Mlečići popališe Novi

<p> U ponedjeljak, 10. studenoga u 18 sati, u Narodnom muzeju i galeriji Novi Vinodolski, otvorit će se izložba &bdquo;Mlečići popali&scaron;e Novi&ldquo;, posvećena 410. obljetnici mletačkog napada.</p> <p> Prije točno 410 godina Novi je potresao događaj koji je trajno upamćen i sačuvan u narodnoj pjesmi koja se upornim preno&scaron;enjem uspje&scaron;no sačuvala do dana&scaron;njega dana. Radi se o mletačkom napadu i uni&scaron;tenju Novoga grada, događaja koji je sačuvan u narodnoj pjesmi &bdquo;Mlečići popali&scaron;e Novigrad&ldquo;.&nbsp; Međutim, ovaj događaj ne spada u red onih maglovitih legendi iz zaboravljenog vremena koji je sačuvan samo u pjesmi, već ga jasno pronalazimo opisanoga u vi&scaron;e onodobnih povijesnih izvora.</p> <p> Prema ovim izvorima, uni&scaron;tenje Novoga nije bila ničim izazvana povijesna epizoda, a osnovni razlog je, naravno, bio političke prirode. Gotovo osamdeset godina trajao je neobjavljeni rat između Mletačke Republike s uskocima &bdquo;vinturinima&ldquo;. Nakon neuspje&scaron;nih pregovora koji su trajali koliko i sami sukob, Mlečani su se odlučili trajno rije&scaron;iti uskoka. Početkom kolovoza 1615. godine oni prekidaju sve diplomatske veze s Austrijom i pripremaju se za ratni pohod. Kao prvi veći zadatak mletački vrhovni zapovjednik mornarice Lorenzo Venier dobiva naredbu za napad na Novi grad. Na&scaron; Novi nije odabran nasumce. Frankopani su već desetljećima dopu&scaron;tali boravak uskoka u njemu i njihove pohode protiv Mlečana čime je stekao neslavnu reputaciju &bdquo;uskočkog gnijezda&ldquo;. Također, bio je dovoljno velik da se proglasi strate&scaron;kim vojnim ciljem, a dovoljno malen da je njegovo osvajanje bilo ostvarivo.</p> <p> Krajem kolovoza 1615. godine na otoku Krku prikupljena je flota od &scaron;est galija i 36 manja naoružana broda s oko 2000 ukrcanih vojnika s podr&scaron;kom topni&scaron;tva. Priliku za napad Mlečani nisu dugo čekali jer se uskoro &bdquo;ban Mikula&ldquo; Frankopan s najvećim dijelom svojih Novljana uputio u Otočac kojeg je trebalo utvrditi i obraniti od očekivanog turskog napada.</p> <p> Saznav&scaron;i da je grad prazan providur Venier&nbsp; pokrenuo je svoju flotu i u noćnim satima 29. kolovoza napao Novi. Mletačka vojska iskrcala se na obalu i napala južne bedeme grada poku&scaron;av&scaron;i ih prevladati s ljestvama. Istovremeno su iskrcali topove i s istočne strane napadali ka&scaron;tel i Vela vrata. Malobrojna novljanska posada odmah je prihvatila borbu na gradskim bedemima, ali dok je posada na južnom bedemu odbijala napade, dio mletačkih vojnika primakao se Malim vratima koju malobrojna posada nije nadzirala. Neopaženi, Mlečani su postavili dvije &bdquo;petarde&ldquo; - mine stožastog oblika namijenjene za&nbsp; probijanje vrata. Eksplozija ih je uspje&scaron;no probila i kroz otvor su prodrli vi&scaron;estruko brojniji napadači. U neravnopravnoj borbi zapovjednik grada je ranjen i zarobljen s nekolicinom svojih boraca.</p> <p> Nakon upada uslijedila je sustavna pljačka, paljenje i uni&scaron;tenje, a život je izgubilo između 30 i 40 Novljana.</p> <p> Manja grupa mje&scaron;tana, skupa s nekoliko senjskih uskoka i župnikom, uspjela se utvrditi u staroj pravokutnoj kuli Turnac. Mlečani su poku&scaron;ali ovladati&nbsp; njome te su bezuspje&scaron;no juri&scaron;ali na nju nekoliko puta, ali uzalud.</p> <p> Vijest o napadu na Novi ubrzo se pronijela diljem Primorja. U uskočkom Senju na brzinu je skupljena ekspedicijska snaga koja je već u prijepodnevnim satima krenula prema Novom. Saznav&scaron;i za to Mlečani su napustili opsadu Turnaca i započeli s povlačenjem. Do tog trenutka poplijenili su i popalili čitav grad i luku, posjekli vinograde i uni&scaron;tili solanu, a zarobljenike odveli sa sobom brodovima.</p> <p> Ipak, osveta je brzo uslijedila&nbsp; provalama i uni&scaron;tenjem mletačkih posjeda u Istri &scaron;to se ubrzo pretvorilo u strahotni trogodi&scaron;nji Uskočki rat.&nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e o ovom događaju i dobu u kojem se odvio te koliko se povijesna istina podudara s predajom sačuvanom u narodnoj pjesmi, može se pogledati od 10. studenog 2025. godine u Narodnom muzeju i galeriji Novi Vinodolski.</p>

Arheo pop-up / muzej na otvorenom u Cavtatu

<p> U sklopu izložbenog ciklusa &bdquo;Novootkriveni Epidaur&ldquo;, na arheolo&scaron;kom lokalitetu Rat će se u subotu, 15. studenoga 2025. od 10 sati održati privremeni pop-up muzej na otvorenom.</p> <p> Arheo pop-up na Ratu donosi novootkrivene nalaze i interpretacije vezane za antički Epidaurum, rimsku koloniju čije se nasljeđe jo&scaron; uvijek otkriva iz slojeva zemlje.</p> <p> Posjetitelji će imati priliku upoznati se s tijekom aktualnih arheolo&scaron;kih istraživanja, pratiti proces otkrivanja i dokumentiranja povijesnih slojeva, te iz prve ruke doživjeti kako se pro&scaron;lost antičkog grada postupno vraća u suvremeni prostor Cavtata.</p>

Sandra Anderlon / Adeleine

<div> U Galeriji Vladimir Bužančić Sanda Anderlon predstavlja se recentnim ciklusom kolaža i kombiniranih tehnika na platnu i na papiru. Motivika je apstraktna, a u nekim je djelima figuracija apstrahirana samim pristupom tehnici kolaža. Kolaž otvara vrata nesvjesnog omogućavajući unutra&scaron;njem svijetu da se otjelotvori u različitim oblicima, bojama i crtežu.</div> <div> U kolorističkom nizanju planova Sandinih kolaža prepoznajemo imaginarne krajolike, otkrivamo skrivene figure u kretanju ili plesu ili pak portrete koji ispunjavanju cijeli prostor slike &ndash; predstavljajući horror vacui dinamičnog kolorita.</div> <div> Ekspresionistički crtež pastelom bilježi rukopis koji donosi ritam i ističe kontraste boja kolaža&hellip;&#39;&#39;</div> <div> Iz predgovora izložbi: Vesna &Scaron;antak, voditeljica Galerije Vladimir Bužančić</div> <div> &nbsp;</div> <div> Sanda Anderlon (r. 1989., Zagreb) vizualna je umjetnica koja stvara u tehnikama kolaža, crteža i slikarstva. Diplomirala je vizualnu komunikaciju na Studiju dizajna, a radila je za Vox Media, BBC, Financial Times i druge. Njezini digitalni kolaži od 2015. dio su kolekcije galerijske mreže Lumas (Berlin). Od 2021. posvećuje se nedigitalnom stvaranju te izlaže na samostalnim i skupnim izložbama. Članica je HDLU-a.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Program su financijski podržali Gradski ured za kulturu i civilno dru&scaron;tvo te Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.</div>