izložba
#MDM2022 / Robert Gojević: Studijski portret
Muzej grada Koprivnice - Galerija Koprivnica
MJESTO
<p>
Galerija Koprivnica od 18. svibnja do 19. lipnja 2022. predstavlja izložbu studijskih portreta <strong>Roberta Gojevića</strong> snimljenih povijesnim procesom mokrog kolodija na staklenoj ploči. U autorskoj koncepciji povjesničarske umjetnosti i više kustosice Draženke Jalšić Ernečić izložba će pokazati sto studijskih portreta <em>poznatih i slavnih iz svijeta umjetnosti, kulture i medija</em> koje je u posljednjih desetak godina u tehnici mokrog kolodija na staklenoj ploči snimio zagrebački umjetnički fotograf Robert Gojević. Po uzoru na Nadara i Pommera, Gojević nastoji zabilježiti auru zaslužnosti i slave, dok suvremenim pristupom nastoji naglasiti slojeviti i kompleksni odnos pojedinca prema slavi. Gojević istražuje ikoničku razinu portret fotografije, a tehnika fotografiranja portretima daje posebnu važnost u kontekstu suvremene hrvatske fotografije u 21. stoljeću. Kuriozitet izložbe je izlaganje i originalnih ambrotipija na staklu što će uz edukativni video materijal pobliže objasniti način rada i povijesni proces kojim se Robert Gojević služi.</p>
<p>
</p>
<p>
Portret fotografije snimljene u proteklih desetak godina svojevrsni su enciklopedijski presjek prostora i vremena s jasnim naglaskom na osobne afinitete i autorski odabir subjekta. Izbor poznatih osoba krajnje je osoban. Riječ je o više od stotinu portreta Gojevićevih suvremenika iz svijeta kazališta, baleta, filma, televizije i medija, glazbe, mode i grafičkog dizajna s posebnim naglaskom na suvremenu umjetnost, pisce i pjesnike, likovne i glazbene kritičare, kustose, slikare, ilustratore i fotografe. Gojević je stvorio enciklopedijski album fotografskih portreta koji odražava osobne interese, ali i vrijeme i prostor u kojem djeluje što je na tragu albuma fotografskog albuma suvremenika kojeg je prvi zagrebački studijski fotograf Pommer 1856. godine.</p>
<p>
</p>
<p>
Fotografski opus Roberta Gojevića, u ovom slučaju studijski portreti snimljeni povijesnim procesom mokrog kolodija na staklenoj ploči, odgovara postmodernističkom pristupu u kojem suprotstavlja anakronizam i angažiranost. U seriji <em>studijskih portreta poznatih i slavnih iz svijeta umjetnosti, kulture i medija</em>, Gojević po uzoru na Nadara i Pommera nastoji zabilježiti auru zaslužnosti i slave, dok suvremenim pristupom nastoji naglasiti slojeviti i kompleksni odnos pojedinca prema slavi. U interpretaciji suvremene umjetničke fotografije naglasak treba staviti na njezinu konceptualnu razinu, na kojoj fotograf preispituje odnos između autora i subjekta, odnosno, fotografske slike i recipijenta pri čemu nastoji naglasiti dubinu emocija i važnost interakcije koju fotograf i model uspostavljaju u fotografskom studiju.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>O autoru:</strong></p>
<p>
<strong>ROBERT GOJEVIĆ (1968.)</strong> hrvatski fotograf sa snažnom osnovom u komercijalnom dizajnu i iskustvom u oglašavanju i društvenim mrežama. Ilustrator je, slikar, grafički dizajner i sakupljač fotografija iz devetnaestog stoljeća. Rođen i sa sjedištem u Zagrebu, radi kao slobodni fotograf u svom predgrađu, s tamnom komorom i kamerom velikog formata iz devetnaest stoljeća. Koristi se raznim fotografskim tehnikama; Pinhole, film, instant i digitalna fotografija. Njegove su fotografije rezultat njegovog pokušaja da razumije i istraži najstariju fazu fotografskog medija, povijesne procese i tehnologije u vizualnom razgovoru sa starim majstorima devetnaestostoljetnih fotografskih studija u Zagrebu.</p>
<p>
</p>
<p>
Kao fotograf čiji je rad ukorijenjen u najranijoj tradiciji medija, zaljubljen je u povijesne fotografske procese kolodija mokrih ploča, ambrotipije i ferotipije. U postupku tiska radi s pozitivnim slanim otiscima, albumin, cijanotipiju i Van Dyke. Na studijskim portretima kao subjektu anakronizma istražuje aktivizam i duh vizualnih komunikacija dvadeset i prvog stoljeća. Njegov je rad prepoznat na društvenim mrežama i časopisima zbog njegovog stava i jakih stajališta. Kao osnivač, glavni urednik, umjetnički direktor i dizajner svjetski poznatih međunarodnih internetskih magazina za fotografije Bulb, 2007. - 2009. i Blur, 2009. - 2018., ima međunarodno iskustvo u odabiru različitih međunarodnih fotografskih natječaja.</p>
<p>
</p>
<p>
Robertovo djelo nagrađivano je i izlagano na samostalnim i skupnim izložbama diljem Hrvatske te je objavljeno na nacionalnoj i međunarodnoj razini, tiskane i internetske publikacije. Višestruko je nagrađivan nakon svog prvog nacionalnog priznanja i uspjeha s portretima mokrih ploča kolodija javnih osoba i ljudi iz medija, glazbe, kazališta, filma i televizije, umjetnosti i kulture. Njegove slike umjetnika, pisaca i autora objavljuju se kao službeni javni portreti u knjigama, publikacijama, časopisima i medijima. Aktivan je član Sekcije za likovnu fotografiju u ULUPUH-u, Hrvatskom udruženje umjetnika primijenjene umjetnosti i HZSU, Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Kustos o projektu:</strong></p>
<p>
<strong>Robert Gojević</strong> studijske portrete <em>iz svijeta umjetnosti, kulture i medija</em> stavlja u novi kontekst izvan vremena koristeći povijesni proces s početka povijesti fotografije. Snimajući <em>ambrotipiju</em> i koristeći društvene mreže kao medij komunikacije, Gojević preispituje dubinu i snagu emocija vremena u kojem živi, vremena koje je predvidio Marshall McLuhan i parafrazirao Robert Greenberg o užurbanosti suvremenog života u kojem živimo svojih mogućih 15 Megabita (slave) u sekundi. <em>Ambrotipija</em> kao unikat, original fotografiran u jednom primjerku, prihvaćanje je izazova povijesnog procesa mokre staklene ploče kolodija. U tom kontekstu studijski portret kojeg snima Robert Gojević referira se na paradoks suvremene fotografske slike. </p>
<p>
<strong>Draženka Jalšić Ernečić</strong>, 27.4.2021.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Iz predgovora izložbe u Galeriji Koprivnica:</strong></p>
<p style="margin-left:22.7pt;">
</p>
<p>
<strong>ROBERT GOJEVIĆ</strong> i album portreta suvremenika snimljenih u ateljeu kao tema suvremene umjetničke fotografije post-digitalnog doba, kriptokulturu, NTF-slike, digitalne umjetnine i zvuk, i umjetnosti gomilanja digitalne imovine, otvara čitav niz pitanja, osim onih vezanih uz digitalnu umjetnost općenito. Vrijeme u kojem dominira hibridna fotografija kao oblik i način umjetničkog izražavanja, u klasičnom studijskom portretu u nestajanju nameće lakoću tehnologija i kulturu sebeslika kao forme autoportreta. Gojević u svom radu preispituje temeljne vrijednosti fotografskog originala i kopije, hiperprodukcije, načina umnožavanja i vrijednosti umnoženih kopija, načina na koji komuniciramo fotografskom slikom pa sve do smisla fotografije, fokusa publike i potrebe klasičnog izlaganja.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>STUDIJSKI PORTRET</strong> kao umjetnička praksa u fotografiji svojim se anakronizmom odupire senzacionalizmu masovnih medija i suvremene kulture kojom dominiraju konzumerizam i vrijednosti potrošačkog društva. Senzacionalizam, površnost i privremenost temeljne su društvene paradigme koje oblikuju kulturu trenutka radi koje smo izloženi nevjerojatnoj količini vizualnih informacija. Slike u medijima utječu na naše umove, ponašanje, percepciju, želje i potrebe za novom količinom vizualnih poticaja koje u određenom trenutku počinje balansirati između stvarne informacije i medijskog zagađenja. U tom kontekstu Robert Gojević svoju seriju studijskih portreta post-modernističkom namjerom vraća na početke fotografske slike. Fotografije su kompozicijski konvencionalne, poze su gotovo identične s klasičnim, gotovo slikarskim naglascima na ozbiljnost trenutka, zaustavljenu pozu, izraz lica i ruke.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>ANAKRONIZAM STUDIJSKOG PORTRETA</strong> kao umjetničke discipline, krajnje arhetipske u kontekstu fotografije, podrazumijeva dugotrajan i samotan proces sazrijevanja koji nastoji dotaknuti dubinu koja se krije ispod iluzije aktualnosti na kojoj inzistira popularna kultura današnjice. Iako u prezentaciji svojih studijskih portreta koristi društvene mreže kao reducirani oblik komunikacije između autora i publike, Gojević u svojem hibridnom pristupu fotografskoj slici oštroumno inzistira na mentalnoj interakciji portretiranog i fotografa pri čemu naglašava stvaranje osjećaja intimne povezanosti u kojoj je, osim modela, prisutan i umjetnik. S odmakom od desetak godina takav je pristup studijskom portretu naglasio osobni anarhizam autora i kvalitetu u kojoj se individualizam i osobnost portretiranog suprotstavljaju digitalnoj banalnosti i površnosti medijskog trenutka.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Web adresa virtualnog sadržaja:</strong></p>
<p>
<a href="http://www.muzej-koprivnica.hr/">http://www.muzej-koprivnica.hr/</a></p>
<p>
<a href="http://www.muzej-koprivnica.hr/o-nama/objekti-i-zbirke/hlebine/">http://www.muzej-koprivnica.hr/o-nama/objekti-i-zbirke/hlebine/</a></p>
<p>
<a href="https://www.facebook.com/Galerija-naivne-umjetnosti-229772380397822/">https://www.facebook.com/Galerija-naivne-umjetnosti-229772380397822/</a></p>
<p>
@muzej_grada_koprivnice </p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Radno vrijeme:</strong></p>
<p>
Međunarodni dan muzeja, <strong>18. svibnja 2022.</strong>: 10 – 18 sati</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
Zrinski trg 9/I, Koprivnica
Zrinski trg 9/I, Koprivnica
VRIJEME
18.05.2022. / 19.06.2022.
izložba
#MDM2022 / Virtualna izložba „3D vizualizacija kulturne baštine“
Zbirka umjetnina Ante i Wiltrud Topić Mimara - Muzej "Mimara"
MJESTO
<p>
Muzej Mimara u povodu svjetskog Dana muzeja 18. svibnja predstavlja virtualnu izložbu <strong>„3D vizualizacija kulturne baštine“. </strong>U cilju približavanja predmeta iz bogatog fundusa muzeja javnosti kustos Krešimir Juraga sa suradnicima oblikovao je 3D model skulpture poznatog talijanskog renesansnog umjetnika Andree del Verrocchia. Osobita namjera je obuhvatiti pažnju i zanimanje mladih generacija putem upoznavanja s procesom i metodama oblikovanja 3D modela koji se kao interaktivni predmet „izlaže“ u virtualnom svijetu na web stranici Muzeja <a href="http://www.mimara.hr/">www.mimara.hr</a> od 18. svibnja.</p>
<p>
</p>
<p>
Digitalizacija kulturne baštine dio je nacionalne kulturne politike te budućnost muzejske i povijesno-umjetničke struke. Digitalizacijom i izradom 3D modela umjetničkih predmeta omogućava se jednostavnija znanstvena i stručna obrada, povećava dostupnost predmeta korisnicima te svojom interaktivnošću kulturna baština približava široj javnosti. Nadalje, vođeni mišlju o zaštiti kulturne baštine, smatramo da nove tehnologije mogu doprinijeti lakšem obrazovanju i razvijanju svijesti o kulturnoj baštini i potrebi njezina čuvanja kod budućih naraštaja. Izložbom bismo pojasnili postupke izrade 3D modela na temelju fotografija metodama fotogrametrije, a izrađeni interaktivni 3D model predmeta omogućit će neposrednu komunikaciju posjetitelja s virtualnom umjetninom te im omogućiti iskustvo „rukovanja“ predmetom u virtualnome prostoru.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Model:</strong></p>
<p>
Andrea del Verrocchio (?)</p>
<p>
(Firenca, 1435. – Venecija, 1488.)</p>
<p>
Krist</p>
<p>
polikromirana terakota</p>
<p>
v. 44,4 cm, š. 43,9 cm</p>
<p>
inv. br. ATM 1292</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Web adresa virtualnog sadržaja:</strong></p>
<p>
<a href="https://blog.mimara.hr/">https://blog.mimara.hr/</a></p>
<p>
<a href="http://www.mimara.hr/">http://www.mimara.hr/</a></p>
<p>
<a href="https://www.facebook.com/MuzejMIMARA/">https://www.facebook.com/MuzejMIMARA/</a></p>
<p>
<a href="https://www.instagram.com/muzejmimara/">https://www.instagram.com/muzejmimara/</a></p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Radno vrijeme:</strong></p>
<p>
Međunarodni dan muzeja, <strong>18. svibnja 2022.</strong>:</p>
<p>
</p>
VRIJEME
18.05.2022. / 31.12.2022.
izložba
#MDM2022 / Izložba fotografija plesača starih bala / 27. EMA – Ples
Gradski muzej Korčula
MJESTO
<p>
Otok i grad Korčula su, poput cijele Dalmacije, poznati po plesu i pjesmi. Kroz njih možemo pratiti i povijesni kontinuitet, gospodarski i kulturni razvoj. Ples i plesna društvena okupljanja služila su, uz zabavu i potvrđivanju društvenog ugleda pojedinca u zajednici, a dobri su plesači i plesačice uvijek bili cijenjeni.</p>
<p>
</p>
<p>
Poseban status imaju korčulanski stari bali ili tanac koji se pleše u paru, u trokraku, uz karakteristično držanje plesača i plesačice. Gradski muzej Korčula ovogodišnju će temu približiti putem izlaganja o povijesti plesa na Korčuli, plesnim radionicama i izložbom starih fotografija plesača.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>18. 5. 2022. </strong></p>
<p>
<strong>12 sati </strong></p>
<p>
Izložba fotografija plesača starih bala, prizemlje Gradskog muzeja Korčula</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>27. 5. 2022. </strong></p>
<p>
<strong>12 sati </strong></p>
<p>
Zaplešimo stare bale – istovremeni ples više sudionika, društva i ustanove na otoku</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>27. 5. 2922. </strong></p>
<p>
<strong>18.30 sati</strong></p>
<p>
Predavanje prof. em. Elsie Ivancich Dunin (UCLA): Uncovering continuities of 17 th -century social dancing/ Otkrivanje kontinuiteta društvenog plesa iz 17. stoljeća, Gradski muzej Korčula</p>
<p>
Suorganizatori: HMD, TZ Grada Korčule, folklorna društva te osnovne i srednje škole na području otoka Korčule.</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Web adresa virtualnog sadržaja:</strong></p>
<p>
<a href="https://gm-korcula.com/">https://gm-korcula.com/</a></p>
<p>
<a href="https://hr-hr.facebook.com/muzejkorcula/">https://hr-hr.facebook.com/muzejkorcula/</a></p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Radno vrijeme:</strong></p>
<p>
Međunarodni dan muzeja, <strong>18. svibnja 2022.</strong>: 9 – 18 sati</p>
<p>
</p>
Trg sv. Marka 1, Korčula
Trg sv. Marka 1, Korčula
VRIJEME
18.05.2022. / 27.05.2022.
izložba
Otvorenje izložbe Grafičke mape u ediciji Zbirke Biškupić „Ukrajinska rapsodija“
Galerija Klovićevi dvori
MJESTO
<p>
<img alt="" src="/files/images/kalendar-dogadanja/2022/Ukrajinska%20rapsodija.jpg" style="width: 600px; height: 906px;" /></p>
Jezuitski trg 4, Zagreb
Jezuitski trg 4, Zagreb
VRIJEME
18.05.2022. / 19.06.2022.
izložba
#MDM2022 / Spomenik kralja Tomislava u Zagrebu
Gliptoteka HAZU
MJESTO
<div>
Gliptoteka HAZU Vas poziva da pogledate izložbu <strong>Spomenik kralja Tomislava u Zagrebu</strong> koja će od 18.5. do 31.5.2022. biti postavljena u podnožju Tomislavovog spomenika na istoimenom trgu.</div>
<div>
</div>
<div>
Spomenik Kralja Tomislava jedan je od najprepoznatljivijih simbola grada Zagreba, konjanička skulptura koja na Glavnom željezničkom kolodvoru svakodnevno dočekuje putnike i istovremeno dominira gradskom vizurom donjega grada i Lenucijeve potkove. </div>
<div>
</div>
<div>
<p>
Priča o spomeniku, od ideje za njegovim podizanjem, preko lijevanja, dugotrajnih polemika o mjestu i načinu postavljanja, do konačnog postavljanja i promjena koje su se na njemu odvijale tokom gotovo cijelog stoljeća, izrazito je bitan i interesantan segment naše povijesti i povijesti umjetnosti koji široj javnosti nije toliko poznat. Izložbom se pokušalo obuhvatiti sve te elemente i prikazati spomenik kroz njegovu povijesnu i umjetničku vrijednost. </p>
<p>
<br />
<br />
Gliptoteka HAZU u svom fundusu čuva originalne sadrene modele i skice za spomenik Roberta Frangešova Mihanovića, bogatu fotodokumentaciju i arhivske materijale, kao i skice s natječaja za zamjenske reljefe za spomenik. Ostatak arhivskih materijala korištenih za izložbu dobiven je ljubaznošću Arhiva za likovne umjetnosti HAZU. Izložbeni eksponati dio su Zbirke hrvatskog kiparstva od 19. do 21. stoljeća i Zbirke medalja i plaketa Gliptoteke HAZU te Ambijentalne zbirke kipara Roberta Frangeša Mihanovića u vlasništvu Grada Zagreba, pohranjene u Gliptoteci.</p>
<p>
</p>
<p>
Upravo taj umjetnički i arhivski materijal koji se čuva u fundusu muzeja, potvrđuje važnost Gliptoteke HAZU kao ustanove osnovane s ciljem da čuva sadrene modele i skice hrvatskih kipara, koja je tu funkciju održala do danas i koja se nebrojeno puta, pa tako i u slučaju ovog spomenika pokazala kao presudan čimbenik za njegovu zaštitu.</p>
<p>
</p>
<p>
Ovom izložbom želimo se osvrnuti na ovogodišnju temu Međunarodnog dana muzeja „<strong>The Power of Museum</strong>“ i istaknuti snagu Gliptoteke HAZU, muzejske ustanove koja je zbog oštećenja u zagrebačkom potresu zatvorena za posjetitelje, ali na ovaj način, izlaskom na zagrebačke trgove i ulice, nastavlja s prezentacijom svog muzejskog fundusa.</p>
</div>
<div>
</div>
<div>
Gliptoteka HAZU u svom fundusu čuva originalne sadrene modele i skice za spomenik Roberta Frangeša Mihanovića, bogatu fotodokumentaciju i arhivske materijale, kao i skice s natječaja za zamjenske reljefe za spomenik. Izložbeni eksponati dio su Zbirke hrvatskog kiparstva od 19. do 21. stoljeća, Zbirke medalja i plaketa Gliptoteke HAZU, Arhiva za likovne umjetnosti HAZU te Ambijentalne zbirke kipara Roberta Frangeša Mihanovića u vlasništvu Grada Zagreba, pohranjene u Gliptoteci.</div>
<div>
</div>
<div>
Izložba će na Trgu kralja Tomislava biti postavljena do Dana grada Zagreba, 31.5.2022.</div>
<div>
</div>
<div>
Izložba je nastala uz financijsku potporu Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba i Turističke zajednice grada Zagreba.</div>
<div>
</div>
<div>
</div>
<div>
<strong>Web adresa:</strong></div>
<div>
<a href="http://gliptoteka.hazu.hr/">gliptoteka.hazu.hr/</a></div>
<div>
<a href="http://www.facebook.com/gliptoteka">www.facebook.com/gliptoteka</a></div>
<div>
</div>
<div>
</div>
<div>
<strong>Radno vrijeme:</strong></div>
<div>
Međunarodni dan muzeja, 18. svibnja 2022.: </div>
<div>
Muzej je zatvoren radi sanacije štete nastale od potresa.</div>
Trg kralja Tomislava
Trg kralja Tomislava
VRIJEME
18.05.2022. / 31.05.2022.
izložba
#MDM2022 / Raznolikost morskih ribolovnih alata u Hrvata
Gradski muzej Omiš
MJESTO
<p>
U Gradskom muzeju Omiš, bit će u srijedu 18. 5. 2022. u 12 sati otvorenje izložbe pod nazivom "<strong>Raznolikost morskih ribolovnih alata u Hrvata</strong>". Izložba je organizirana u suradnji s Prirodoslovnim muzejom i zoološkim vrtom Split, a povodom proslave blagdana sv. Ivana Nepomuka, zaštitnika Grada Omiša te Međunarodnog dana muzeja.</p>
<p>
Iskorištavanje živog bogatstva Jadranskog mora ima dugu tradiciju. Od prapovijesnih vremena čovjek se služio ribolovnim alatima, a najstariji među njima su udice, harpuni i mreže. Izložbom su predstavljeni ribolovni morski alati novijih vremena, a osobitost izložbe je uključivanje građana Omiša koji su za potrebe realizacije izložbe posudili svoje ribolovne alate. Nadamo se kako će angažman lokalne zajednice potaknuti ne samo na posjećivanje izložbe nego i na valorizaciju i očuvanje bogate baštine Omiša koji je svojim položajem na moru i rijeci vjekovni svjedok pomorske tradicije.</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Web adresa virtualnog sadržaja:</strong></p>
<p>
<a href="http://www.gradskimuzejomis.hr/">www.gradskimuzejomis.hr</a></p>
<p>
<a href="https://www.facebook.com/gradskimuzejomis/?ref=page">https://www.facebook.com/gradskimuzejomis/?ref=page</a></p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Radno vrijeme:</strong></p>
<p>
Međunarodni dan muzeja, <strong>18. svibnja 2022.</strong>: 8 – 16 i 18 – 21 sat</p>
<p>
</p>
Ante Starčevića 5, Omiš
Ante Starčevića 5, Omiš
VRIJEME
18.05.2022. / 18.05.2022.
izložba
#MDM2022 / Izložbe u Arheološkom muzeju Narona
Arheološki muzej Narona
MJESTO
<div>
Arheološki muzej Narona 18. svibnja obilježava petnaestu obljetnicu od otvorenja. Pozivamo vas da nas posjetite i otkrijete što nude ovaj prekrasni mladi in situ muzej i stari antički lokalitet Narona. Očekuje vas zanimljiv prigodni program.</div>
<div>
</div>
<div>
Na MDM2022 u Arheološkom muzeju Narona možete uživati u razgledanju stalnog postava i dviju izložbi staklenih predmeta koje predstavljaju zaključni dio međumuzejskog programa i suradnje arheoloških muzeja iz Zadra i Vida. </div>
<div>
</div>
<div>
Izložba <strong>Istočnomediteransko staklo </strong>predstavlja izbor staklenih predmeta iz nekadašnje privatne kolekcije Ante Grčića koja je danas dio fundusa Muzeja antičkog stakla u Zadru. Za izložbu su izdvojena 24 primjerka iz antičkog i ranosrednjovjekovnog razdoblja. U izložbenom postavu možete razgledati neka od vrhunskih ostvarenja istočnomediteranske staklarske produkcije. Najveći dio građe odnosi se na razne oblike boca, čaša i vrčeva, dok manji dio sačinjavaju nakitni predmeti. </div>
<div>
Selekciju i odabir građe izvršili su autori izložbenog postava viši kustosi Muzeja antičkog stakla u Zadru dr. sc. Berislav Štefanac i Anamarija Eterović Borzić. </div>
<div>
</div>
<div>
Gostovanje izložbe Muzeja antičkog stakla u Zadru u Vidu je integralni dio programa u kojem Arheološki muzej Narona putem izložbe <strong>Staklo: nove akvizicije Arheološkog muzeja Narona</strong> predstavlja svoju novu kolekciju naronitanskog stakla ostvarenu otkupom. Na izložbi se prikazuje 35 staklenih predmeta iz antičkog i jedan predmet iz novovjekovnog razdoblja. Predstavljeni rimski nalazi, sudeći prema stanju sačuvanosti, vjerojatno su pripadali nekoj od naronitanskih nekropola. </div>
<div>
</div>
<div>
Konzervatorske i restauratorske zahvate na izloženoj građi napravio je viši konzervator-restaurator Šime Perović, a obradu su izvršili viši kustosi Muzeja antičkog stakla u Zadru dr. sc. Berislav Štefanac i Anamarija Eterović Borzić. </div>
<div>
</div>
<div>
Za sve individualne velike i male posjetiteljice i posjetitelje omogućili smo na MDM2022 besplatan ulaz u muzej uz razgledanje stalnog postava, izložbe iz fundusa Staklo: nove akvizicije Arheološkog muzeja Narona i gostujuće izložbe Istočnomediteransko staklo te 30 % popusta pri kupnji muzejskih izdanja i 15 % popusta pri kupnji suvenira. </div>
<div>
</div>
<div>
<div>
</div>
<div>
<p>
<strong>Web adresa virtualnog sadržaja:</strong></p>
<p>
<a href="https://www.a-m-narona.hr/">https://www.a-m-narona.hr/</a></p>
<p>
<a href="https://www.facebook.com/amnarona/">https://www.facebook.com/amnarona/</a></p>
<p>
<a href="https://ema.muzea.hr/sadrzaj/32/ples-u-antici">https://ema.muzea.hr/sadrzaj/32/ples-u-antici</a></p>
<p>
<a href="https://www.facebook.com/amnarona/posts/pfbid036cc4xnyuA96FAWzDrYvoNxeH1uZ2YDDbDqM4vrSyawFUBk3RMeeFBTUsvXVxXP1Ul?__cft__%5b0%5d=AZUoRLFSGKX83nFe-GdahZEe1xGCWumhlgAfOKKvWMIVFURgD7f8G_zYl7KfRG3klYT3jJt6Ate0P5yJSOZa9DOKuGHeQPjcY7WPtNkEBz2wvGX5jdhr0KVy8q0kwbkFEpkLiPckqTPEnerSszYg3B7-s2GLIGWRjk7WX0Sui5fq9aje50bUx93OUaF0SCHxX_RZtXK_cKW2dbkXqEAWlAYoAEmxQzDkf7dPBku0p6nR2w&__tn__=%2CO%2CP-R">https://www.facebook.com/amnarona/posts/pfbid036cc4xnyuA96FAWzDrYvoNxeH1uZ2YDDbDqM4vrSyawFUBk3RMeeFBTUsvXVxXP1Ul?__cft__[0]=AZUoRLFSGKX83nFe-GdahZEe1xGCWumhlgAfOKKvWMIVFURgD7f8G_zYl7KfRG3klYT3jJt6Ate0P5yJSOZa9DOKuGHeQPjcY7WPtNkEBz2wvGX5jdhr0KVy8q0kwbkFEpkLiPckqTPEnerSszYg3B7-s2GLIGWRjk7WX0Sui5fq9aje50bUx93OUaF0SCHxX_RZtXK_cKW2dbkXqEAWlAYoAEmxQzDkf7dPBku0p6nR2w&__tn__=%2CO%2CP-R</a></p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Radno vrijeme:</strong></p>
<p>
Međunarodni dan muzeja, <strong>18. svibnja 2022.</strong>: 9 – 16 sati</p>
</div>
</div>
<p>
</p>
Naronski trg 6, Vid
Naronski trg 6, Vid
VRIJEME
18.05.2022. / 18.05.2022.
izložba
#MDM2022 / BRODI/ONA - performans imenovanja i porinuća flote od 6 brodica / Matea Šabić Sabljić
Hrvatski pomorski muzej Split
MJESTO
<p>
BRODI/ONA - performans imenovanja i porinuća flote od 6 brodica koje je izradila umjetnica Matea Šabić Sabljić održat će se u lučici Matejuška Split, uz partnerstvo Hrvatskog pomorskog muzeja Split i HULU Split, kao nastavak intervencije autorice Matee Šabić Sabljić u Pomorski muzej Split održane u sklopu 41. Splitskog Salona “Ne posve izgubljeni jedni za druge” kustosica Ivane Meštrov i Ane Janevski, uz suradnju i podršku ŠRD Lubin Matejuška.</p>
<p>
</p>
<p>
Međunarodna pomorska organizacija UN-a proglasila je 18.5. 2022. Međunarodnim danom žena u pomorstvu što će autorica izložbe BRODI/ONA Matea Šabić Sabljić u suradnji s partnerima obilježiti CEREMONIJOM PORINUĆA 6 brodica u lučici Matejuška. Brodice su duge 4.5m, autorica ih je samostalno sagradila od recikliranog drva i epoxy smole, te ih posvetila pomorskim ženama koje su bile i jesu dio pomorske povijesti, unatoč zabranama i predrasudama da je “žena nesreća na brodu”. Iako su danas ravnopravne i imaju pravo na školovanje još uvijek sudjeluju s manje od 2% u pomorskoj industriji svijeta. Na ceremoniji će biti prisutno 6 kuma od 6 brodica koje će svečano dodijeliti ime svakoj brodici, te mornarke koje će brodice svečano porinuti u more i oploviti počasni krug lukom. Happening će koristiti manire svečanih porinuća ali estetiziranih u duhu poruke koju želi prenijeti: na jarbolima brodica će se vijoriti 122 bordo zastavice s imenima 122 pomorske heroine kroz povijest do danas.</p>
<p>
</p>
<p>
Brodice će biti posvećene, imenovane po:</p>
<p>
1. "TEUTA" “Gusarska kraljica” / Ilirska kraljica gusara koja je upravljala gusarskim flotama još u 3.st.pr.Kr</p>
<p>
</p>
<p>
2. "SLAVA LUNARDOVA" “Žena koja je imala svoje brodogradilište” / Hr., iz Trogira, zajedno sa svojim ocem kalafatom – majstorom Lunardom bila je suvlasnica škvera u Trogiru još u 13.st.</p>
<p>
</p>
<p>
3. "MARY LACY" “Prerušena brodograditeljica” / Eng., Prva žena koja se školovala kao šegrt za brodograditelja (prerušena u muškarca) 1763.g. te položila majstorski ispit dobivši službenu dozvolu za gradnju brodova 1770g.u Eng. Gradila je brodove cijelo vrijeme prerušena u muškarca ostvarivši i službenu mirovinu</p>
<p>
</p>
<p>
4. "JEANNE BARET" “Botaničarka, prva oko svijeta” / Franc., Prva žena koja je oplovila svijet 1766.-1769. Francuska botaničarka se u potrazi za biljkama prerušila u muškarca; kao asistent svom partneru Philbert Commersonu na ekspediciji oko svijeta koju je vodio francuski istraživač Louis Antoine Bougainville </p>
<p>
</p>
<p>
5. “RACHAEL PARSONS” “Ravnopravna inženjerka” / Eng. Inženjerka i zagovornica prava žena na zapošljavanje, jedna od prve 3 žene koju su na sveučilištu Cambridge studirale mehaničke znanosti, vodeća članica “Nacionalnog vijeća žena” zalagala se za jednak pristup tehničkim školama i fakultetima za sve, bez obzira na spol., osnivačica i prva predsjednica “Ženskog inženjerskog društva” (1919.-1921.) koje je promicalo zadržavanje žena inženjerki nakon Prvog svjetskog rata, podržavajući inženjerstvo kao karijeru za žene, te jedna od prve 3 žene primljene u “Kraljevski institut pomorskih arhitekata”</p>
<p>
</p>
<p>
6. “ELLEN MACARTHUR” “EkoRekorderka oko svijeta ” / Eng., 2005, postala je rekorderka za najbrže solo oplovljavanje svijeta, te je osnovala “Ellen MacArthur fondaciju” s ciljem da se ubrza prijelaz na regerativnu “cirkularnu ekonomiju”: gospodarski sustav koji se nosi s globalnim izazovima poput klimatskih promjena, gubitka biološke raznolikosti, otpada i zagađenja ponovnom uporabom, dijeljenjem, popravcima, obnavljanjem i recikliranjem kako bi se stvorio sustav zatvorene petlje, minimizirajući upotrebu ulaganja resursa, stvaranje otpada, zagađenja i emisije ugljika.</p>
<p>
</p>
<p>
Brodice su 23.11. - 16.12.2021. porinute u Hrvatski pomorski muzej Split, u povijest pomorstva, a sada 18.5. 2022. na prvi Međunarodni dan žena u pomorstvu i na Međunarodni dan muzeja bi ih porinuli u more, kroz povijest u budućnost pomorstva. Jer moć je u učenju i ravnopravnosti, od prošlosti prema budućnosti.</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Web adresa virtualnog sadržaja:</strong></p>
<p>
<a href="https://www.hpms.hr/">https://www.hpms.hr/</a></p>
<p>
<a href="https://www.facebook.com/HrvatskiPomorskiMuzejSplit/">https://www.facebook.com/HrvatskiPomorskiMuzejSplit/</a></p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Radno vrijeme:</strong></p>
<p>
Međunarodni dan muzeja, <strong>18. svibnja 2022.</strong>: 9 – 20 sati</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
Gradski predio Matejuška
Gradski predio Matejuška
VRIJEME
18.05.2022. / 18.05.2022.
izložba
#MDM2022 / Vodstvo izložbom - Postav zbirke 1850. do 2021
Nacionalni muzej moderne umjetnosti
MJESTO
<div>
Vodstvo izložbom "Postav zbirke 1850. do 2021." održat će se na Međunarodni dan muzeja u srijedu 18.5. u 17:00 sati.</div>
<div>
</div>
<div>
Naslovna slika preuzeta sa službene stranice NMMU:<br />
https://nmmu.hr/muzej/<a href="https://nmmu.hr/muzej/"><span style="color:#009ee3;">https://nmmu.hr/muzej/</span></a></div>
Andrija Hebranga 1, Zagreb
Andrija Hebranga 1, Zagreb
VRIJEME
18.05.2022. / 18.05.2022.
izložba
#MDM2022 / Mussolinijevi fašistički koncentracijski logori na tlu Hrvatske
MJESTO
<p>
Udruga već više od desetljeća radi na realizaciji „Hrvatskog muzeja logoraša u Mussolinijevim fašističkim koncentracijskim logorima” za tu svrhu Ministarstvo državne imovine dodijelilo je Gradu Zadru bivšu zapovjednu zgradu Mussolinoijevog koncentracijskog logora Molat u Molatu. Zgrada se novčanim sredstvima Ministarstva kulture RH i Grada Zadra, sporo, ali ipak uređuje za navedenu namjenu tj. predmetni muzej. U zgradi je prošlog ljeta postavljena izložba na 14 rolo-up panoima s naslovom „Mussolinijevi fašistički koncentracijski logori u Hrvatskom primorju i sjevernoj Dalmaciji I. dio”</p>
<p>
</p>
<p>
Na izlog prostorija Udruge postaviti će se 28 fotografija logora, logoraša , dokumenata, raznih veličina te 4 tlocrta logora (Kampor, Molat, Ugljan i Ošljak).</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba će biti trajni poziv građanstvu da posjeti Molat i materijalne ostatke bivšeg logora koji imaju status spomenika kulture RH i čine muzej na otvorenom. Izložba u nekadašnjoj zapovjednoj zgradi biti će otvorena po najavi a ovog ljeta od 15.7. do 20. 8. 2022. g. svakodnevno. Na izlogu će se povremeno mijenjati tematika, planira za dan dječjih prava postaviti izloške „Djeca u logorima” za dan žena „Žene u Mussolinijevim logoima” za dan političkih zatvorenika „Logor Ošljak Mussolinijev logor za političke zatvorenike „ itd.</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Web adresa virtualnog sadržaja:</strong></p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Radno vrijeme:</strong></p>
<p>
Međunarodni dan muzeja, <strong>18. svibnja 2022.</strong>:</p>
<p>
<strong>Mjesto događanja:</strong> Prostorije Udruge logoraša imaju relativno velike staklene površine pogodne za izlaganje. Prizemlje korespondira s dosta frekventnom pješačkom ulicom stoga je pogodno da privuku pažnju prolaznika i šetača. Zbog navedenog postaviti će se navedena izložba kao trajna</p>
<p>
</p>
Prostorije Udruge logoraša
Prostorije Udruge logoraša
VRIJEME
18.05.2022. / 18.05.2022.
izložba
#MDM2022 / Mi plešemo... / Posjet izložbi
Muzej suvremene umjetnosti Istre - Museo d''arte contemporanea dell''Istria
MJESTO
<div>
<strong>MSUI/MACI</strong> je pod geslom <strong>MI PLEŠEMO</strong>… pripremio raznovrsne sadržaje vezane uz ovogodišnju temu 27. Edukativne muzejske akcije i obilježavanje Međunarodnog dana muzeja koji će na poseban način kroz sadržajno - prezentacijsku interakciju obilježiti mjesec svibanj u realnom i virtualnom prostoru. MOĆ MUZEJA (The Power of the Museums), glavna tema odabrana od ICOM-a, iščitava se u odabranoj koncepciji programa kroz suradnju Muzeja s obrazovnim institucijama, nezavisnom kulturnom scenom i udrugama, kroz participativno i uključivo sudjelovanje lokalne zajednice u muzejskim programima te interakciju sa muzejskim zbirkama; uz izložbeni format, edukativne programe koji uključuju vodstva i prigodne tematske radionice, publika će imati priliku osvijestiti posebnu vezu između svijeta likovnosti i plesne umjetnosti, te aktivno participirati u prezentacijama ZUMBA® FITNESS i ZUMBA® KIDS PROGRAMA na čemu posebno zahvaljujemo STUDIJU UPBEAT.</div>
<div>
<p>
</p>
<p>
<strong>IZLOŽBENI FORMAT</strong> uključuje umjetnine iz muzejskih zbirki (video radove/instalacije i objekte) te odabranu audio – video dokumentaciju koji na poseban način utjelovljuju temu; bilo da je riječ o doslovnom i prepoznatljivom plesu, koreografiji, pokretu (Ivona Verbanac /Labin: Cukarani tanac - 2018., Lara Ritoša Roberts / Pula – London; Koraci - 2020., Obruč - 2020., Colloseum Choreography – 2021., Colloseum Dream 1 - 2021. ), bilo da je riječ o prenesenom značenju, asocijaciji, metafori (Leo Vukelić / Zagreb: Disco mješalica – 2009., Robert Pauletta / Pula: Turbo Boogie: Le nozze Istriane – 2020.), a koje će biti polazište edukativnih sadržaja namijenjenim raznim dobnim i interesnim skupinama.</p>
<p>
</p>
<p>
Publika (mala i velika) imati će priliku bolje upoznati (i prisjetiti se) specifičnosti pojedinih plesova (istarski balun, sletske koreografije nekih prošlih vremena, disco, boogie – woogie), ali i važnosti i radosti koju pokret i ples donose u našu svakodnevicu. Činjenica je da upravo plesom slavimo život što predstavlja jednu od civilizacijskih konstanti na koju želimo podsjetiti odabranim programom koji će u određenoj mjeri biti zastupljen i na našim društvenim mrežama u formi kvizova, nagradnih igri i drugih zanimljivosti. Izložba je zamišljena kao otvoreni poligon za daljnje usvajanje znanja i razne interpretacije i paralelne programe, a biti će upotpunjena likovnim radovima koji budu nastajali u kontekstu pedagoških aktivnosti i suradnji sa odgojno - obrazovnim ustanovama na razini grada.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Koncepcija i realizacija programa:</strong></p>
<p>
Ketrin Milićević Mijošek, ravnateljica Muzeja / kustosica</p>
<p>
Iva Gašparić, muzejska pedagoginja</p>
<p>
u suradnji sa STUDIOM UPBEAT (Pula)</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Vrijeme trajanja izložbe:</strong></p>
<p>
<strong>13. 05. – 12. 06. 2022.</strong></p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Web adresa virtualnog sadržaja:</strong></p>
<p>
<a href="http://www.msu-istre.hr/pocetna/">http://www.msu-istre.hr/pocetna/</a></p>
<p>
<a href="https://www.youtube.com/user/MSUIstre">https://www.youtube.com/user/MSUIstre</a></p>
<p>
<a href="https://www.facebook.com/MSUIMACI/">https://www.facebook.com/MSUIMACI/</a></p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Radno vrijeme:</strong></p>
<p>
Međunarodni dan muzeja, <strong>18. svibnja 2022.</strong>: 10 – 20 sati</p>
</div>
<p>
</p>
Stara tiskara - Sv. Ivana 1/II - izložbeni prostor, Pula
Stara tiskara - Sv. Ivana 1/II - izložbeni prostor, Pula
VRIJEME
18.05.2022. / 18.06.2022.
izložba
#MDM2022 / Ples u antici / Predavanje, izložba i multimedijski plesni performans
Arheološki muzej Zadar
MJESTO
<p>
1.</p>
<p>
<strong>Predavanje:</strong> <strong>Pokret uz glazbu. Ples u antici</strong></p>
<p>
<strong>Predavač: </strong>Kornelija A. Giunio</p>
<p>
</p>
<p>
Ples u starom Rimu opisan je u raznim povijesnim izvorima i prikazan je u rimskoj umjetnosti i umjetničkom obrtu. U starorimsko doba, plesači su smatrani profesionalcima, ali s niskim društvenim statusom, a ne cijenjenim umjetnicima, kao što je to bilo u staroj Grčkoj. Bogati Rimljani nisu sudjelovali u plesu, umjesto toga unajmili bi plesače da nastupaju kao njihovi zabavljači. Posebno je pitanje plesa koji se koristio u vjerske svrhe i kod raznih vjerskih obreda.</p>
<p>
</p>
<p>
2.</p>
<p>
<strong>Izložba: Pokret uz glazbu. Ples u antici</strong></p>
<p>
<strong>Autori: </strong>Kornelija A. Giunio, Timka Alihodžić i Vladimir Kusik</p>
<p>
</p>
<p>
Kroz fundus Arheološkog muzeja Zadar pratimo razvoj plesa u prapovijesti i antici na našem području. Ples u starom Rimu opisan je u raznim povijesnim izvorima i prikazan je u rimskoj umjetnosti i umjetničkom obrtu. Ples je nerazdvojivo vezan za glazbu. Božanski kult, znanost, filozofija, kazalište, poezija – sve je to bilo duboko povezano s glazbom i plesom te je predstavljalo sastavni dio kulture i odgoja.</p>
<p>
</p>
<p>
3.</p>
<p>
<strong>Multimedijski plesni performans: Ples između stvarnosti i mita (<em>hommage</em> Isadori Duncan) </strong></p>
<p>
Autori: Iva Burčul, Bojana Burnać, Vlado Zrnić, Anita Goreta i Timka Alihodžić</p>
<p>
</p>
<p>
Od mnogobrojnih bogova u čiju se čast plesalo posebno se ističe Dioniz, bog vina, ekstaze, prirode i vegetacije. Za vrijeme njegovih svetkovina sudionici su se dovodili u stanje ekstaze plesom, pjevanjem, vikanjem i opijanjem. Menade, sljedbenice boga Dioniza, bile su znane kao divlje i lude, mahnite žene koje se nije moglo urazumiti. Također su znane kao bakantice (prema drugom Dionizovu imenu Bakho) ili basaride (prema <em>bassaris</em>, lisičjoj koži koju je bog nosio).</p>
<p>
</p>
<p>
Prije dva milenija plesni pokret iz ekstatičnog, ludog plesa jedne menade isklesan je na kamenoj ploči koja se nalazi u Arheološkom muzeju Zadar, a poznat je pod nazivom <em>Plesačica</em>. Arheološki eksponat postao je inspiracija za multimedijski plesni performans <em>Ples između stvarnosti i mita</em> (<em>hommage Isadori Duncan</em>), autorice i izvođačice Ive Burčul. Njezin ples oslobađa maštu i vodi nas na putovanje kroz vrijeme. Vidimo suvremenu menadu, u bijeloj haljini, gracioznu i bosih stopala, a svaki je njezin pokret radost i ekstaza u najčišćem obliku.</p>
<p>
Kroz module antičkog postava Arheološkog muzeja Zadar, a po uzoru na Isadoru Duncan, Iva Burčul lepršat će kao vjetar, na trenutke blag pa silan, u haljini koju je kreirala Anita Goreta. Pokrete suvremene menade od zaborava će sačuvati snimateljica Bojana Burnać, a za koncept filmskog oblikovanja bit će zaslužan Vlado Zrnić.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>slobodan ulaz</strong> u Arheološki muzej Zadar i Muzej ninskih starina AMZd</p>
<p>
prigodna prodaja muzejskih publikacija</p>
<p>
</p>
<p>
Autor-i/voditelj-i: Timka Alihodžić, Kornelija A. Giunio, Vladimir Kusik i Jelena Vekić Bašić</p>
<p>
Vanjski suradnici: Iva Burčul, Bojana Burnać, Vlado Zrnić, Anita Goreta i Maša Udovičić</p>
<p>
Odnosi s javnošću i marketing: Marina Brkić i Donata Smokrović</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Web adresa virtualnog sadržaja:</strong></p>
<p>
<a href="http://www.amzd.hr/">www.amzd.hr</a></p>
<p>
<a href="https://hr-hr.facebook.com/amzd.hr">https://hr-hr.facebook.com/amzd.hr</a></p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Radno vrijeme:</strong></p>
<p>
Međunarodni dan muzeja, <strong>18. svibnja 2022.</strong>: 9 – 20 sati</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
Trg opatice Čike 1, Zadar
Trg opatice Čike 1, Zadar
VRIJEME
18.05.2022. / 18.05.2022.
izložba
#MDM2022 / Litva radosti i tuge
Gradski muzej Bjelovar
MJESTO
<p>
Povodom Međunarodnog dana muzeja, u srijedu 18. svibnja 2022. godine u 13 sati bit će otvorenje izložbe, koja je ostvarena u suradnji sa Veleposlanstvom Republike Litve i Narodnim muzejom Litva. O samoj izložbi govoriti će veleposlanica Republike Litve u RH esc. Jurate Raguckiene.</p>
<p>
</p>
<p>
Kada je Litva prihvatila kršćanstvo, a s time i križ kao simbol vjere, prozvana je ZEMLJOM KRIŽEVA. Litva je od davnina bila poznata po svojoj tradiciji izrade križeva koja je upisana kao kulturna i povijesna tradicija od posebnog značaja na UNESCO-ov popis remek-djela nematerijalne kulturne baštine 2008. godine.</p>
<p>
</p>
<p>
Broj križeva postavljenih po Litvi bio je toliko velik da su jedan od drugog bili udaljeni svega desetak metara. Svako selo ili gradski trg bio je ukrašen križevima koji su imali posebnu namjenu i značenje. Križevima su se označavala polja, putevi, raskršća, trgovi. Ti križevi, tj. raspela bili su prava remek-djela koja je svaki majstor koji ih je izrađivao trudio se istaknuti ga raznim ukrasnim elementima. Kako bi ih zaštitili prekrivali bi ih malim krovovima ili bi napravili malu "kućicu" za križ ili sveca koja bi se postavila na potporni stup ili kamen.</p>
<p>
</p>
<p>
U vrijeme kada Litva nije bila slobodna, križevi su uništavani, ali ipak su ih ljudi postavljali noću na manje vidljiva mjesta. Nakon osamostaljenja Litve 1990. godine ponovno se obnavljaju stari i izrađuju i postavljaju novi križevi i sveci koje rade "bogorezbari" koji, iako bez studijske izobrazbe, rade ovaj posao zbog vjere i potrebe iskazivanja ljepote stvaralaštva.</p>
<p>
</p>
<p>
Više o ovogodišnjoj temi MDM 2022. saznajte na<a href="https://mdc.hr/hr/mdc/publikacije/newsletter/newsletter-05-04-2022#mdm-2022"> poveznici.</a></p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Web adresa virtualnog sadržaja:</strong></p>
<p>
<a href="http://www.gradski-muzej-bjelovar.hr/">http://www.gradski-muzej-bjelovar.hr/</a></p>
<p>
<a href="https://www.facebook.com/gradskimuzejbj/">https://www.facebook.com/gradskimuzejbj/</a></p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Radno vrijeme:</strong></p>
<p>
Međunarodni dan muzeja, <strong>18. svibnja 2022.</strong>: 10 – 17 sati</p>
<p>
</p>
Trg Eugena Kvaternika 1, Bjelovar
Trg Eugena Kvaternika 1, Bjelovar
VRIJEME
18.05.2022. / 08.06.2022.
izložba
#MDM2022 / Marčelo Brajnović: Među ljudima-drugi put! / Matija Debeljuh „Gumila“, video
Muzej / Museo Lapidarium
MJESTO
<p>
<strong>Program: </strong></p>
<p>
tema: <strong>Moć muzeja</strong> / podtema: <strong>Moć izgradnje zajednice</strong></p>
<p>
</p>
<div>
<strong>19 sati</strong> - otvorenje izložbe: Marčelo Brajnović: Među ljudima-drugi put! Savršeni performer za sva vremena</div>
<div>
</div>
<div>
<strong>19.30 sati</strong> - uvod i projekcija video rada: „Gumila“ Matije Debeljuha</div>
<p>
</p>
<p>
<strong>Više:</strong></p>
<p>
Izložba nastoji iz suvremene perspektive iznijeti neke do sada nepoznate pojedinosti iz umjetnikova nasljeđa. Bez obzira na to što je riječ o jednom od najistaknutijih istarskih umjetnika, neka od djela Marčela Brajnovića nepoznata su javnosti, osobito ona iz 1960-ih, zatim ona koja se nalaze u privatnom vlasništvu u Puli i Rovinjskom Selu, kao i ona koja je Muzej Lapidarium otkupio za vrijeme umjetnikova života.</p>
<p>
</p>
<p>
Dovoljno je navesti samo manji broj podataka iz umjetničke biografije Marčela Brajnovića. Jedan je od prvih iz Istre koji se otisnuo studirati u Zagreb, dijelom u Beograd - i to likovnu umjetnost, družiti se i stvarati s kolegama apstraktnog izričaja. Tada je upoznao i Zvjezdanu Hegedušić, svoju buduću suprugu. Sve se to zbivalo u jednom desetljeću, otprilike s kraja</p>
<p>
</p>
<p>
četrdesetih i početka pedesetih godina prošlog stoljeća. U istom se razdoblju aktivno uključuje i u likovna događanja Pule i Rovinja, da bi šezdesetih godina u paradigmu hrvatske poratne umjetnosti, pored Ivana Kožarića i Miroslava Šuteja, unio inovacije u vidu objekta, asemblaža i ready-madea. Tek poslije ovog mladog slijedi zreli Marčelo koji je za svog boravka u nekoliko europskih zemalja potpuno sazreo kao slikar. Svestrani umjetnik i tekstopisac povratkom u rodno Rovinjsko Selo svoj životni i umjetnički prostor gradi, skupa sa svojom obitelji, na Gumila brijegu, zaravni poznatijoj kao Golo Brdo.</p>
<p>
</p>
<p>
U hrvatskoj (istarskoj) kulturnoj sredini Marčelo Brajnović ima poseban, kultni značaj. Sudionik je povijesnih prekretnica poslijeratne Jugoslavenske umjetničke scene. Svojim ranim apstraktnim slikama blizak je EXAT-u 51, svojim akcijama i agitacijama Gorgoni, da bi nedugo potom, tragajući za reprezentacijom osobnih osjećaja, slijedila slika - štafelajna ulja na platnu, često velikih formata i ručno rađenim obojenim okvirima. </p>
<p>
</p>
<p>
Prepoznatljivim figurativnim i pejzažnim motivima stvorio je tajanstveni umjetnički svemir u kojem se isprepliću san i stvarnost, lirsko i narativno, arhaično i suvremeno. Kažimo da je riječ o svojevrsnom realizmu uhvaćenom u nadrealnom prostoru. Unutar tog prostora unosi prepoznatljive tradicijske (istarske) elemente i samosvojstvenu mitologiju (Jehovin svjedok) isprepletenu kritičkim pogledima na globalno okruženje (neoliberalna ekonomija i politika, konzumerizam). Stoga se vizualni svijet Marčela Brajnovića, samo naizgled figurativan i klasičan, odlikuje iznimnim i osebujnim izričajem koji otvara mnoge arhetipske, kulturne i ljudske sadržaje.</p>
<p>
</p>
<p>
Krajem 20. stoljeća Marčelo napušta stroga ograničenja slikarstva te se upušta prema oblicima instalacijske i konceptualne umjetnosti. Posebno se ističu njegovi samizdati, manifesti, akcije i projekti, kojima u specifičnoj formi izražavanja i vrlo subjektivističkim stajalištima iznosi misli o „Veleposlanstvu Kraljevstva Božjeg“, o kritici autoriteta, o ulozi umjetnika-poslanika Ilijaha okovanog normama društva i medijskim terorom. Stoga se, kao čovjek beskompromisnih stajališta i vjerskih uvjerenja, nikada nije posve usuglasio s društvenom okolinom. Međutim, kao umjetnik-slikar bio je blagonaklono prihvaćen u lokalnoj zajednici i u umjetničkim krugovima.</p>
<p>
</p>
<p>
Bez obzira na to što ga je hrvatska povijest umjetnost svrstavala u nadrealiste, što je povremeno i kratkotrajno pristajao na poneka udruživanja, bio je možda najneobuzdaniji individualist kojeg je upoznala sredina u kojoj je djelovao. Ali Marčelo to nije bio zbog svoje često spominjane ekscentričnost ili legendi o svom radu, nego stoga što je s principijelnošću ponašanja tražio potpunu mjeru postizanja i uvažavanja slobode za sebe kao čovjeka i kao umjetnika. Pa ipak, bez obzira na ugled koji je stekao i uživao u krugovima svojih znalaca i poštovalaca, unatoč nagradama i priznanjima, brojnim izložbama i djelima u muzejskim fundusima, Marčelo Brajnović je, čak i za one koji ga kao umjetnika vrlo cijene, zapravo još jedan „veliki nepoznati“; umjetnik uvijek tu-prisutan, ali ne do kraja otkriven, neidentificiran, nedorečen.</p>
<p>
</p>
<p>
Upravo je stoga izložba proširena i novim videoradom Matije Debeljuha, koji je nastao na temelju višesatnog snimljenog intervjua koji je autor 2016. vodio s Marčelom Brajnovićem na Golom Brdu. Video inicira suradnju suprotstavljenih umjetničkih generacija te doziranom vizualnom, glazbenom i sadržajnom dinamikom otvara nove oblike koegzistiranja u istom izložbenom prostoru. Koristeći tehnike hibridne kolažne forme, Matija Debeljuh animira Brajnovićeve koncepte i radne principe u filmskom vremenu koji je istovremeno i homage posve osebujnom umjetniku i novo audiovizualno djelo iz Matijina opusa „istarskih tema“.</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Web adresa virtualnog sadržaja:</strong></p>
<p>
<a href="http://www.muzej-lapidarium.hr/">www.muzej-lapidarium.hr</a></p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Radno vrijeme:</strong></p>
<p>
Međunarodni dan muzeja, <strong>18. svibnja 2022.</strong>: 10 – 22 sata</p>
<p>
</p>
Veliki trg 8a, Novigrad (Cittanova)
Veliki trg 8a, Novigrad (Cittanova)
VRIJEME
18.05.2022. / 18.05.2022.
izložba
#MDM2022 / Tajne šivanih brodova
Arheološki muzej Istre
MJESTO
<p>
Izložba pruža uvid i kratak pregled povijesti istraživanja triju šivanih brodova pronađenih u luci u Zatonu, njihovu važnost i dosadašnje rezultate.</p>
<p>
</p>
<p>
Šivani brodovi jedinstveni su zbog načina međusobnog spajanja platica tehnikom šiva­nja. Liburni su bili poznati kao vrsni pomorci i brodograditelji. Razvedena obala istočnog Ja­drana sa specifičnim uvjetima plovidbe doprinijeli su razvoju posebne tradicije brodo­gradnje kod Liburna. U antičkoj luci u Zatonu otkrivena su tri broda rađena tehnikom šivanja. Pronađeni su u sloju s rimskim materijalom pa brodovi svjedoče o očuvanju tradicije liburnske brodogradnje i u vrijeme kada Ri­mljani gospodare ovim prostorom. Na istočnoj jadranskoj obali, uz tri zatonska šivana broda, zasad je otkriveno još šest rimskih šivanih brodova koji datiraju u razdoblje između 1. i 2. st., u Caskoj, Puli i Poreču</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Web adresa virtualnog sadržaja:</strong></p>
<p>
<a href="https://www.youtube.com/channel/UCDp_MGw2rF79VeXP4_JGa8A/featured" target="_blank">https://www.youtube.com/channel/UCDp_MGw2rF79VeXP4_JGa8A/featured</a></p>
<p>
Tik tok @arheoloski_muzej_istre</p>
<p>
Twitter: am_istre</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Radno vrijeme:</strong></p>
<p>
Međunarodni dan muzeja, <strong>18. svibnja 2022.</strong>: 9 – 21 sata</p>
<p>
</p>
Muzejsko-galerijski prostor Sveta srca, De Villeov uspon 8, Pula
Muzejsko-galerijski prostor Sveta srca, De Villeov uspon 8, Pula
VRIJEME
18.05.2022. / 18.05.2022.
izložba
# MDM2022 / Šareni trijem
Arheološki muzej Istre
MJESTO
<p>
Riječ je o učeničkoj izložbi inspiriranoj antičkim naslijeđem.</p>
<p>
</p>
<p>
Učenici su kuhali prema rimskim receptima, crtali i slikali antičke spomenike, tumačili natpise, izrađivali replike antičkih i srednjovjekovnih spomenika, umjetničkih djela, nakita i odjeće, igrali antičke igre, priređivali predstave, i na druge načine oživljavali antičku prošlost. Dio njihovih uradaka izložen je u „Galeriji Amfiteatar“, a video radovi predstavljeni su na virtualnoj izložbi na YouTube stranici „Šareni trijem“.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba „Šareni trijem“ organizira se drugu godinu zaredom na inicijativu nastavnice Latinskoga jezika dr. sc. Milene Joksimović pod okriljem Arheološkog muzeja Istre. Ove godine projekt je okupio 10 srednjih i jednu osnovnu školu s područja cijele Hrvatske.</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Web adresa virtualnog sadržaja:</strong></p>
<p>
<a href="https://www.youtube.com/channel/UCDp_MGw2rF79VeXP4_JGa8A/featured" target="_blank">https://www.youtube.com/channel/UCDp_MGw2rF79VeXP4_JGa8A/featured</a></p>
<p>
Tik tok @arheoloski_muzej_istre</p>
<p>
Twitter: am_istre</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Radno vrijeme:</strong></p>
<p>
Međunarodni dan muzeja, <strong>18. svibnja 2022.</strong>: 8 – 21 sata</p>
<p>
</p>
Amfiteatar - Izložba "Vinogradarstvo i maslinarstvo Istre u antici", Flavijevska b. b., Pula
Amfiteatar - Izložba "Vinogradarstvo i maslinarstvo Istre u antici", Flavijevska b. b., Pula
VRIJEME
18.05.2022. / 18.05.2022.
izložba
#MDM2022 / Spuštaj sidro!
Arheološki muzej Istre
MJESTO
<p>
U “Prozoru u prošlost” Arheološkog muzeja Istre otvorena je izložba voditeljice Zbirke podvodne arheologije Ide Koncani Uhač “Spuštaj sidro!”.</p>
<p>
</p>
<p>
Nastanak sidra, predmeta čija se masovna upotreba podrazumijeva već desetljećima, nije bio nimalo jednostavan. U početku se za tu svrhu koristila košara napunjena kamenjem, ili pak samo kamen, kao što možemo pročitati u najranijem tekstu koji spominje takav predmet, Homerovoj “Odiseji”, negdje između 8. i 6. stoljeća prije naše ere. Iz kamenih sidara postupno su se razvila kameno-drvena, a oko 500. godine prije naše ere zamijenila su ih olovno-drvena.</p>
<p>
</p>
<p>
Arheološki muzej Istre posjeduje nekoliko sidara. Ustanovi su ih uglavnom donirali ronioci.</p>
<p>
Na izložbi “Prozor u prošlost”, u izlogu Carrarine 4 u Puli, izložena su tri eksponata. Dva sidra pronađena u istarskom podmorju, te srebrnjak iz vremena rimskog cara Tita, s prikazom dupina omotanog oko sidra. Uz ovaj se prikaz veže izreka “Festina lente”, “Žuri polako”. Odnosi se na promišljeno donošenje odluka. Osim što je nužan uporabni predmet, sidro, nevelik rekvizit koji sprečava da brodovi ne odlutaju na pučinu, od samog je svog nastanka imalo i duboko simboličko značenje.</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Web adresa virtualnog sadržaja:</strong></p>
<p>
<a href="https://www.youtube.com/channel/UCDp_MGw2rF79VeXP4_JGa8A/featured" target="_blank">https://www.youtube.com/channel/UCDp_MGw2rF79VeXP4_JGa8A/featured</a></p>
<p>
Tik tok @arheoloski_muzej_istre</p>
<p>
Twitter: am_istre</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Radno vrijeme:</strong></p>
<p>
Međunarodni dan muzeja, <strong>18. svibnja 2022.</strong>: 0 – 24 sata</p>
<p>
</p>
VRIJEME
18.05.2022. / 18.05.2022.
izložba
#MDM2022 / Religije kamenog doba
Arheološki muzej Istre
MJESTO
<p>
Religiozan način mišljenja prisutan je jako dugo i on je jedan od fenomena po kojem se čovjek razlikuje od ostalih zemaljskih bića. Svrha izložbe <strong>„Religije kamenog doba“</strong> traganje je za njegovim prapočetcima, odnosno ranim manifestacijama simbolike i religije. Stoga se donosi izbor materijalnih dokaza takvog ponašanja u paleolitiku ili starijem kamenom dobu, mezolitiku ili srednjem kamenom dobu te neolitiku ili mlađem kamenom dobu, koji zajedno pokrivaju golem vremenski raspon od približno 3,3 milijuna godina do šest tisuća godina prije sadašnjosti.</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Web adresa virtualnog sadržaja:</strong></p>
<p>
<a href="https://www.youtube.com/channel/UCDp_MGw2rF79VeXP4_JGa8A/featured" target="_blank">https://www.youtube.com/channel/UCDp_MGw2rF79VeXP4_JGa8A/featured</a></p>
<p>
Tik tok @arheoloski_muzej_istre</p>
<p>
Twitter: am_istre</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Radno vrijeme:</strong></p>
<p>
Međunarodni dan muzeja, <strong>18. svibnja 2022.</strong>: 10 – 17 sati</p>
<p>
</p>
Galerija C8, Carrarina 8, Pula
Galerija C8, Carrarina 8, Pula
VRIJEME
18.05.2022. / 18.05.2022.
izložba
#MDM2022 / „Lepidoptera“ /Gostujuća izložba Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik
Muzeji Hrvatskog zagorja - Muzej krapinskih neandertalaca
MJESTO
<p>
S više od 120.000 opisanih vrsta, leptiri su jedna od najvećih skupina životinja na Zemlji. Svaka od poznatih vrsta leptira razlikuje se od svih drugih vrsta po jedinstvenim osobinama životnog ciklusa, ekologije ili genetike. Fauna leptira Dubrovačko-neretvanske županije vrlo je bogata vrstama svih skupina leptira. Područje Dubrovnika i dubrovačkog zaleđa možemo okarakterizirati kao područje pod jakim utjecajem sredozemne klime na kojem živi velik broj mediteranskih vrsta. Zbirka leptira Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik obuhvaća neke od najrjeđih vrsta šarenaca u Republici Hrvatskoj, poput mediteranskog okaša <em>Kirinia roxelana</em> (Cramer, 1777). U Zbirci je pohranjena i vrsta koja je na području Republike Hrvatske zabilježena tek prije desetak godina, grčki plavac <em>Lycaena</em> <em>ottomanus</em> (Lefčbvre, 1830), a nalazimo je isključivo na području najjužnije Dalmacije. Neretvanska medonjica <em>Rhyparioides metelkana</em> (Lederer, 1861) jedna je od novije zabilježenih vrsta u fauni Hrvatske, a nastanjuje isključivo deltu Neretve. Vrlo je lokalna vrsta, a populacija na području Neretve tek je treća poznata populacija s područja Balkana.</p>
<p>
</p>
<p>
Na izložbi će biti izloženo više od 650 vrsta leptira s područja Dubrovačko-neretvanske županije, a gostovanje Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik, nastavak je vrlo uspješne suradnje između dubrovačkog i krapinskog muzeja. Izložba će biti otvorena do 30. kolovoza 2022.</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Web adresa virtualnog sadržaja:</strong></p>
<p>
<a href="http://www.mkn.mhz.hr/">www.mkn.mhz.hr</a></p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Radno vrijeme:</strong></p>
<p>
Međunarodni dan muzeja, <strong>18. svibnja 2022.</strong>: 9 – 17 sati</p>
<p>
</p>
Šetalište Vilibalda Sluge b.b., Krapina
Šetalište Vilibalda Sluge b.b., Krapina
VRIJEME
18.05.2022. / 18.05.2022.
izložba
#MDM2022 / Josip Ivanović: „Autići, 2012.- 2022.“
Umjetnička galerija Dubrovnik
MJESTO
<p>
Samostalna izložba dubrovačkog suvremenog umjetnika Josipa Ivanovića bit će otvorena u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, na Međunarodni dan muzeja, u srijedu, 18. svibnja u 19 sati.</p>
<p>
</p>
<p>
Josip Ivanović izložbom “Autići, 2012. – 2022.” predstavlja se djelima nastalim u razdoblju od 2012. do 2022. godine. Riječ je o slikama rađenim tehnikom akrila na platnu, grafikama i drvenim skulpturama autića kao i njihovim 3-D printevima.</p>
<p>
</p>
<p>
Središnji motiv slikarstva dubrovačkog umjetnika Josipa Ivanovića jest auto kao polazište za određivanje modula suvremenog svijeta. Motiv automobila, kao vizualni znak može se protumačiti kao privid kretanja, privid modela ili jednostavno privid autića. Isto tako, autići znače i narativnu komponentu slike - tijela koje se kreću i poništavaju granicu između sadašnjosti, prošlosti i budućnosti kao i vremena koje prolazi. Za Ivanovića motiv automobila se pojavljuje kao svojevrsni arhetip kojim želi izraziti određenu situaciju, sliku, ideju. Njega zanima svojstvo arhetipa (jednostavnog oblika autića) kao motiva koji se može razlikovati u detaljima, a da pritom ne izgubi osnovni oblik.</p>
<p>
</p>
<p>
Od jednostavnog oblika automobila kojeg je predstavio u svojim gotovo monokromnim grafikama, na izloženim djelima iz recentnog ciklusa Autići (2012 – 2022) Josip Ivanović motive automobila doslovce „rastače“ kroz guste, vibrirajuće preplete linija, koje se križaju na poljima bogata kolorizma. U tom intenzivnom križanju, odnosu i sažimanju linije i boje ostvaruju se duboki emocionalni iskazi. Ivanović snažne figurativne akcente naglašava bojom, dok oblike umnaža tvoreći jedinstvene apstraktne kompozicije.</p>
<p>
</p>
<p>
Po vokaciji kipar, za njega je skulptura oznaka za sintaktičko, unutarlikovno i apstraktno organiziranje čvrstih statičnih objekata. Ne odričući se ni jednoga ni drugoga medija, on smireno, sigurnom rukom i jasnom vizijom, razvija svoju olikovljenu misao – drvenim skulpturama autića kao i njihovim 3-D modelima, umjetnik progovara kulturološki kodiranim jezikom i oblicima koji imaju arhetipski odjek i samorazumljivost. Dubrovački umjetnik Josip Ivanović unutar više medija govori uvijek istim jezikom: na slikama je to ekspresionistička figuracija sa snažnim kolorističkim akcentima koja će se, deformacijom i razgradnjom pomno odabranih motiva posve približiti evokativnoj apstrakciji, dok drvenim skulpturama i 3-D modelima autića istinski transformira predmetni svijet pretačući ga nizom asocijacija iz dvodimenzionalnosti u suštinsku trodimenzionalnost neosporne kompleksnosti.</p>
<p>
</p>
<p>
Kustosica izložbe je kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik, Andrea Batinić Ivanković, a izložba ostaje otvorena do 3. srpnja 2022. godine.</p>
<p>
</p>
<p>
BIOGRAFIJA:</p>
<p>
Josip Ivanović rođen je 1961. u Sarajevu, Bosni i Hercegovini. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu 1988., nakon čega se preselio u Dubrovnik. Kroz karijeru koja traje više od tri desetljeća, radio je na različitim poljima i medijima, uključujući skulpturu u staklu i metalu, crteže, kolaže i grafike, slike i reljefe, kazališne scenografije i javne skulpture i spomenike. Sudionik je Domovinskog rata, a nakon toga radio je zajedno s francuskim restauratorima i klesarima na više projekata obnove spomeničke baštine u dubrovačkoj povijesnoj jezgri. Imao je preko pedeset samostalnih i skupnih izložbi u četrdesetak gradova širom svijeta, a o njegovu životu i radu objavljeno je mnogo novinskih članaka, snimljeno je nekoliko radijskih i televizijskih emisija. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika od 1988. i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika od 1993. godine.</p>
<p>
</p>
<p>
U ciklusu Autići koji je započeo 2011. godine, Ivanović se bavi dinamikom urbanog krajolika. U likovnom smislu, riječ je o nizovima objekata koji evociraju osnovne forme automobila, ali kao simbola, kao označitelja radnje. Urbani krajolik je promjenjiv, kreće se od gotovo figuralnih do reduktivnih ili sasvim apstrahiziranih formi s jednakim rasponom pomaka u vibraciji, razlomljenosti bojanog polja i metjerskih pristupa, pri čemu se kontinuitet teme ostvaruje upravo sekundarnim objektom – matricom stiliziranog automobila – koji promatrača uvlači u autorski narativ i predstavlja homogenizirajući element čitavog ciklusa. O ovome ciklusu do sada su pisali Milan Bešlić, Feđa Gavrilović, prof. dr. Rolf Sachsse, Anthony Haden-Guest i Andrea Batinić Ivanković.</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Web adresa virtualnog sadržaja:</strong></p>
<p>
<a href="http://www.momad.hr/">www.momad.hr</a></p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Radno vrijeme:</strong></p>
<p>
Međunarodni dan muzeja, <strong>18. svibnja 2022.</strong>: 9 - 20 sati</p>
<p>
</p>
Put Frana Supila 23, Dubrovnik
Put Frana Supila 23, Dubrovnik
VRIJEME
18.05.2022. / 03.07.2022.
izložba
#MDM2022 / Prizori iz živote / Neispričana muzejska priča
Kuća Šenoa
MJESTO
<p>
U Kući Šenoa čuva se ostavština obitelji Šenoa kroz 5 generacija. Na Međunarodni dan muzeja, 18.5.2022. po prvi puta ćemo na web i Facebook stranici Kuće Šenoa objaviti rukopis djeda Augusta Šenoe (Johanna Schöynoche, Budim 1768.-1838.) s naslovom Lebens Szenen (Prizori iz života, inventarizacija: red.br. 479; ID 1088). Tekst je napisan na njemačkom jeziku, pismo gotica, a 2017. preveden je na hrvatski jezik. </p>
<p>
</p>
<p>
Johann Schőynocha opisuje svoj život i niz tragedija u obitelji u vremenu od 24.10.1808. do 25.7.1829.</p>
<p>
</p>
<p>
Rukopis će moći vidjeti 18.5.2022. u Kući Šenoa učenici učeničkog doma Hrvatskog učiteljskog konvikta, a svi drugi zainteresirani koji se jave u Inbox Kuće Šenoa moći će vidjeti rukopis s prijevodom naknadno prema dogovoru.</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Web adresa virtualnog sadržaja:</strong></p>
<p>
<a href="http://www.senoa.eu/">www.senoa.eu</a></p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Radno vrijeme:</strong></p>
<p>
Međunarodni dan muzeja, <strong>18. svibnja 2022.</strong>:</p>
<p>
zbog oštećenja u potresu zatvoreni smo za javnost, osim za manje grupa posjetitelja (do 10 istovremeno) od 17 - 20 sati</p>
<p>
</p>
VRIJEME
18.05.2022. / 18.05.2022.
izložba
#MDM2022 / Tradicijske drvene igračke - ostavština Slavka i Ane Ivanić
Muzeji Hrvatskog zagorja - Muzej seljačkih buna
MJESTO
<p>
Muzeji su čuvari tradicije za sadašnje i buduće generacije. Svojim jedinstvenim tradicijskim drvenim igračkama svoj doprinos očuvanju nematerijalne kulturne baštine dao je i gornjostubički majstor Slavko Ivanić sa suprugom Anom koja je oslikavala njegove radove. U muzeju se čuvaju brojni njihovi unikatni radovi koji će na radionici biti predstavljeni zainteresiranim sudionicima, a zatim će sudionici izraditi i obojati drvene tačke.</p>
<p>
</p>
<p>
U Muzeju i na društvenim mrežama bit će organizirana nagradna igra s pitanjima o tradicijskim igračkama Hrvatskog zagorja koje pokazuju kulturnu raznolikost Hrvatske.</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Web adresa virtualnog sadržaja:</strong></p>
<p>
<a href="https://msb.mhz.hr/">https://msb.mhz.hr/</a></p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Radno vrijeme:</strong></p>
<p>
Međunarodni dan muzeja, <strong>18. svibnja 2022.</strong>: 9 - 17 sati</p>
<p>
</p>
Samci 64, Gornja Stubica
Samci 64, Gornja Stubica
VRIJEME
18.05.2022. / 18.05.2022.
izložba
#MDM2022 / Slavko Vöröš (Vereš). Neki prilozi o životu i radu uz godišnjicu rođenja (Vrtlinska kraj Čazme, 24. 12. 1887. – London, 23. 5. 1953.
Gradski muzej Čazma
MJESTO
<p>
Online izložba „<strong>Slavko Vöröš (Vereš). Neki prilozi o životu i radu </strong><strong>uz godišnjicu rođenja</strong> <strong>(Vrtlinska kraj Čazme, 24. 12. 1887. – London, 23. 5. 1953.)“ </strong></p>
<p>
</p>
<p>
Uz 135. godišnjicu rođenja prvog hrvatskog profesionalnog karikaturiste izložba daje uvid u život i djelovanje izdavača, kajkavskog pjesnika, urednika, karikaturiste i ilustratora Slavka Vereša. Temeljem muzejske građe Gradskoga muzeja Čazma i djela iz privatnih zbirki predstavlja se doprinos i uloga Slavka Vereša hrvatskom izdavaštvu, pjesništvu, karikaturi i ilustraciji. Izložba će na web stranici muzeja biti postavljena povodom Međunarodnog dana muzeja, 18.5.2022., i od tada trajno dostupna korisnicima.</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Web adresa virtualnog sadržaja:</strong></p>
<p>
<a href="http://www.muzejcazma.eu/online-izlozbe">www.muzejcazma.eu/online-izlozbe</a></p>
<p>
<a href="https://www.facebook.com/Centar-za-kulturu-Gradski-muzej-%C4%8Cazma-111628338017435">https://www.facebook.com/Centar-za-kulturu-Gradski-muzej-%C4%8Cazma-111628338017435</a></p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Radno vrijeme:</strong></p>
<p>
Međunarodni dan muzeja, <strong>18. svibnja 2022.</strong>: 8 – 16 sati</p>
<p>
</p>
Trg Čazmanskog kaptola 13, Čazma
Trg Čazmanskog kaptola 13, Čazma
VRIJEME
18.05.2022. / 30.06.2022.
izložba
#MDM2022 / O(u)tisak – čovjek i priroda / Alfred Graf
Lošinjski muzej - Muzej Apoksiomena
MJESTO
<p>
U sklopu programa <em>Prozor u umjetnost, jedan umjetnik jedno djelo</em> na Međunarodni dan muzeja otvara se likovna izložba <strong><em>O(u)tisak – čovjek i priroda</em></strong> austrijskog umjetnika <strong>Alfreda Grafa</strong>. Član je austrijskog umjetničkog udruženja <em>Atrium et Arte,</em> već duži niz godina boravi i stvara na otoku Lošinju te je gotovo stalni gost Muzeja Apoksiomena.</p>
<p>
</p>
<p>
Fotografije inkrustriranog Apoksiomena postale su Grafova inspiracija za stvaranje vlastitih djela. Predstavlja se sa skulpturom <strong>Sedimentni torzo - uvala Tuhin (Apoksiomen), </strong>2021., sediment, pijesak, šljunak, naplavine (sipine kosti), kalcit, cement, oko 80 x 50 x 20 cm. Izložbom <em>O(u)tisak – priroda i čovjek</em> Graf reinterpretira svoj odnos prema prirodi i klasičnoj skulpturi.</p>
<p>
</p>
<p>
Program <em>Prozor u umjetnost, jedan umjetnik jedno djelo </em>ulični prozor muzeja pretvara u izložbenu vitrinu koja spaja vanjski i unutrašnji prostor, istovremeno pružajući gledatelju različiti pogled na djelo. Prozor vizualno postaje okvir izloženog djela. Ovisno o izvoru svjetla, dnevno ili umjetno, i mjestu promatranja, djelo privlači posjetitelje muzeja i slučajne prolaznike na promatranje.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Radno vrijeme:</strong></p>
<p>
Međunarodni dan muzeja, <strong>18. svibnja 2022.</strong>: 10 – 18 sati</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
Riva lošinjskih kapetana 13, Mali Lošinj
Riva lošinjskih kapetana 13, Mali Lošinj
VRIJEME
18.05.2022. / 31.05.2022.
izložba
#MDM2022/ O industriji i industrijskoj baštini grada Otočca / predstavljanje knjige i otvaranje retrospektivne izložbe
Muzej Gacke Otočac
MJESTO
<p>
Istraživanje industrije i industrijske baštine grada Otočca započelo je u sklopu izložbenog ciklusa „Baština u nestajanju“ putem kojeg su u Muzeju Gacke u Otočcu u periodu od 2017. do 2020. godine bile otvorene tri izložbe o pet industrijskih postrojenja: Pivovari, Kožari, Oteksu, Cosmochemiji i Industriji namještaja Otočac. Uz tri izložbe tiskana su ukupno tri kataloga, a ideja je bila da se i u jednoj opsežnijoj publikaciji rezultati istraživanja objedine, prošire informacijama koje su bile suviše opsežne za prezentiranje putem izložbe te nadopune temama koje su vezane za otočku industriju, a nisu obrađene tijekom izložbenog ciklusa.</p>
<p>
U procesu istraživanja industrijske baštine korišteni su različiti izvori, među kojima su najvrjedniji i najiscrpniji bili intervjui s nekadašnjim djelatnicima industrijskih pogona s područja Otočca. Kroz ovaj izložbeni ciklus u muzejske aktivnosti aktivno se, što kroz muzejsku akciju sabiranja „Ostavite trag“, što samoinicijativno, uključila lokalna zajednica, uz čiju je pomoć dokumentiran specifični period povijest grada Otočca, period koji je uvelike oblikovao svakodnevicu lokalne zajednice u razdoblju od 1950-ih do 1990-ih . Sam proces istraživanja i dokumentiranja povijesti industrije i industrijske baštine grada Otočca počeo je relativno kasno, s povećim vremenskim odmakom od trenutka prvih zatvaranja pojedinih pogona, zbog čega je povezivanje muzeja s lokalnom zajednicom, nekadašnjim djelatnicima industrijskih pogona ili članovima njihovih obitelji, bila od presudne važnosti u ovom procesu.</p>
<p>
Priča o industriji i industrijskoj baštini grada Otočca, nekadašnjem industrijskom centru, prema svjedočenjima sugovornika takozvanom <em>ličkom Manchesteru</em>, u ovom procesu ostaje trajno dokumentirana i javno dostupna, iako dio priče ostaje nepovratno neispričan. Povodom „Međunarodnog dana muzeja“ 18. svibnja 2022. godine u Muzeju Gacke pri Gackom pučkom otvorenom učilištu bit će predstavljena knjiga „Industrija i industrijska baština grada Otočca“ i otvorena retrospektivna izložba o industrijskoj baštini naziva „Baština u nestajanju“.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Web - virtualni sadržaj </strong><strong>#MDM22</strong>:</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba I / Baština u nestajanju: Otočka pivovara</p>
<p>
<a href="https://heyzine.com/flip-book/8415870f11.html">https://heyzine.com/flip-book/8415870f11.html</a></p>
<p>
</p>
<p>
Izložba II / Baština u nestajanju: Kožara i Oteks</p>
<p>
<a href="https://heyzine.com/flip-book/388701535a.html">https://heyzine.com/flip-book/388701535a.html</a></p>
<p>
</p>
<p>
Izložba III / Baština u nestajanju: Cosmochemia i Industrija namještaja Otočac</p>
<p>
<a href="https://heyzine.com/flip-book/3cd8eaaaa2.html">https://heyzine.com/flip-book/3cd8eaaaa2.html</a></p>
<p>
</p>
<p>
Web adresa: <a href="http://www.gpou-otocac.hr/">http://www.gpou-otocac.hr</a> ; <a href="https://www.facebook.com/muzejgacke">https://www.facebook.com/muzejgacke</a></p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Radno vrijeme:</strong></p>
<p>
Međunarodni dan muzeja, <strong>18. svibnja 2022.</strong>.: 8 – 18 sati</p>
Trg Dražena Bobinca 2, Otočac
Trg Dražena Bobinca 2, Otočac
VRIJEME
18.05.2022. / 31.05.2022.
izložba
#MDM2022 / Muzej - vrata u svijet
Muzej Brodskog Posavlja
MJESTO
<p>
<strong>9 – 20 sati</strong></p>
<p>
<strong>Izložba: <em>Marljiv kao pčela, sladak kao med</em></strong></p>
<p>
<em>Autorica izložbe: </em>Karolina Lukač, Muzej Brodskog Posavlja</p>
<p>
Pčelarstvo je jedna od najstarijih grana poljoprivrede. Iako u brodskom Posavlju nije bilo glavna grana gospodarstva, pčelarstvo ima dugu tradiciju. Otkrićem novih tehnologija u drugoj polovini 19. stoljeća te organiziranjem pčelara u pčelarska društva, pčelarstvo dobiva veći zamah. Od osnutka podružnice Slavonskog pčelarskog udruženja u Brodu na Savi 1887. do danas njeni članovi ustrajno rade na podučavanju o pčelarstvu, razvoju i popularizaciji pčelarstva, a time i podizanju svijesti o pčeli kao čuvaru ekološke održivosti.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>10 – 12 sati</strong></p>
<p>
<strong><em>Edukativna radionica – Pčelinji ples</em></strong></p>
<p>
<em>Voditelj: </em>Ivan Živić, Udruga pčelara Zrinski, Slavonski Brod</p>
<p>
</p>
<p>
Uz vodstvo kroz izložbu<em> Marljiv kao pčela, sladak kao med članovi Udruge pčelara Zrinski </em>održat će edukativnu radionicu za najmlađe o životu pčela i njihovoj ulozi i važnosti u prirodi. Djeca će se upoznati s procesom dobivanja meda, s dijelovima košnice, vidjeti žive pčelice, saznati zašto se oblači pčelarsko odijelo… kao i dobiti odgovore na njihova brojna pitanja. Namjera radionice je osvijestiti kod djece važnost pčela u prirodi, uvrštavanje meda u svakodnevnu prehranu kao i zainteresirati ih za pčelarstvo.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>19 – 20 sati</strong></p>
<p>
<strong>Predavanje Tihomira Katušića, prof.: <em>Šetnja europskim muzejima – Kunsthistorisches Museum Wien</em></strong></p>
<p>
</p>
<p>
Muzej povijesti umjetnosti (<em>Kunsthistorisches Museum</em> u Beču (Austrija) smješten je u reprezentativnoj palači na <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Ringstra%C3%9Fe" title="Ringstraße">Ringstraßeu</a>. Njegova kolekcija obuhvaća djela od <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Stari_Egipat" title="Stari Egipat">starog Egipta</a> do 18. stoljeća, od čega se osobito vrijednom ističe kolekcija <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Renesansa" title="Renesansa">renesansnih</a> i <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Barok" title="Barok">baroknih</a> <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Slikarstvo" title="Slikarstvo">slika</a> <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Talijani" title="Talijani">talijanske</a>, <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Nijemci" title="Nijemci">njemačke</a>, <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Flamanci" title="Flamanci">flamanske</a> i <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0panjolci" title="Španjolci">španjolske</a> slikarske škole.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Web - virtualni sadržaj #MDM22</strong></p>
<p>
Web adresa: <a href="http://www.muzejbp.hr">www.muzejbp.hr</a></p>
<p>
Izložbe:</p>
<p>
<em>Zdravko Ćosić – između dva svijeta – izbor iz privatnih zbirki </em></p>
<p>
<em>Sakupljamo zajedno – prinove 2016.-2020</em>.</p>
<p>
<em>Nikola Nino Vranić – kulturna baština okom fotografa – izbor iz obiteljske zbirke</em></p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Radno vrijeme:</strong></p>
<p>
Međunarodni dan muzeja, <strong>18. svibnja 2022.</strong>: 7.30 – 20 sati</p>
<p>
</p>
Ante Starčevića 40, Slavonski Brod
Ante Starčevića 40, Slavonski Brod
VRIJEME
18.05.2022. / 18.05.2022.
izložba
#MDM2022 / „Lička čipka“ – ljepota natikača
Muzej Like Gospić
MJESTO
<p>
U tradicionalnoj nošnji Like, natikači su element koji se ističu svojom neupadljivošću, ali i ljepotom izrade. U ženskoj varijanti niske i ukrašene srmom i bogatim vezivom, a u muškoj s posebnim gornjim dijelom (grljak) izrađenim bodom<em> obameta</em> u fine heklane motive nalik čipki.</p>
<p>
</p>
<p>
Cilj ovogodišnje izložbe je prikazati temeljitu etnografiju ličkih natikača s posebnim naglaskom na ukrase na muškim primjercima, kao manje naglašenom elementu ličke narodne nošnje kojima valjda posvetiti više pažnje. Predstaviti će se proces izrade materijala tkanine, odabir kolorita, inventar i simbolika heklanog ukrasa, geografska rasprostranjenost ovog ukrasnog motiva te njegove moguće analogije ili nedostatak istih u drugim krajevima. Poseban interes posvetiti će se razlikama muških i ženskih primjeraka nošnje kao odrazu različitih povijesnih, društvenih ili statusnih uloga. Tijekom 2022. u službi daljnje promocije ličkih natikača, organizirat će se radionice ukrašavanja natikača u suradnji s lokalnim ženama upoznatima s originalnim tehnikama izrade narodne umjetnosti zbog daljnje popularizacije ovog tradicionalnog predmeta među mladima.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Web adresa virtualnog sadržaja:</strong></p>
<p>
<a href="http://www.muzejlike.hr/">www.muzejlike.hr</a></p>
<p>
<a href="http://www.facebook.com/muzejlikegs">www.facebook.com/muzejlikegs</a></p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Radno vrijeme:</strong></p>
<p>
Međunarodni dan muzeja, <strong>18. svibnja 2022.</strong>: 9 - 21 sati</p>
<p>
</p>
Dr. Franje Tuđmana 3, Gospić
Dr. Franje Tuđmana 3, Gospić
VRIJEME
18.05.2022. / 18.05.2022.
izložba
#MDM2022 / Život na Dunavskom limesu
Gradski muzej Vukovar
MJESTO
<p>
U Gradskom muzeju Vukovar će se povodom Međunarodnog dana muzeja održavati nekoliko radionica i predavanja na temu života na Dunavskom limesu. </p>
<p>
Prezentiranjem i povezivanjem suvremenih i prapovijesnih tema pokazat ćemo Moć muzeja i njegovu kompleksnost i bogatstvo.</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Web adresa virtualnog sadržaja:</strong></p>
<p>
<a href="http://www.muzej-vukovar.hr/">www.muzej-vukovar.hr</a></p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Radno vrijeme:</strong></p>
<p>
Međunarodni dan muzeja, <strong>18. svibnja 2022.</strong>: 10 – 18 sati</p>
<p>
</p>
Dvorac Eltz, Županijska 2, Vukovar
Dvorac Eltz, Županijska 2, Vukovar
VRIJEME
18.05.2022. / 18.05.2022.