Kompozicija – Nacionalni muzej moderne umjetnosti u gostima

<p> U četvrtak, 12. ožujka u 19 sati u Likovnom salonu Vladimir Becić Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda otvorit će se izložba &bdquo;Kompozicija &ndash; Nacionalni muzej moderne umjetnosti u gostima&ldquo;.</p> <p> Nacionalni muzej moderne umjetnosti muzej je likovnih umjetnosti s područjem djelovanja koje obuhvaća razvoj tradicionalnih likovnih disciplina od sredine 19. stoljeća do danas. Kroz deset slika odabranih umjetnika, od Julija Knifera, preko Ede Murtića, Zoltana Novaka, Nine &Scaron;imunović&hellip; do Stipana Tadića, autor izložbe, muzejski savjetnik Željko Marciu&scaron; prikazuje oblikovanje odnosa između sadržaja i forme slike u hrvatskoj umjetnosti od visoke moderne do aktualne postmoderne s nagnućem prema formi.</p> <p> Izložba tematizira formalne elemente, odnosno ističe odnose između dijelova i cjeline kojima slikar traži sklad kompozicije. Riječ je o metodi svođenja likovnog sadržaja prema čistoj slici i čistom slikarstvu.</p> <p> Izložbom se fokusiramo na elemente kompozicije: kontrakcije, smirenja, akcije, neugodu, estetiku i antiestetiku koje su samo neke od odrednica koje definiraju formu slike.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 9. travnja 2026.</p>

Zbirka Kviz – mala riznica hrvatskog slikarstva

<p> U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik u četvrtak, 12. ožujka u 19 sati otvara se izložba &bdquo;Zbirka Kviz &ndash; mala riznica hrvatskog slikarstva&ldquo;.</p> <p> Autorice i kustosice izložbe su Petra Vugrinec, muzejska savjetnica Galerije Klovićevi dvori i Danijela Markotić, vi&scaron;a kustosica Galerije Klovićevi dvori. Kustosica izložbe za Umjetničku galeriju Dubrovnik je Rozana Vojvoda, muzejska savjetnica Umjetničke galerije Dubrovnik.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba &bdquo;Zbirka Kviz &ndash; mala riznica hrvatskog slikarstva&ldquo; predstavlja 68 vrhunskih umjetnina iz zbirke Borisa i Jelve Kviz, koja je, zahvaljujući njihovoj plemenitoj gesti, postala vlasni&scaron;tvo Galerije Klovićevi dvori. Zbirka sadrži kanonska djela u stilskom kontinuitetu od realizma, simbolizma i plenerizma (Bukovac, Medović, Crnčić, Kovačević. Vidović, Rački), M&uuml;nchenske četvorice (Kraljević, Becić, Račić, Herman), zatim stilskog pluralizma međuraća poput ekspresionističkih primjera Proljetnog salona i umjetnika Pra&scaron;ke grupe (Uzelac, Gecan, Trep&scaron;e), euklidovskog oblikovnog pristupa i magijskog realizma sve do specifičnog korpusa mediteranskih tema intenzivne kromatike i senzualne morfologije (Job, Plančić, Babić, Uzelac). Sadrži djela Becića, Mi&scaron;ea i Uzelca trećeg desetljeća, te zavr&scaron;ava razdobljem Drugog svjetskog rata do sedmog desetljeća u rasponu od Vidovićeva i &Scaron;ulentićeva intimističkog pristupa, te značajne dionice fantastičnog slikarstva Miljenka Stančića.</p> <p> Dva su djela Bukovčevih &bdquo;Pet ćutila&ldquo;, 1898. i Račićev &bdquo;Autoportret&ldquo;, 1906. pojedinačno za&scaron;tićena kulturna dobra, a sva su djela prisutna u relevantnoj literaturi o razdoblju i umjetnicima, te se provenijencija sakupljenih umjetnina može pratiti od njihova nastanka.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba će u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik trajati do 17. svibnja 2026.</p>

Matija Vlačić Ilirik i njegovo doba / Mattia Flacio Illirico e la sua epoca

<p> U četvrtak 12. ožujka 2026. godine u Narodnom muzeju Labin bit će otvorena izložba <strong>&bdquo;Matija Vlačić Ilirik i njegovo doba / Mattia Flacio Illirico e la sua epoca&ldquo;</strong>. Izložba je posvećena jednom od najpoznatijih Labinjana i Istrijana, teologu, humanistu i jednom od najznačajnijih protagonista protestantske reformacije.</p> <p> Izložba je prvi put predstavljena u studenom 2025. godine u Galeriji C8 u Puli povodom obilježavanja 505. obljetnice rođenja i 450. obljetnice smrti Matije Vlačića Ilirika, a realizirana je u suradnji Arheolo&scaron;kog muzeja Istre, Povijesnog i pomorskog muzeja Istre - Museo storico e navale dell&acute;Istria, Gradske knjižnice i čitaonice Pula i Sveučili&scaron;ne knjižnice u Puli. Autorice izložbe su Nadia Bužleta, Katarina Marić i Katarina Zenzerović, a dizajn postava te grafičko oblikovanje izložbe potpisuje Vjeran Juhas.</p> <p> Matija Vlačić Ilirik jedan je od najistaknutijih mislilaca reformacijskog razdoblja. Kao gorljivi sljedbenik Martina Luthera, bio je među najutjecajnijim i najborbenijim protagonistima protestantske reformacije koja je u 16. stoljeću snažno uzdrmala autoritet Katoličke Crkve i trajno promijenila europsku vjersku, političku i kulturnu povijest.</p> <p> Reformacija započinje 1517. godine kada Martin Luther u Wittenbergu objavljuje svojih devedeset i pet teza, kritizirajući prodaju oprosta grijeha i zagovarajući temeljna načela poput opravdanja vjerom i autoriteta Svetog pisma. Ideje reformacije brzo su se &scaron;irile zahvaljujući razvoju tiskarstva nakon izuma tiskarskog stroja Johannesa Gutenberga, &scaron;to je omogućilo brži prijenos informacija, rast pismenosti i objavljivanje knjiga na narodnim jezicima. Upravo u takvom intelektualnom i izdavačkom okruženju nastajali su i Vlačićevi brojni tekstovi. Tijekom života djelovao je u nizu europskih gradova (Veneciji, Baselu, T&uuml;bingenu, Wittenbergu, Magdeburgu, Jeni, Regensburgu, Antwerpenu, Strasbourgu i Frankfurtu na Majni) te je kao teolog, lingvist, filozof i crkveni povjesničar, ostavio iznimno bogat opus s vi&scaron;e od 200 knjiga, pamfleta i drugih radova, od kojih su mnogi ostali neobjavljeni.</p> <p> Izložba donosi pregled njegova života, djelovanja i vremena u kojem je živio, nagla&scaron;avajući njegovu važnu ulogu u europskoj intelektualnoj i religijskoj povijesti.</p> <p> Otvorenje izložbe održat će se u četvrtak,&nbsp;<strong>12. ožujka 2026.&nbsp;</strong>godine u&nbsp;<strong>13 sati&nbsp;</strong>u izložbenoj prostoriji Narodnog muzeja Labin.</p> <p> Izložba će biti dostupna za razgled u radnom vremenu Muzeja: pon&ndash;pet 10-14 sati (uz prethodnu najavu) do 20. svibnja 2026. godine. Posjete izvan navedenog termina moguće su prema dogovoru. Grupne posjete uz stručno vodstvo potrebno najaviti najmanje pet dana ranije.</p> <p> &nbsp;</p>