Megafauna

<div> U srijedu, 22. ožujka 2023. u 19 sati u Gradskom muzeju Sisak bit će otvarenje izložbe &rdquo;<strong>Megafauna</strong>&rdquo;, autora Marija Carića i Lovorke-&Scaron;timac Dedić.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Spajanjem, ali i povećavanjem predstavljenog osteolo&scaron;kog pleistocenskog materijala iz fundusa Gradskog muzeja Sisak i Gradskog muzeja Varaždin, cilj izložbe &bdquo;Megafauna&ldquo; jest daljnja popularizacija ove teme i podizanje koncepta na vi&scaron;u, regionalniju razinu, za razliku od dosada&scaron;nje lokalne gdje su dvije manje izložbe ovih kulturnih ustanova započele s projektom. Posjetitelji će imati priliku vidjeti kosti gotovo čitavog vunastog mamuta, kao i potpuno očuvan kostur vunastog nosoroga, jedan od rijetkih paleontolo&scaron;kih nalaza u svijetu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Pleistocen, geolo&scaron;ka epoha koja obuhvaća razdoblje posljednjega ledenog doba kao i kasnoga kamenog doba, kad se moderni čovjek jo&scaron; uvijek borio za puko preživljavanje, bio je ujedno i vrijeme posljednjih divovskih životinja &ndash; megafaune. U želji za pobližim upoznavanjem toga čudesnog razdoblja života na Zemlji, upravo su ko&scaron;tani ostaci te odljevi tih titana pro&scaron;losti fokus zajedničke izložbe gradskih muzeja iz Varaždina i Siska, na kojoj će prezentirani eksponati vunastog nosoroga i mamuta posjetiteljima pružiti detaljniji uvid u onodobni ekosustav kontinentalne Hrvatske, znatno drugačiji od dana&scaron;njeg.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Tako će Erik(a), jedinstveni paleontolo&scaron;ki nalaz vunastog nosoroga iz fundusa Gradskog muzeja Varaždin, nakon dugotrajne i opsežne obnove te premijernog predstavljanja na izložbi u GMV-u 2020. godine, krenuti i put Siska, gdje će sa svojim sisačkim suvremenikom mamutom biti dostupna za razgled posjetiteljima do 22. svibnja ove godine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kustos izložbe je dr. sc. Mario Carić s Instituta za antropologiju, a suradnica Lovorka &Scaron;timac-Dedić, vi&scaron;a kustosica u GMV-u.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izvor.&nbsp;<a href="https://www.sisak.info/2023/03/21/izlozba-megafauna-u-gradskom-muzeju-sisak-dodite-vidjeti-vunastog-mamuta-i-nosoroga/">https://www.sisak.info/2023/03/21/izlozba-megafauna-u-gradskom-muzeju-sisak-dodite-vidjeti-vunastog-mamuta-i-nosoroga/</a></div>

Mrgari - kameni cvjetovi Baške

<p> <strong>U srijedu, 22. ožujka 2023. s početkom u 12 sati, u Etnografskom muzeju Split održat će se otvorenje izložbe fotografija &bdquo;Mrgari - kameni cvjetovi Ba&scaron;ke&ldquo;. Izložba Dru&scaron;tva Sinjali i Turističke zajednice općine Ba&scaron;ka ostvarena u u suradnji s Arheolo&scaron;kim muzejom u Zagrebu ostaje otvorena do 14. svibnja 2023.</strong><br /> <br /> Gorovit krajolik jugoistočnog Krka dojmljivo je različit od pretežno nizinskog i brežuljkastog ostatka otoka. Dvije kr&scaron;evite vapnenačke visoravni pružaju se kilometrima iznad plodne ba&scaron;ćanske doline stremeći od prijevoja Treskavac prema moru iz kojeg na kraju izranja pusti otok Prvić i planinski masiv Velebita. Surovim krajolikom na nadmorskoj visini većoj od 300 metara pružaju se i vijugaju kamene bordure svih oblika - od pravocrtnih linija do impresivnih kamenih cvjetova &ndash; mrgara.<br /> <br /> Mrgari su najljep&scaron;i primjer prastare suhozidne tehnike slaganja kamena na kamen bez ikakvog vezivnog materijala. Te vi&scaron;eprostorne ovčare s tlocrtom u obliku velikih kamenih cvjetova suvereno dominiraju kra&scaron;kim krajolikom na visoravnima iznad ba&scaron;ćanske doline. Građeni su za razvrstavanje ovaca različitih vlasnika na zajedničkim pasi&scaron;tima (komunadama), no danas su sve rjeđe u upotrebi. Smanjenjem broja pastira nestaje i potreba za njihovom uporabom i održavanjem. Na &scaron;krtim kamenim pa&scaron;njacima iznad Ba&scaron;ke i otoku Prviću ima ih ukupno petnaest i većina je danas van uporabe.<br /> <br /> Slične građevine u Europi za sada su poznate samo jo&scaron; na dva otoka &ndash; Velikoj Britaniji (Wales) i Islandu, te u &scaron;vicarskim Alpama (kanton Wallis, Naters).<br /> <br /> Mrgari su rijetki na svijetu, jedinstveni i krhki, stalno izloženi buri, soli i suncu. Njihova bezvremenska ljepota zaslužuje jednako na&scaron;e divljenje koliko i brigu za njihovo očuvanje i za&scaron;titu. Stoga je izložba o mrgarima prvi korak na putu do realizacije vi&scaron;egodi&scaron;njeg projekta Dru&scaron;tva Sinjali, koji za cilj ima obnovu i redovno održavanje nekoliko postojećih mrgara te za&scaron;titu i označavanje svih prostalih mrgara na području ba&scaron;ćanske doline.<br /> Mrgari su znak jednog vremena i spomenik ljudskom trudu, podsjetnik na suživot s prirodom, ma kako surova ona bila.<br /> <br /> Organizatori: Etnografski muzej Split, Dru&scaron;tvo Sinjali i Turistička zajednica općine Ba&scaron;ka u suradnji s Arheolo&scaron;kim muzejom u Zagrebu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <a href="https://amz.us12.list-manage.com/track/click?u=f183d98a25f4557908000f5a6&amp;id=7fd7a738df&amp;e=45443df848" target="_blank"><span style="color:#009ee3;">Preuzmite deplijan izložbe</span></a></p> <p> &nbsp;</p>