Chimu, 12.-15. stoljeće</div>
<div>
Igor Krajcar/AMZ</div>
<div>
</div>
Galerija AMZ, Pavla Hatza 6, Zagreb
Galerija AMZ, Pavla Hatza 6, Zagreb
VRIJEME
08.12.2022. / 17.12.2022.
izložba
Doba leda i vatre
Muzej Brodskog Posavlja
MJESTO
<div>
U Muzeju Brodskog Posavlja bit će 8. prosinca 2022. u 19 sati otvorena izložba „<strong>Doba leda i vatre</strong>“.</div>
<div>
</div>
<div>
Izložba "<strong>Doba leda i vatre</strong>" multidisciplinarna je izložba koja kroz paleontološke i arheološke ostatke s područja brodskog Posavlja govori o najznačajnijim globalnim događanjima tijekom posljednjeg ledenog doba.</div>
<div>
</div>
<div>
Organizirana je povodom 65. godišnjice pronalaska lubanje i kljova stepskog mamuta u kanalu Glogovica u Slavonskom Brodu.</div>
<div>
</div>
<div>
Stepski mamut bio je najprepoznatljiviji eksponat starog postava Muzeja Brodskog Posavlja te mnogim generacijama predstavlja najranije sjećanje na muzej.</div>
<div>
</div>
<div>
Ova izložba prilika je da se s vremenskim odmakom od tri desetljeća i u svijetlu novih znanstvenih spoznaja ponovno predstavi javnosti.</div>
Ante Starčevića 40, Slavonski Brod
Ante Starčevića 40, Slavonski Brod
VRIJEME
08.12.2022. / 25.03.2023.
izložba
Predstavljanje projekta Mala muzejska enciklopedija, 2. tom i otvorenje izložbe
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
MJESTO
<div>
Projekt <strong>Mala muzejska enciklopedija, 2.</strong> tom ostvaren je suradnjom Muzeja s učenicima starijih razreda osnovnih škola koji su uz pomoć svojih mentora, dio predmeta izloženih u stalnom muzejskom postavu predstavili na enciklopedijski način. Završnica projekta je predstavljanje drugog toma Male muzejske enciklopedije i otvorenje izložbe u četvrtak 8. prosinca 2022. u 17 sati u Muzeju uz nastup Združenog zbora Prve riječke hrvatske gimnazije i Gimnazije Andrije Mohorovičića pod ravnanjem profesorice Helge Dukarić Dangubić.</div>
<div>
</div>
<div>
MALA MUZEJSKA ENCIKLOPEDIJA, 2. tom</div>
<div>
nakladnik: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka</div>
<div>
za nakladnika: Nikolina Radić Štivić</div>
<div>
autorica i urednica: Denis Nepokoj</div>
<div>
lektorica: Mihaela Matešić</div>
<div>
fotografije: Hrvoje Franjić, Rino Gropuzzo, Arhiva Muzeja</div>
<div>
dizajn: Vesna Rožman</div>
<div>
tisak: Printera Grupa, Sveta Nedelja</div>
<div>
</div>
<div>
IZLOŽBA RADOVA</div>
<div>
autori radova: učenici starijih razreda osnovnih škola: Belveder, Brajda, F. Franković, Klana, Podmurvice i Srdoči</div>
<div>
te polaznici MuMA-e, Muzejskog malog ateljea i LIADO-a, Likovnog istraživačkog ateljea darovitih osnovnoškolaca</div>
<div>
autorica izložbe: Denis Nepokoj</div>
<div>
autori tehničkog postava: Dino Marković, Darko Takalić</div>
<div>
</div>
Trg Riccarda Zanelle 1, Rijeka
Trg Riccarda Zanelle 1, Rijeka
VRIJEME
08.12.2022. / 08.12.2022.