Na Sljeme! Priče sa Zagrebačke gore

<div> Medvednica, Sljeme, Zagrebačka gora &ndash; sinonimi su za na&scaron;u &bdquo;gradsku&ldquo; planinu, zelenu za&scaron;titnicu Zagreba i omiljeno mjesto za bijeg u prirodu, rekreaciju i predah od gradske vreve.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U petak, 15. svibnja u 18 sati u Muzej grada Zagreba otvara se izložba Na Sljeme! Priče sa Zagrebačke gore koja kroz rekreativne i dru&scaron;tvene aktivnosti, s posebnim naglaskom na planinarstvo, donosi priču o Medvednici i njezinoj važnosti za generacije Zagrepčana.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Vi&scaron;e o izložbi: <a href="https://www.mgz.hr/hr/izlozbe/izlozba/izlozba-%e2%80%9ena-sljeme!-pri%c4%8de-s-medvednice%e2%80%9c,3809.html"><span style="color:#009ee3;">https://www.mgz.hr/hr/izlozbe/izlozba/izlozba-%e2%80%9ena-sljeme!-pri%c4%8de-s-medvednice%e2%80%9c,3809.html</span></a></div>

Protectores Patriae Caelestes – Čuvari juga Hrvatske

<p> U Arheolo&scaron;kom muzeju u Zagrebu, u&nbsp;petak, 15. svibnja 2026., u 14 sati održat će se otvorenje izložbe fotografija&nbsp;<i>Protectores Patriae Caelestes &ndash; Čuvari juga Hrvatske</i>. Ova izložba koju organiziraju Splitsko-makarska nadbiskupija i Riznica splitske katedrale ostaje otvorena do 15. lipnja 2026.<br /> <br /> Izložba fotografija&nbsp;<i>Protectores Patriae Caelestes &ndash; Čuvari juga Hrvatske</i>, posvećena je bogatoj ba&scaron;tini svetaca za&scaron;titnika srednje Dalmacije i južne Hrvatske. Izložba predstavlja jedinstven pregled kulta svetaca koji su kroz stoljeća oblikovali duhovni, kulturni i umjetnički identitet ovoga područja &ndash; od apostolskih vremena i ranokr&scaron;ćanskih mučenika do srednjovjekovnih i renesansnih prikaza.<br /> <br /> Posjetitelji će imati priliku upoznati naj&scaron;tovanije svece u Dalmaciji: sv. Petra, sv. Dujma, sv. Sta&scaron;a, sv. Ivana Trogirskog, sv. Jeronima, sv. Mihovila, sv. Nikolu, sv. Lovru, sv. Kuzmu i Damjana, sv. Sebastijana, sv. Roka, svece vitezove sv. Jurja i sv. Martina te pustinjake i naučitelje Crkve. Posebna pozornost posvećena je benediktincima, franjevcima i dominikancima koji su duboko utkani u vjerski i kulturni život srednje Dalmacije.<br /> <br /> Izložba fotografija&nbsp;<i>Protectores Patriae Caelestes &ndash; Čuvari juga Hrvatske</i>&nbsp;donosi izvanredne umjetničke predmete &ndash; skulpture (Bonina Milanca, Nikole Firentinca, Jurja Dalmatinca, Ivana Duknovića), poliptihe, reljefe, srebrne relikvijare, slike i druge predmete iz riznica splitske i trogirske katedrale, bračkih, hvarskih i vi&scaron;kih crkava te samostana. Kroz njih se otkriva kako su sveci postali nebeski za&scaron;titnici gradova, otoka i krajolika, te kako su njihovi likovi i kultovi utjecali na toponimiju, umjetnost i svakodnevni život južne Hrvatske.<br /> <br /> Izložba je prigoda da se u Zagrebu predstavi bogatstvo duhovne i umjetničke ba&scaron;tine srednje Dalmacije, Splitsko-dalmatinske županije te da se podsjetimo na svete za&scaron;titnike koji su stoljećima bdjeli nad jugom Hrvatske.</p>

Dragana Sapanjoš: SIC MUNDUS

<p> U petak 15. svibnja 2026. u 19 sati, u Muzeju &ndash; Museo Lapidarium održat će se otvorenje izložbe <em>Dragana Sapanjo&scaron;: SIC MUNDUS</em>, uz performativnu izvedbu realiziranu u suradnji sa zborom Cantus PoPuli.</p> <p> <em>SIC MUNDUS</em> aktivira muzej kao arhitektonski i memorijski organizam. Krov, ulazni prag, crna kutija krstionice i crna kutija oltara postaju etape prostorne dramaturgije kroz koju se posjetitelj kreće. Povijesni kamen, suvremena tehnologija, glas zajednice i tijelo posjetitelja susreću se u iskustvu prolaska kroz muzejski prostor.</p> <p> Izložba se ostvaruje kao nova produkcija Dragane Sapanjo&scaron; te uključuje retrospektivni segment kojim se otvara kontinuitet njezina umjetničkog rada i dugogodi&scaron;nje suradnje s Muzejom-Museo Lapidarium.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 26. lipnja 2026.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Povodom Međunarodnog dana muzeja, u ponedjeljak, 18. svibnja 2026. u 19 sati, umjetnica Dragana Sapanjo&scaron; održat će autorsko vodstvo kroz izložbu. Vodstvo donosi neposredan uvid u proces nastanka rada, njegove prostorne i simboličke slojeve te odnos nove produkcije prema zbirci i arhitekturi Muzeja-Museo Lapidarium.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Dragana Sapanjo&scaron;</strong> (Koper, 1979.) vizualna je umjetnica čija se praksa razvija na sjeci&scaron;tu skulpture, instalacije i performativnih praksi, s fokusom na analizu simboličkih sustava i struktura koje oblikuju percepciju, pona&scaron;anje i produkciju značenja. Njezin umjetnički rad usmjeren je na kritičko ispitivanje mehanizama proizvodnje stvarnosti kroz konstrukciju situacija koje destabiliziraju odnos između subjekta i sustava. Pogre&scaron;ka, repeticija i disfunkcija pojavljuju se kao konstitutivni elementi rada &ndash; ne kao odstupanja, već kao mjesta na kojima se razotkriva unutarnja logika strukture.</p> <p> Obrazovala se na Accademia di Belle Arti u Veneciji i Accademia di Belle Arti di Brera u Milanu, gdje 2004. diplomira slikarstvo. Već tijekom studija usmjerava interes prema suvremenim i novo-medijskim praksama, razvijajući interdisciplinarni pristup koji povezuje umjetnost, dizajn i vizualnu kulturu.</p> <p> Sudjelovala je u međunarodnim rezidencijalnim i edukacijskim programima, među kojima se ističu Corso Superiore di Arti Visive Fondazione Antonio Ratti (Como), VIR Viafarini-in-Residence (Milano) i Vulcano Extravaganza. Dobitnica je nagrada, stipendija i rezidencijalnih/studijskih potpora, među kojima se ističu ACACIA Studio Grant (Milano), Moroso Award for Contemporary Art te nagrada Trijenala hrvatskog kiparstva (Gliptoteka HAZU).</p> <p> Od 1999. kontinuirano izlaže u Hrvatskoj i inozemstvu. Njezin rad predstavljen je u brojnim institucionalnim i nezavisnim kontekstima kroz samostalne i skupne izložbe. Nakon dugogodi&scaron;njeg djelovanja u Milanu, 2012. vraća se u Hrvatsku, danas živi i radi u Novigradu-Cittanova. Njezin rad razvija se paralelno s istraživačkom praksom i unutar doktorskog studija na ALU (Akademija likovnih umjetnosti), Sveučili&scaron;ta u Zagrebu.</p> <p> &nbsp;</p>

Batina – Blago križa: Nalaz srebrnog novca iz vremena Prvog križarskog rata

<p> U&nbsp;petak, 15. svibnja 2026. u 12 sati u Arheolo&scaron;kom muzeju Zadar, održat će se otvorenje izložbe&nbsp;&bdquo;Batina &ndash; Blago križa: Nalaz srebrnog novca iz vremena Prvog križarskog rata&ldquo;, u organizaciji Arheolo&scaron;kog muzeja Zadar i Arheolo&scaron;kog muzeja Osijek.</p> <p> Na krajnjem istoku Hrvatske, uz obalu Dunava, nalazi se naselje Batina koje je tijekom sustavnih arheolo&scaron;kih istraživanja dalo velik broj nalaza. Među njima se osobito ističe vrijedan i ujedno neočekivan nalaz &ndash; ostava od 56 srednjovjekovnih novčića, odnosno srebrnih denara kovanih na području južne Francuske u vrijeme Prvog križarskog rata.</p>

Valentino Radman: Svjetlo prije tišine

<p> U&nbsp;petak, 15. svibnja 2026. godine, u 19:30 sati, u ka&scaron;telu Vitturi, održat će se otvorenje izložbe &bdquo;Svjetlo prije ti&scaron;ine&ldquo; slikara Valentina Radmana</p> <p> &nbsp;</p> <p> Valentino Radman, hrvatski je likovni umjetnik rođen u &Scaron;ibeniku. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Tijekom karijere radio je kao novinar, urednik i ilustrator te surađivao s hrvatskim časopisima. Sudjelovao je kao dragovoljac u Domovinskom ratu.</p> <p> Danas živi i radi u Zadru, gdje predaje likovnu umjetnost u Gimnaziji Franje Petrića (MIOC). Član je&nbsp;Hrvatskog dru&scaron;tva likovnih umjetnika&nbsp;i Kulturnog vijeća Zadarske županije.</p> <p> Izlagao je na&nbsp;pet&nbsp;samostalnih i brojnim skupnim izložbama. Njegovi radovi nalaze se u privatnim kolekcijama u Austriji, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama. Tri rada uvr&scaron;tena su u publikacije&nbsp;<em>&bdquo;Strokes of Genius &ndash; Best of Drawing&ldquo;</em>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Web:&nbsp;<a href="http://www.valentinoradman.com/" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">www.valentinoradman.com</span></a></p> <p> Blog:&nbsp;<a href="http://tinoradman.wordpress.com/" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">http://tinoradman.wordpress.com/</span></a></p> <p> &nbsp;</p> <p> Samostalne izložbe</p> <p> 2005.&nbsp; &nbsp; &nbsp;Galerija Dom na žalu, Preko</p> <p> 2007.&nbsp; &nbsp;&nbsp;-&nbsp; Gradska knjižnica Zadar</p> <p> 2014.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;-&nbsp; Galerija Kapetanova kula, Zadar</p> <p> 2023.&nbsp;&nbsp;&nbsp;-&nbsp; Cafe Galerija Đina. Zadar</p> <p> 2024.&nbsp;&nbsp;-&nbsp; Galerija Kapetanova kula</p> <p> &nbsp;</p> <p> Skupne izložbe i manifestacije</p> <p> 1999.&nbsp;&nbsp;- Objavljena zbirka kratkih stripova&nbsp;<em>&bdquo;Judi, zviri i be&scaron;timje&ldquo;</em></p> <p> 2005.<em>&nbsp;- &bdquo;Bilje&scaron;ke iz Zadra / Appunti di Zara&ldquo;</em>, Padova</p> <p> 2006.&nbsp;&nbsp;- Međunarodna izložba&nbsp;<em>&bdquo;Sv. Anastazija, most između kr&scaron;ćanskog istoka i zapada&ldquo;</em>, Zadar</p> <p> 2019.&nbsp; &nbsp;- Teorijsko-praktična radionica i izložba&nbsp;<em>&bdquo;Slikarska tehnika Leonarda da Vincija&ldquo;</em>, Muzej grada Ka&scaron;tela</p> <p> 2002. - 2024. - &nbsp;Godi&scaron;nje skupne izložbe Hrvatsko dru&scaron;tvo likovnih umjetnika, Zadar</p> <p> &nbsp;2022 . - 2024. -&nbsp;<em>Ljetni salon Nin</em>, Galerija Vi&scaron;eslav / Barokna kuća, Nin</p> <p> 2025.&nbsp; &nbsp;-&nbsp;Skupna izložba HDLU Zadar, Galerija sv. Kr&scaron;evana</p> <p> &nbsp;</p>

Mi Hrvati

<p> <img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2026/Nik%20Titanik.jpg" style="width: 400px; height: 400px;" /></p>

Ivan Haramija: Od hihota do grohota

<p> Izložba &bdquo;Od hihota do grohota&ldquo; donosi pregled karikatura Ivana Haramije iz fundusa Muzeja grada Koprivnice i Muzeja Grada Preloga, a otvara se u petak, 15. svibnja 2026. godine u 19 sati u Galeriji Koprivnica.</p> <p> Izložba pokazuje da njegov humor nadilazi okvire pukog duhovitog komentara; on je sredstvo razumijevanja svijeta i čovjeka u njemu. U njegovim karikaturama u lakoći crteža, asketski pojednostavljenoj figurativnosti, uz opu&scaron;teni humor i produbljenu satiru, prepoznajemo istovremenu prisutnost ironije i bliskosti, kritike i empatije.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 5. srpnja 2026. godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> IVAN HARAMIJA HANS (28. 4. 1946., Prelog &ndash; 15. 9. 2014., Koprivnica) bio je urednik humorističkih listova &bdquo;Pikač&ldquo; (1967. i 1968. godine) i &bdquo;Feferon&ldquo; (1981. &ndash; 1990. godine). Godine 1980. zaposlio se u Podravci u Koprivnici gdje je radio i živio. Prve karikature objavljuje 1967. u časopisu &bdquo;Grabancija&scaron;&ldquo;, a nakon toga surađuje s velikom brojem novina u zemlji i inozemstvu. Vi&scaron;e od 30 godina objavljivao je karikature u listu &bdquo;Podravka&ldquo; i povremeno u &bdquo;Glasu Podravine&ldquo;. Objavio je vi&scaron;e od 12 000 karikatura, a o njegovom radu su pisali najbolji likovni kritičari. Izlagao je na 20-ak samostalnih izložbi karikatura, te je sudjelovao na 200-tinjak skupnih izložbi na svim kontinentima. Za svoj rad primio je vi&scaron;e od stotinu nagrada i priznanja te ilustrirao brojna književna izdanja, od kojih će se neka također moći vidjeti na izložbi.</p>

OBRISI VREMENA – u susret 70. obljetnici Galerije slika u Hvaru

<p> U petak, 15. svibnja 2026., u Galeriju Arsenal, s početkom u 20 sati, otvorit će se izložba <strong>OBRISI VREMENA &ndash; u susret 70. obljetnici Galerije slika u Hvaru: Izbor iz Zbirke moderne i suvremene umjetnosti Muzeja hvarske ba&scaron;tine - otvorenje izložbe i promocija kataloga</strong>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> U susret sedamdesetoj obljetnici Galerije slika u Hvaru, ova izložba donosi sažet, ali reprezentativan pogled na bogatstvo Zbirke moderne i suvremene umjetnosti Muzeja hvarske ba&scaron;tine.</p> <p> Kroz četiri cjeline, Figura i tijelo, Prostor i pejzaž, Konstrukcija i geometrija te Unutarnji svjetovi i apstrakcija, odabrani radovi uspostavljaju dijalog između različitih generacija umjetnika, otvarajući prostor promi&scaron;ljanju o promjenjivosti odnosa forme, memorije i kontinuiteta unutar moderne i suvremene umjetnosti.</p> <p> Uz otvorenje izložbe biti će predstavljena i knjiga &bdquo;Zbirka moderne i suvremene umjetnosti Muzeja hvarske ba&scaron;tine &ndash; katalog&ldquo;, koju je priredila vi&scaron;a kustosica Dejanira Burmas Domančić, ujedno i kustosica i autorica koncepta izložbe.</p>

Julije Knifer: Papiri – mjera slobode

<p> U Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku 15. svibnja u 19 sati otvara se izložba&nbsp;&bdquo;Julije Knifer: Papiri &ndash; mjera slobode&ldquo;, autorsko-kustoski projekt koji potpisuju Ana Knifer, kći Julija Knifera, i Valentina Rado&scaron;, muzejska savjetnica.</p> <p> Ova izložba fokus stavlja na crteže i radove na papiru &ndash; medij u kojem Kniferova linija postaje najizravnija, najogoljenija i najpreciznija. Kroz medij papira &ndash; naizgled krhak, ali beskrajan &ndash; otkriva se disciplina koja pulsira slobodom, ritam koji nije ograničenje nego odluka. U jednom od intervjua Branka Stipančić upitala ga je:&bdquo; A skice?&ldquo;, na to je Knifer odgovorio: &bdquo;Imam tu gomilu skica koje ne bacam. Nikad nisam htio baciti niti jedan papir, ne znam, to je fobija, valjda.&ldquo;</p> <p> &bdquo;O vezama između slikara i rodnog mu grada, iz kojeg je oti&scaron;ao nakon zavr&scaron;ene srednje &scaron;kole i u koji se nakon toga vrlo rijetko vraćao, znamo poglavito zahvaljujući posebnim naporima Vlastimira Kusika, dugogodi&scaron;njeg kustosa Muzeja (nekada Galerije) likovnih umjetnosti. On je bio Kniferov osječki kustos, koji je od 70-ih godina pro&scaron;log stoljeća bio zaslužan za najznačajnija predstavljanja Knifera u gradu, sve do sada. Ti su rijetki, ali antologijski Kniferovi izložbeni nastupi tijekom iznimno živog razdoblja osječke urbane umjetničke scene 80-ih godina ostali zabilježeni prvenstveno u muzejskoj dokumentaciji. Upravo je to jedan od razloga &scaron;to se ova velika izložba obilježavanja stote godi&scaron;njice rođenja održava upravo u osječkom Muzeju likovnih umjetnosti.&rdquo; (iz teksta: Valentina Rado&scaron; &ndash; autorica i kustosica izložbe, muzejska savjetnica MLU)</p> <p> Ova izložba ne traži va&scaron;u pažnju. Ona je uzima. Pokazuje Knifera ondje gdje&nbsp; je najkoncentriraniji. Ne obja&scaron;njava ga. Ovo nije uvod. Ovo je jezgra.</p> <p> Izložba će biti otvorena do kolovoza 2026. godine, a moći će se razgledati u redovnom radnom vremenu Muzeja likovnih umjetnosti: od utorka do petka (10:00 do 20:00 sati) te subotom i nedjeljom (10:00 do 13:00 sati).</p>

Marko Antun de Dominis – pogled u novo doba

<p> Sukladno sa &scaron;irokim rasponom tema kojima se tijekom života bavio Marko Antun de Dominis, priređena izložba obuhvatit će tematski raznolike priloge o njegovim intelektualnim interesima, o objavljenim djelima, diplomatskom djelovanju, životnom putu i usponu u crkvenoj hijerarhiji te o intelektualnoj i kulturnoj povijesti njegova doba. Obuhvaćen je i niz znanstveno relevantnih tema kao &scaron;to su Dominisov doprinos novovjekovnim prirodnim znanostima i filozofiji, a osobito razvoju teolo&scaron;ke misli. Izložba će nastojati obuhvatiti zapažena Dominisova djela i ideje koje su ga pokretale i obilježile njegovo djelovanje. Namijenjena je &scaron;irokom krugu posjetitelja i tematski će biti podijeljena u tri dijela. Prvi dio donosi kronolo&scaron;ki prikaz Dominisova života i rada, drugi dio izloženim pretiscima i prijevodima djela daje uvid u njegov opus, dok treći dio predstavlja znanstvenu, stručnu i popularnu literaturu o njemu. Multimedijalni dio priređen za ovu izložbu predstavlja Dominisova djela u digitalnome obliku i različite edukativne igre strukturirane po temama iz Dominisova života i raznolikog opusa.</p> <p> <br /> <br /> Izložba o Marku Antunu de Dominisu idealno prezentira temu ovogodi&scaron;njeg Međunarodnog dana muzeja Muzeji ujedinjuju podijeljeni svijet. On je bio svestrani učenjak, ugledni predstavnik hrvatskog i europskog humanizma, visoki crkveni prelat i diplomat te se smatra jednom od najistaknutijih duhovnih pojava Europe na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Svojim je znanstvenim opusom i ugledom u crkvenom, dru&scaron;tvenom i političkom životu izazivao divljenje u elitnim europskim krugovima, ali i otvoreno<br /> neprijateljstvo nekih suvremenika. Ostvarivao se u raznim aspektima života te je bio primjerom iznimno uspje&scaron;noga i svestranoga renesansnog čovjeka utjelovljenog pojmom homo universalis. Tijekom života djelovao je kao predavač-lektor matematike, retorike, logike, književnosti, filozofije i prirodopisa, pisao je i zapažena djela iz područja prirodne filozofije fizike a osobito iz teologije, koja je bila u fokusu njegova djelovanja. Bio je isusovac, potom senjski biskup, a dok je bio splitskim nadbiskupom, nosio je časnu titulu Primasa Dalmacije i Hrvatske &ndash; naslov prvostolnika Dalmacije i čitave Hrvatske, najvi&scaron;e crkveno dostojanstvo na ovim prostorima koje je do konca života s ponosom isticao. Svojim je intelektualnim, profesionalnim i duhovnim djelovanjem povezivao različita područja onodobne Europe: od rodnog Raba i Dalmacije, Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Habsbur&scaron;kog Carstva i Engleskog Kraljevstva, do Mletačke i Papinske Države. Bio je pripadnikom europske intelektualne elite svoga doba, a svojim utjecajem prelazi granice nacionalne ba&scaron;tine.</p>

SVJETLO PRIJE TIŠINE

<p> <br /> Izložbom slika autora Valentina Radmana &bdquo;Svjetlo prije ti&scaron;ine&ldquo; želimo ukazati na to da je put od praznog slikarskog platna do priznatog umjetnika dug i zahtjevan. Slikarom se postaje kroz misao i emociju, kroz unutarnje i vanjske poticaje koji oblikuju umjetnikov izraz.</p> <p> <br /> U kontekstu teme Međunarodnog Dana muzeja 2026. godine &bdquo;Muzeji ujedinjuju podijeljeni svijet&ldquo;, ova izložba afirmira muzej kao prostor susreta, razumijevanja i dijaloga. Umjetnost ovdje ne djeluje samo kao estetski doživljaj, već kao medij povezivanja &ndash; između pojedinca i zajednice, pro&scaron;losti i sada&scaron;njosti, osobnog iskustva i kolektivne stvarnosti.</p> <p> <br /> Izložba donosi presjek recentnog stvarala&scaron;tva kroz tematske cjeline poput portreta, figure, ekologije, gradske vreve te promi&scaron;ljanja pro&scaron;losti i budućnosti civilizacije. Polazeći od renesansnog ideala, formuliranog kod Leonarda da Vincija, prema kojem je zadatak slikara &bdquo;uhvatiti titraje du&scaron;e&ldquo;, Valentino portret gradi kao prostor susreta perceptivnog i psiholo&scaron;kog.</p> <p> <br /> U pojedinim radovima klasično poimanje portreta prožima refleksija suvremenog načina života, obilježenog vizualnom prezasićeno&scaron;ću i dominacijom digitalnih medija. Time portret prestaje biti isključivo reprezentacija individue i postaje medij kritičkog komentara dru&scaron;tvene stvarnosti, potičući promatrača na preispitivanje vlastite pozicije u fragmentiranom svijetu. U vremenu hiperprodukcije slika autentičnost se ne očituje u novosti viđenog, nego u uvjerljivosti izraza. Prevladavajući strah od neizvjesnosti, autor izložbom &bdquo;Svjetlo prije ti&scaron;ine&ldquo; nastoji nadići izazove i povezati pro&scaron;lost sa sada&scaron;njo&scaron;ću, potvrđujući umjetnost kao univerzalni jezik koji gradi, nadilazi podjele i ujedinjuje različite perspektive.<br /> <br /> &nbsp;</p>