Frmalo se je sve. U ratu i u sjeni ‒ Pazinština u Drugom svjetskom ratu

<p> U četvrtak, 11. prosinca u 18 sati, u Muzeju grada pazina otvorit će se izložba <i>Frmalo se je sve. U ratu i u sjeni ‒ Pazin&scaron;tina u Drugom svjetskom ratu</i>.</p> <p> Drugi svjetski rat u povijesnim je pregledima zapisan kao najveći i najsmrtonosniji sukob u povijesti čovječanstva.&nbsp;</p> <p> U njemu je sudjelovala većina država svijeta, podijeljenih između Saveznika (predvođenih Velikom Britanijom, Sovjetskim Savezom,&nbsp;Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom)&nbsp;i sila Osovine (Njemačka, Italija i Japan).&nbsp;Rat je započeo 1. rujna 1939. godine napadom nacističke Njemačke na Poljsku, ali se vrlo brzo pro&scaron;irio cijelom Europom, a potom i svijetom.</p> <p> Procjenjuje se da je u ratu poginulo vi&scaron;e od 60 milijuna ljudi, uključujući veliki broj civila.&nbsp;</p> <p> &Scaron;est je ratnih godina ostavilo duboke političke, dru&scaron;tvene, kulturne i gospodarske posljedice te preoblikovalo prostor i pamćenje &ndash; od razorene infrastrukture do obiteljskih tragedija i kolektivnih trauma.&nbsp;</p> <p> Drugi svjetski rat postao je tema brojnih rasprava, knjiga, filmova i povijesnih pregleda &ndash; motivirajući pitanja o ljudskosti, pravdi i pravima.<br /> <br /> Ipak, kao da ni&scaron;ta nismo naučili...<br /> <br /> Izložbom <i>Frmalo&nbsp;se je sve </i>obilježavamo 80 godina kraja ovog neljudskog sukoba.&nbsp;</p> <p> Iako tema pokriva razdoblje Drugog svjetskog rata na području sredi&scaron;nje Istre i te&scaron;ko je zanemariti ratne nedaće i strahote, u izložbi smo naglasak stavili na one koji svaki rat &ndash; i život u sjeni rata &ndash; nose: <i>male ljude</i>.</p> <p> (<a href="/files/images/kalendar-dogadanja/2025/MGP_Frmalo%20se%20je%20sve%20letak%20HR.pdf"><span style="color:#009ee3;">letak</span></a>)</p> <p> <i>Oni koji se ne sjećaju pro&scaron;losti, osuđeni su ponoviti ju.</i> George Santayana (1863. - 1952.)</p> <p> &nbsp;</p>

GEFF 63 – 69

<p> Retrospektivna izložba posvećena <i>Genre Film Festivalu</i> (GEFF-u), prvom festivalu eksperimentalnog filma u biv&scaron;oj Jugoslaviji i istočnoeuropskom prostoru te jednom od ključnih mjesta formiranja strukturalnog filma, konceptualne umjetnosti i &scaron;irih avangardnih tendencija 1960-ih.&nbsp;GEFF je okupljao autore i intelektualce iz različitih područja &ndash; filma, vizualnih umjetnosti, filozofije, kritike, znanosti i dizajna. U njegovim su žirijima, programima i raspravama sudjelovali vodeći umjetnici i intelektualci toga razdoblja, među njima: <strong>Du&scaron;an Makavejev, Vatroslav Mimica, Aleksandar Sa&scaron;a Petrović, Danilo Pejović, Radoslav Putar, Aleksander Bassin, Josip Vani&scaron;ta, Vjenceslav Richter</strong> i mnogi drugi.&nbsp;Izložba nastoji ponovno otvoriti GEFF kao mjesto dijaloga i istraživanja. Publici će biti predstavljeni originalni geffovski filmovi, kao i bogata arhivska dokumentacija: fotografije, časopisi, pisma, scenariji, plakati, novine, bilteni, transkripti razgovora i drugi materijali koji svjedoče o slojevitoj povijesti festivala. Umjetnica <strong>Katalin Ladik</strong> na otvorenju će izvesti multimedijalni performans <i>Strano tijelo /&nbsp;Foreign Substance</i>&nbsp;u kojem će putem videoprojekcije i nastupa uživo komunicirati i komentirati samu sebe iz sedamdesetih godina 20. stoljeća.&nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e: <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/geff-63-69/1847.html"><span style="color:#009ee3;">msu.hr</span></a></p>

Atlantida. Mali svjetovi

<p> U Etnografskom muzeju Split, u četvrtak, 11. prosinca u 13 sati otvara se izložba &bdquo;Atlantida. Mali svjetovi&ldquo;, nastala u okviru istraživačko-izložbenog projekta Muzeja europskih kultura u Berlinu (KOMSOE am MEK) koji se bavi nestajanjem naselja srednje Europe. Izložba predstavlja priče o nestalim ili nestajućim mjestima koja su opustjela tijekom 20. i 21. stoljeća zbog dru&scaron;tvenih, političkih ili ekonomskih razloga.<br /> &nbsp;</p> <p> Međunarodni projekt &bdquo;Atlantida&rdquo;, koji vodi berlinska institucija KOMSOE uz partnere iz pet europskih zemalja, istražuje sudbine 24 nestalih ili gotovo napu&scaron;tenih sela diljem jugoistočne i srednje Europe. Kroz terenska istraživanja, arhivsku građu i multimedijalne sadržaje, cilj je projekta prikazati kako migracije, ratovi, gospodarski pad, klimatske promjene i veliki infrastrukturni zahvati oblikuju nestanak ruralnih zajednica.<br /> &nbsp;</p> <p> Hrvatska u projektu predstavlja pet regija i nekoliko paradigmatskih slučajeva depopulacije. Najistaknutiji primjer je Velo Grablje na Hvaru, nekoć selo s vi&scaron;e od 500 stanovnika i sredi&scaron;te uzgoja lavande, danas gotovo bez trajnog života unatoč obnovi naselja. U projekt su uključeni i prostori snažno pogođeni emigracijama i krizama: Banija, devastirana kombinacijom gospodarskih te&scaron;koća, ratnih migracija i potresa 2020., zatim Slavonija i Baranja, iz kojih je u posljednjem desetljeću iselila gotovo polovica od svih hrvatskih državljana koji su emigrirali, ostavljajući prazna sela i prepolovljene razrede, te otok Mljet, čiju unutra&scaron;njost stanovnici napu&scaron;taju zbog gospodarske neodrživosti i boljih prilika na obali. U Istri, primjer Zavr&scaron;ja/Piemontea prikazuje egzodus talijanskog stanovni&scaron;tva nakon Drugoga svjetskog rata, kad su brojna naselja napu&scaron;tena zbog političkih pritisaka i promjene vlasti.<br /> &nbsp;</p> <p> U hrvatskom timu sudjeluju stručnjaci iz Muzeja Hrvatskog zagorja, Instituta za dru&scaron;tvena istraživanja te Instituta za migracije i narodnosti.</p> <p> Autorice izložbe su Lidija Nikočević, Ana Perinić Lewis, Lana Peternel i Filip &Scaron;kiljan, a kustosice splitske izložbe su Maja Alujević, Tanja Ban i Vedrana Premuž Đipalo.</p>

Renesansa pod morem – brodolom velike „Gagliane“ kod maloga Gnalića 1583.

<p> U četvrtak, 11. prosinca 2025. godine u 18:00 sati u Hrvatskom pomorskom muzeju Split održat će se otvorenje izložbe <i>Renesansa pod morem &ndash; brodolom velike &bdquo;Gagliane&ldquo; kod maloga&nbsp;Gnalića&nbsp;1583.</i> u organizaciji Hrvatskog pomorskog muzeja Split i Zavičajnog muzeja Biograd na Moru.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Kada su 1967. godine započela sustavna arheolo&scaron;ka istraživanja brodoloma kod otočića Gnalića, malo je tko mogao pretpostaviti da će upravo taj lokalitet postati jedan od najvrjednijih prozora u svijet kasne renesanse. Od tada do danas pro&scaron;lo je gotovo &scaron;ezdeset godina neprekinutog interesa, rada i predanosti niza stručnjaka: podvodnih arheologa, konzervatora, restauratora, povjesničara, muzealaca, tehničara i suradnika iz Hrvatske i inozemstva. Zahvaljujući njihovoj upornosti, znanstvenoj radoznalosti i nerijetko osobnoj hrabrosti, iz morskog je dna spa&scaron;en izvanredan korpus predmeta, ali i sama znanstvena priča o brodu Gagliana grossa i svijetu kojemu je pripadao.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Početak nove etape u ovoj priči je realizacija Interpretacijskog centra brodoloma kod Gnalića u Biogradu na Moru. U tijeku je stvaranja suvremenog prostora u kojem će ovo iznimno nasljeđe biti dostupno javnosti na način kakav ono zaslužuje. Interpretacijski centar donijet će tematski i tehnolo&scaron;ki suvremenu prezentaciju brodske opreme i tereta, predstaviti razvoj podvodne arheologije te Jadran kao povijesnu pomorsku rutu Mediterana. U i&scaron;čekivanju realizacije budućeg interpretacijskog centra, Hrvatski pomorski muzej Split i Zavičajni muzej Biograd na Moru nastoje održati temu brodoloma kod Gnalića dostupnom i vidljivom.</p> <p> &nbsp;</p> <p> U tom duhu organizira se izložba u Splitu, autorice koje su Petra Radić i Vinka Kli&scaron;manić te je kao katalog izložbe pripremljeno novo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje knjige &bdquo;Brodolom kod Gnalića: ogledalo renesansnog svijeta&ldquo;, autorice Irene Radić Rossi. Taj skroman doprinos svojevrstan je način da se u razdoblju muzejske &bdquo;ti&scaron;ine&ldquo; omogući pristup ovoj iznimnoj muzejskoj građi i priči staroj četiri i pol stoljeća.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija RH, Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita i Grada Biograda na Moru, a ostaje otvorena do 11. veljače 2026. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Iva Stanko: Stay wild & live free

<p> Otvorenje samostalne izložbe koprivničke umjetnice Ive Stanko održat će se u četvrtak, 11. prosinca 2025. godine u 18 sati u Maloj galeriji Gradskog muzeja Bjelovar.<br /> <br /> Izložba predstavlja recentni ciklus od tridesetak radova nastalih tijekom posljednje četiri godine. Riječ je o zaokruženom i izrazito osobnom stvaralačkom razdoblju u kojem autorica vje&scaron;to spaja suvremeni trenutak s duhom sredine 20. stoljeća &ndash; kroz glazbu, modu i likovni izraz. Njezina dugogodi&scaron;nja ljubav prema stripu jasno se očituje u karakterističnom stripovskom oblikovanju, živosti kompozicija i snažnim grafizmima.<br /> <br /> Ciklus karakteriziraju mekoća, fluidnost i zaigranost, ali iza njihove prividne lakoće stoji snažna poruka o samosvjesnoj ženi. Autorica kroz blagu provokaciju i humor propituje rodne uloge, odnose među spolovima i položaj žena u dru&scaron;tvu. Pogled koji njezine protagonisticе upućuju promatraču smion je, miran i nepokolebljiv &ndash; simbol žene koja poznaje vlastitu snagu i ne pristaje na ograničenja nametnuta očekivanjima okoline.<br /> <br /> Izložba ostaje otvorena do 3. siječnja 2026. godine.</p>

Tomisav Zovko: Transgressus

<p> Muzej grada Ka&scaron;tela poziva na otvaranje izložbe Tomisava Zovko &ndash; <i>Transgressus </i>u četvrtak 11. prosinca 2025. u 20 sati u Muzeju grada Ka&scaron;tela u ka&scaron;telu Vitturi u Ka&scaron;tel Luk&scaron;iću.</p> <p> Tomislav Zovko vizualni je umjetnik koji živi i stvara u &Scaron;irokom Brijegu. Zavr&scaron;io je Opću gimnaziju fra Dominika Mandića 2005., a 2012. magistrirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u &Scaron;irokom Brijegu u klasi profesora Ante Kajinića. Sudjelovao je na tridesetak likovnih kolonija i simpozija te izlagao na vi&scaron;e od stotinu skupnih izložbi u BiH i inozemstvu. Do sada je priredio osamnaest samostalnih izložbi, među kojima se posebno ističu ciklusi <i>Globalna silikonizacija</i>, <i>Transgressus</i> i <i>Silikonologija</i>. Autor je likovnih rje&scaron;enja za &scaron;est po&scaron;tanskih markica HP Mostar.</p> <p> Član je nekoliko strukovnih udruženja: Dru&scaron;tva hrvatskih likovnih umjetnika u FBiH (od 2012.), Udruženja likovnih umjetnika BiH (od 2013.) te Udruge Vrba (od 2021.). Od 2015. predaje na Visokoj &scaron;koli &ldquo;Logos centar&rdquo; u Mostaru, gdje od 2018. vodi Studijski program Dizajn, a 2020. stječe trajno zvanje profesora.</p> <p> Njegova djela nalaze se u brojnim privatnim i javnim zbirkama, uključujući kolekciju Luciano Benetton &ndash; Imago Mundi, Franjevački muzej i galeriju u &Scaron;irokom Brijegu, Galeriju kraljice Katarine Kosače u Mostaru, Muzej moderne umjetnosti u Mostaru i druge institucije u regiji.</p> <p> Dobitnik je niza strukovnih priznanja. Godine 2016. osvojio je Prvu nagradu za djelo <strong>&bdquo;Težina promjene&ldquo;</strong> na žiriranoj izložbi Dru&scaron;tva hrvatskih likovnih umjetnika u FBiH u Mostaru. Na Prvom međunarodnom bijenalu minijature <strong>Mini MO</strong> 2019. dobio je <strong>Posebno priznanje žirija</strong>. Slijedi <strong>Prva nagrada za slikarstvo</strong> na 22. Sremskokarlovačkom novogodi&scaron;njem likovnom salonu u Srbiji 2020., kao i <strong>Priznanje za najaktivnijeg člana</strong> Dru&scaron;tva hrvatskih likovnih umjetnika u FBiH iste godine. Najnovije priznanje je <strong>Godi&scaron;nja nagrada za slikarstvo</strong> koju mu je 2023. dodijelila Ars Akademija iz Novog Sada za izložbu <i>Silikonologija</i>.</p> <p> U Muzeju grada Ka&scaron;tela predstavit će se publici s narativnim ciklusom <i>Transgressus</i> s kojim otvara temeljno pitanje &scaron;to je bilo prije i odakle sve započinje. Svemirska juha i božanska arhitektura istražuju prostor u kojem se tjelesno i apstraktno susreću statikom koja je svemiru zapravo atipična, ali se u Zovkinu imaginariju pretvara u čvrstu osnovu za daljnje likovno razlaganje. Jo&scaron; su stari Rimljani razlikovali prostore preko Alpa i prije Alpa nazivajući ih Transalpinska i Cisalpinska Galija. Ti nazivi poja&scaron;njavali su odnos između poznatog prostora s ove strane i nepoznatog prostora s one strane, prostora koji se uvijek poku&scaron;avalo osvojiti i demistificirati. Nepoznati prostori neprestano privlače obećanjem nečega boljeg, vi&scaron;eg ili smislenijeg stoga su idealna podloga za Zovkin slikarski istraživački impuls. Ciklus <i>Transgressus</i> predstavlja umjetnikov povratak vlastitim počecima, ali i istovremeno njegovo najsmjelije udaljavanje od njih. Zovko se kreće između poznatog i nepoznatog prostora, između vlastite Cis i Transalpinske Galije te uvijek bira put koji vodi prema novom iskustvu. Njegova djela djeluju kao vizualne sonde usmjerene prema neistraženim dijelovima unutarnjeg i vanjskog svemira. Svaki rad otvara mogućnost prijelaza, bilo formalnog, simboličkog ili ontolo&scaron;kog, a upravo u toj mogućnosti leži snaga njegova ciklusa. <i>Transgressus</i> ne predstavlja samo prelazak iz jedne forme u drugu nego i prelazak iz jedne svijesti u sljedeću, iz jednog pogleda u drugi. Zovkina umjetnost time postaje proces trajnog istraživanja u kojem se granice ne ru&scaron;e izravno nego se lagano rastvaraju. Promatrač u tom procesu prepoznaje vlastiti impuls traganja i zato se ovaj ciklus čita kao otvoreni prostor, ali i kao osobna karta unutarnjeg putovanja.</p> <p> &nbsp;</p>

Medicina u Turopolju

<p> U četvrtak 11. prosinca s početkom u 18 sati u prostoru Interpretacijskog centra Muzeja Turopolja otvorit će se dokumentarna izložba &bdquo;Medicina u Turopolju&ldquo;. Autor izložbe je vi&scaron;i kustos povjesničar Josip Popovčić.</p> <p> Izložba obuhvaća &scaron;est tematskih cjelina: &bdquo;Asanacija u Mraclinu&ldquo;, &bdquo;Apoteka i rodili&scaron;te&ldquo;, &bdquo;Javna bolnica&ldquo;, &bdquo;Crveni križ&ldquo;, &bdquo;Ratna bolnica&ldquo; te &bdquo;Dom zdravlja i Veterinarska stanica&ldquo;.</p>

„Svjetiljka je tvome tijelu oko“ - dr. Zvonimir Pavišić, liječnik i humanist

<p> Izložba &bdquo;Svjetiljka je tvome tijelu oko&ldquo; - dr. Zvonimir Pavi&scaron;ić, liječnik i humanist</p> <p> Autorice izložbe: Nevenka Ćosić i Lucija Toma&scaron;ić</p> <p> 11. 12. 2025. u 18h otvorenje izložbe &bdquo;Svjetiljka je tvome tijelu oko&ldquo; - dr. Zvonimir Pavi&scaron;ić, liječnik i humanist</p> <p> Trajanje: Od 11. 12. 2025. do 16. 03. 2026.</p> <p> U Tiflolo&scaron;kom muzeju čuva se ostav&scaron;tina hrvatskog oftalmologa akademika Zvonimira Pavi&scaron;ića, redovitog profesora Medicinskoga fakulteta i predstojnika Klinike za očne bolesti u Zagrebu. Građa je postala dijelom fundusa Tiflolo&scaron;kog muzeja zahvaljujući darovanju njegove kćeri, dr. sc. Dubravke Pavi&scaron;ić-Strache koja je Tiflolo&scaron;kom muzeju darovala predmete iz ostav&scaron;tine svoga oca. Riječ je o brojnim medicinskim uređajima i kirur&scaron;kim instrumentima iz Pavi&scaron;ićeve privatne ordinacije, raznim ispravama, fotografijama, diplomama, poveljama, medaljama i plaketama, rukopisima i publicističkim tekstovima.</p> <p> Izložbom je predstavljen samo jedan dio darovane građe koja zorno svjedoči o profesionalnom putu prof. dr. Zvonimira Pavi&scaron;ića. Njome je obuhvaćen Pavi&scaron;ićev istraživački i liječnički rad posvećen za&scaron;titi zdravlja u na&scaron;oj zemlji, ali i njegov doprinos oftalmologiji kao znanstvenoj disciplini.</p> <p> Zahvaljujući ovoj vrijednoj materijalnoj građi možemo pratiti razvoj suvremene medicinske znanosti i oftalmolo&scaron;ke prakse u Hrvatskoj od njenih početaka do postignuća koja su je postavila uz bok europske oftalmologije.</p> <p> Uz izraze zahvalnost njegovoj kćeri Dubravki Pavi&scaron;ić-Strache, Tiflolo&scaron;ki muzej ovo izložbom odaje počast plemenitom čovjeku, samozatajnom liječniku i humanistu Zvonimiru Pavi&scaron;iću.</p> <p> Fotografije: Iz fundusa Tiflolo&scaron;kog muzeja, Zagreb</p>