Noć muzeja 2021 u GAA / Vedran Ružić: Moguće nemoguće

<p> U dvori&scaron;tu Studija i parku Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu, od petka 29. siječnja 2021. godine u 18 sati, u okviru Noći muzeja &#39;21 - 16. (digitalne) Noći muzeja - započinje izložba na otvorenom <strong>Vedrana Ružića <em>Moguće nemoguće</em></strong>, a može se razgledati - sukladno&nbsp;važećim&nbsp;epidemiolo&scaron;kim mjerama - do 31. ožujka 2021.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Vedran Ružić</strong>, profesionalni džez glazbenik (kontrabas i bas gitara), slikar i multimedijalni umjetnik, rođen je 26. kolovoza 1986. godine u Rijeci. Već od najranije dobi iskazuje sklonost prema slikarstvu, no tijekom srednjo&scaron;kolskog obrazovanja započinje svirati bas gitaru i baviti se glazbom. Zapravo samouk - jedino formalno glazbeno obrazovanje stekao je 2009. godine pohađajući Koru&scaron;ki državni konzervatorij u Klagenfurtu - s vremenom je postao vrstan glazbeni profesionalac. Nakon niza godina sudjelovanja u različitim projektima, 2015. godine izdao je svoj prvi autorski&nbsp;džez&nbsp;album <em>Night Speaking,</em> a 2016. godine stvara projekt <em>Spiritual Market</em> u kojemu objedinjuje&nbsp;džez&nbsp;glazbu i art film, u kojemu se oku&scaron;ao i u ulozi glumca i koscenarista. Kvalitetu istoimenog albuma prepoznala je i struka, pa je 2017. godine nominiran za na&scaron;u najugledniju glazbenu nagradu <em>Porin</em> u dvije kategorije (najbolja&nbsp;džez&nbsp;skladba i najbolji&nbsp;džez&nbsp;album) te ju je i osvojio u kategoriji najboljeg džez&nbsp;albuma. S ciljem da u svakom novom autorskom projektu glazbu poveže s nekim drugim oblikom umjetnosti, 2019. godine izdaje svoj treći autorski album <em>Libertin</em> (koji u izvedbama uživo povezuje džez kvartet i tri suvremena plesača u svojevrstan džez teatar), a 2020. je godine (u jeku pandemije) uživo snimio i najnoviji album <em>Forbidden Live</em>.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Uz profesionalno bavljenje glazbom, od 2010. godine sve če&scaron;će uzima u ruke kist te se 2013. godine upisuje na Akademiju primijenjenih umjetnosti u Rijeci, smjer slikarstvo, gdje 2018. godine stječe titulu magistra primijenjenih umjetnosti diplomskim radom <em>Povezivanje glazbe i slikarstva</em>.&nbsp;Obuzetost tom vezom pasionirano iskazuje u mediju slikarstva, a odnedavna - o čemu svjedoči sada&scaron;njim okolnostima nadahnuta i snažnim kiparskim senzibilitetom prožeta serija radova <em>Forbidden Melody</em> - i u mediju skulpture. Do danas je priredio 22 izložbe u Hrvatskoj i 5 izložaba u inozemstvu te sudjelovao u 9 skupnih izložaba.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Osim spomenute nagrade <em>Porin</em>, osvojio je dvije nagrade <em>Status</em> za najboljeg&nbsp;džez basista i&nbsp;džez kontrabasista (2012. i 2020.), nekoliko Godi&scaron;njih nagrada za doprinos kulturi - Primorsko-goranske županije (2018.), Grada Opatije (2018.) i Općine Matulji (2015. i 2018.) - &nbsp;te Posebno priznanje Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci (2018.).</p> <p> &nbsp;</p> <p> Član je udruga HZSU, HUOKU, HGU, HDLU i HDLU Rijeka, a živi i stvara u selu Zvoneća u zaleđu Opatije.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Moguće nemoguće</strong> izložba je koja se temelji na Vedranovu skora&scaron;njem ciklusu <em>Forbidden Melody</em>, koji je - kako sām kazuje - <em>nastao u izolacijskoj atmosferi trenutne situacije u svijetu. Umjetnika u čestim trenucima marginalizira politički pogled, no prednost je u cijeloj zagu&scaron;ljivoj situaciji to &scaron;to je umjetnik naviknut na ovakvo stanje odnosa politike prema pojedincu te iz te boli opažanja izvlači pozitivnu ti&scaron;inu, koja počesto bode život poput bodljikave žice. U ovim trenucima umjetnik je poput emigranta koji poku&scaron;ava naći spas u svojemu radu te ga na bilo koji način izvući na vidjelo i tako spasiti od ti&scaron;ine.</em> Ono &scaron;to je svim tim radovima zajedničko jest da su odreda ili asamblaži i modificirani redimejdi, izrađeni od materijala i predmeta pronađenih <em>u svojih nekoliko kvadrata života, ... naizgled odbačenih materijala kojima mi određujemo imaju li oni i dalje svoju vrijednost ili su izgubili svoju svrhu postojanja</em>, ili su izrađeni od materijala &scaron;to ga je autor <em>sačuvao za &raquo;crne dane&laquo;.</em></p> <p> &nbsp;</p> <p> Neke od tih radova pokazujemo iza prozora na ulazu na&scaron;eg Studija (<em>Fragmentirano distanciranje</em> i <em>Priručnik za armirani beton</em>) te iza ostakljenih radioničkih vrata u dvori&scaron;nom dijelu zgrade (<em>Svaki odnos s dru&scaron;tvom podrazumijeva donekle gubitak slobode</em>, <em>Zabranjena melodija</em> i <em>22. 3. 2020. Earthquake in Forbidden Melody City</em>, uz projekciju njegovih <em>koncertualnih </em>art projekata <em>Spiritual Market </em>i <em>Libertin</em>), a neke radove autor prerađuje i reinterpretira ili ponovo stvara, kako bi bili pogodni za izlaganje na otvorenom prostoru dvori&scaron;ta u kojem je gro izložbe (<em>Korona u glazbi II, Pasija, Moje pjesme, moji snovi, Krug u četiri takta, Bodljikava žica u četiri takta, Totem Jenga II, Zid u čestim slučajevima ima značenje bodljikave žice I</em><em>-</em><em>V, &Scaron;ablona, Simbioza</em>).</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba se od na&scaron;eg novog Studija proteže i do na&scaron;e stare Galerije, u čijim se trima parkovnim fontanama uz Augustinčićeve skulpture (<em>Majka s djetetom, Manekenpis, Dječak s ribom</em>) ugnježđuju instalacije od bodljikave žice Vedrana Ružića, a jedna obrasta pergolu na paciju (<em>Daleko, Vrčina, Blizu; Pergola</em>), grebući svijest o njenoj potrebitosti i potrebnosti.</p> <p> &nbsp;</p> <p> A u Noći će se muzja svim prostorima izložbe razlijegati autorska glazba Vedrana Ružića.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbu smo ostvarili uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. Da biste se u zimskoj noći na otvorenom osjećali &scaron;to je moguće ugodnije pomoći će nam Kulturni centar Klanjec, a dimenziju koja priliči 16. (digitalnoj) Noći muzeja priskrbit će joj Hrvatska radiotelevizija. Na tome smo im svima zahvalni.</p> <p> &nbsp;</p> <p> No, zahvalnost nadasve zaslužuje Vedran Ružić pruženu nam priliku da zajedno s njim nemoguće činimo mogućim, da odgovorno prevladavamo po&scaron;asti, elementarne i ine nepogode, zidove, bodljikave žice i ti&scaron;ine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Božidar Pejković, vi&scaron;i kustos</p> <p> Voditelj GAA:</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Noć muzeja 2021. / Gradska galerija Striegl u digitalnom okruženju

<p> <strong>Ovogodi&scaron;nja Noć muzeja po temi i po svim sadržajnim područjima koja nastoji obuhvatiti &nbsp;progovara o aktualnim izazovima s kojima se suočava i na&scaron;a ustanova.&nbsp;</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Obzirom da je izložbeni prostor Gradske galerije Striegl,&nbsp; uslijed potresa koji je zadesio Sisak, Petrinju, Glinu kao i brojna okolna mjesta,&nbsp; nedostupan za javnost, i u tijeku su radovi na sanaciji prostora, &nbsp;digitalno okruženje je trenutno na&scaron;e prirodno i jedino okruženje.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Programe koje smo vam pripremili za ovogodi&scaron;nju Noć muzeja usmjerili smo na empatiju, sreću i različite vizualizacije kreativnosti kako bismo i kod vas stimulirali upravo ove osjećaje i odveli vas u svijet umjetnosti.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Pripremili smo vam sljedeći program:</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>1.</strong></p> <p> <strong>Instagram profil Gradske galerije Striegl:</strong></p> <p> <strong><a href="https://www.instagram.com/gradska_galerija_striegl">https://www.instagram.com/gradska_galerija_striegl</a></strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Ivana Tkalčić, inače Si&scaron;čanka i dobitnica Grand Prix nagrade na Salonu mladih,&nbsp; predstavit će se vizualnim digitalnim narativom na Instagram profilu Gradske galerije Striegl.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Digitalni kolaži, 3d modelacija, GIFovi i found footage materijali sastavni su dio Ivanine estetike,</strong><strong>&nbsp;a ovaj posebno osmi&scaron;ljeni program donijet će nam vizualne odgovore na pitanje: &scaron;to znači biti u stanju flowa?&nbsp;</strong></p> <p> <strong>Gledano iz konteksta pozitivne psihologije, stanje flowa poznato je jo&scaron; kroz izraz &#39;&#39;biti u zoni&#39;&#39;.&nbsp;</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong><em>&#39;&#39;Flow je stanje u kojem smo u potpunosti obuzeti nekom radnjom. Oslobođeni smo vladavine ega, vrijeme leti, sve &scaron;to činimo, svaki pokret i misao neizbježno proizlaze iz prethodnog pokreta i misli. Čitavo na&scaron;e biće je uključeno, a svoje vje&scaron;tine maksimalno koristimo.&rdquo; </em></strong><strong>(Mihaly Csikszentmihalyi)</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Prema tom mi&scaron;ljenju, ljudi su najsretniji kada se nalaze u stanju flowa.&nbsp;</strong></p> <p> <strong>Iskustvo flowa može se doživjeti na najrazličitije načine: sportom, plesom, slikanjem, crtanjem, pisanjem, pjevanjem.</strong></p> <p> <strong>Ivana nam donosi svoj flow i nadamo se da će i za vas to biti stimulans za imerziju u vizualni svijet.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>2.</strong></p> <p> <strong>Facebook:</strong></p> <p> <strong><a href="https://www.facebook.com/galerijastriegl">https://www.facebook.com/galerijastriegl</a></strong></p> <p> <strong>M28 - Lana Grahek/Tin Spudić i Sven Sorić/Sara Salamon i Hrvoje Spudić</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Autori će prezentirati segmente aktualnog projekta Radical Now i to u obliku &#39;&#39;live&#39;&#39; objava u &nbsp;periodu od 18,00 - 1,00.</strong></p> <p> <strong>Svaka objava donijet će novi vizualni sadržaj koji je proiza&scaron;ao iz istraživanja ovog mladog umjetnička kolektiva kojeg su provodili na području grada Siska.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>3.</strong></p> <p> <strong>Facebook/Vimeo:</strong></p> <p> <strong><a href="https://www.facebook.com/galerijastriegl">https://www.facebook.com/galerijastriegl</a></strong></p> <p> <a href="https://vimeo.com/user132021326"><strong>https://vimeo.com/user132021326</strong></a></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Marko Tadić: Extending the view</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Izložba pod nazivom &#39;&#39;Extending the view&#39;&#39; Marka Tadića je zadnja izložba koju smo postavili u izložbenom prostoru prije potresa i izložba bi u stvarnom prostoru jo&scaron; uvijek bila postavljena.</strong></p> <p> <strong>Povodom zadnjih dana trajanja izložbe i u suradnji s autorom,&nbsp;</strong><strong>sve animacije će biti dostupne za gledanje na na&scaron;em Vimeo kanalu s linkovima na Facebooku u periodu 18,00 - 1,00 sati:</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>The Black Ouija Board (2008.)</strong></p> <p> <strong>I Speak True Things (2009.)</strong></p> <p> <strong>We used to call it: Moon! (2011.)</strong></p> <p> <strong>Borne by the Birds (2013.)</strong></p> <p> <strong>Until a Breath of Air (2015.)</strong></p> <p> <strong>Moving Elements (2016.)</strong></p> <p> <strong>Events Meant to be Forgotten (2020.)</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Izložba Marka Tadića &#39;&#39;Extending the view&#39;&#39; predstavila je prvi sintezni uvid u video radove i animacije Marka Tadića &nbsp;koju su nastale u periodu 2008. do 2020. godine zaključno s najnovijim radom pod nazivom: &#39;&#39;Events Meant to be Forgotten&#39;&#39;.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Pregled svih animacija kroz izložbeni koncept i postav pratili su i crteži i kolaži iz kojih su, kroz intervencije samog autora, i nastale animacije te video radovi.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>4.</strong></p> <p> <strong><a href="goog_919731670">Facebook:</a></strong></p> <p> <strong><a href="https://www.facebook.com/galerijastriegl">https://www.facebook.com/galerijastriegl</a></strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Rena R&auml;dle i Vladan Jeremić</strong></p> <p> <strong>Zdravlje i klasa: Sesija performativnog crtanja broj 5</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Tema crtačke sesije Vladana i Rene, koja se može pogledati s hrvatskih titlovima, jest relacija klase i zdravlja.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Za&scaron;to je sada važno pronaći vizualizaciju odnosa klase i zdravlja?&nbsp;</strong></p> <p> <strong>Pitanje zdravlja je presudno u situaciji produžene krize.</strong></p> <p> <strong>Sudjelovanje tijela u procesu razmjene je važno.</strong></p> <p> <strong>Dakle, zdravlje se može opisati kao proces sretnog sudjelovanja tijela u zajedničkom ozračju korelacije, komunikacije, direktne akcije ili radosne dinamike.</strong></p> <p> <strong>Rena i Vladan ne koriste standardne prikaze klase i postavljaju pitanje klase kao intervencije koja ide izravno kroz sretno sudjelovanje.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Istraživačke i edukativne video-sesije performativnog crtanja objavljuju umjetnici Vladan i Rena na dru&scaron;tvenim mrežama, direktno se obraćajući gledaocima. Sesije su na engleskom jeziku uz srpski ili hrvatski prijevod koji se može uključiti na YouTubeu.&nbsp;</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Njihovi performativni crteži su prijevodi općih pojmova i relacija kroz koje otkrivaju svoja razmi&scaron;ljanja, artikulirajući ih kroz proces umjetničkog rada uhvaćenog kamerom,tj. iz jednog cuga.</strong></p> <p> <strong>Pojmovi o kojima se govori i između kojih se uspostavljaju relacije nisu uvjek kompatibilni, nego često stoje u proturječnosti.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Razine apstraktnog i konkretnog se mje&scaron;aju, neke stvari ostaju nedorečene, ne&scaron;to dolazi iz svakodnevnog iskustva, a ne&scaron;to iz teorije forme, iz epistemologije. Poanta njihovih video sesija crtanja i slikanja je da pozovu publiku na zajednički kreativni proces uz poruku da se umjetnosti može pristupiti na jedan jednostavan, gotovo opu&scaron;ten način, bez rezerve, po&scaron;to se polazi od pretpostavke da svatko može crtati i razmi&scaron;ljati o stvarima koje nam život znače. Pridružite se!</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Rena Redle i Vladan Jeremić žive u Beogradu. Njihova umjetnička praksa obuhvaća instalacije i intervencije u javnom prostoru. Kroz zajedničku praksu istražuju odnose umjetnosti i politike, razotkrivajući goruće dru&scaron;tvene kontradikcije. Koriste tehnike koje je lako reproducirati i distribuirati, poput grafike i tiska, te jednostavnih materijala kao &scaron;to su tekstil, karton i drvo, inzistirajući na upotrebnoj vrijednosti i dru&scaron;tveno-ekolo&scaron;koj svijesti umjetničkog rada. Razvijaju transformativne potencijale umjetnosti u kontekstu dru&scaron;tvenih borbi i kroz suradnju s dru&scaron;tvenim pokretima.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Nedavno su izlagali, između ostalog, u Brooklyn museum u New Yorku, na Creative Time Summitu u Miamiju, u Muzeju suvremene umjetnosti u Ljubljani, u MMOMA u Moskvi, u Muzeju savremene umetnosti u Skoplju, u Galleria del Progetto u Milanu, u Intercultural museum u Oslu, na 56. Oktobarskom salonu u Beogradu, na EKKM u Talinu, na Autostrada bijenalu u Prizrenu, na Politics of Dissonance u okviru Manifeste 12 u Palermu, u centru &lt; rotor &gt; u Grazu, u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine u Novom Sadu, u Muzeju Jugoslavije u Beogradu.</strong></p> <p> <strong><a href="http://raedle-jeremic.net">http://raedle-jeremic.net</a></strong></p> <p> &nbsp;</p>

Velištak - život naselja kasnog neolitika

<p> Izložbom<strong> &bdquo;Veli&scaron;tak - život naselja kasnog neolitika</strong>&ldquo; Muzej grada &Scaron;ibenika gostuje u Arheolo&scaron;kom muzeju Istre. Izložba će biti otvorena povodom Noći muzeja, 29. siječnja 2021. godine, a može se razgledati do 1. svibnja 2021. godine. Ulaz je besplatan.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O izložbi:</strong></p> <p> Na izložbi su predstavljeni arheolo&scaron;ki nalazi istraživanja nalazi&scaron;ta Veli&scaron;tak koje je smje&scaron;teno u Velimskom polju, nedaleko grada Vodica. Istraživanja, započeta 2007., provodi Muzej grada &Scaron;ibenika, uz financijsku potporu Grada Vodica i Ministarstva kulture i medija RH. Na Veli&scaron;taku su sačuvani ostaci naselja iz početka kasnog neolitika, datiranog 5000. - 4700. pr. Kr. U dosada&scaron;njim istraživačkim kampanjama otkriveni su brojni elementi naselja (kuće, jame, jarci), a skupljena je velika količina lončarije tzv. hvarskog stila, te primjerci oruđa i nakita od kamena, kostiju i &scaron;koljaka. Rezultati analiza životinjskih kostiju i karboniziranih biljnih sjemenki svjedoče o gospodarskim osnovama kasnoneolitičkog stanovni&scaron;tva Veli&scaron;taka. Veli&scaron;tak je prvo dosad sustavno istraživano naselje na otvorenome iz kasnog neolitika na području Dalmacije te predstavlja značajan uvid u način života i materijalnu kulturu stanovnika na&scaron;eg prostora prije gotovo 7000 godina.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Uz po&scaron;tivanje epidemiolo&scaron;kih mjera, izložba se može razgledati od 14,00 sati.</p> <p> &nbsp;</p>

Od crteža do stop animacije - Noć muzeja

<p class="western" style="margin-bottom: 0.35cm; line-height: 100%"> <font face="Times New Roman, serif">Kao i proteklih godina, Muzej Grada Đurđevca pridružuje se brojnim hrvatskim muzejima u obilježavanju manifestacije Noć muzeja, u petak, 29. siječnja 2021.. </font></p> <p class="western" style="margin-bottom: 0.35cm; line-height: 100%"> <font face="Times New Roman, serif">Uz znatno izmijenjene okolnosti, djelovanje muzeja tijekom cijele 2020. godine, bilo je usmjereno na aktivnosti, uz već ranije planirane, poput izložbenih domaćih i inozemnih projekata, izdava&scaron;tvo - tiskanje publikacija, za&scaron;titu muzejske građe, te njihova obrada. Kako je život muzeja bio vi&scaron;e usredotočen na digitalne platforme i prezentacije njegovih sadržaja putem dru&scaron;tvenih mreža uslijed pandemije uzrokovane korona virusom, muzej je uz znatno smanjeni broj posjetitelja u samom muzeju, ostvario dio kontakata s publikom upravo tim putem.</font></p> <p class="western" style="margin-bottom: 0.35cm; line-height: 100%"> <font face="Times New Roman, serif">Tragove potresa osjetio je i đurđevački muzej smje&scaron;ten u srednjovjekovnoj utvrdi Stari grad. Pukotine u nekim prostorima svjedoče o tom trenutku, ali podsjećaju i na davnu 1938., kad je upravo ova utvrda bila znatno o&scaron;tećena u tada&scaron;njem potresu. Njenom obnovom i revitalizacijom, učinila je grad Đurđevac prepoznatljivim kulturnim punktom, a sadržaji su znatno privukli veliki broj posjetitelja. Uz mnoge manifestacije, Noć muzeja, upravo na tom mjestu, pruža uvijek poseban doživljaj uz druženje i neposredni kontakt s umjetninama. I ove Noći muzeja pružit će se mogućnost tog neposrednog kontakta s izložbenim eksponatima, ali uz skladu s propisanim mjerama Stožera civilne za&scaron;tite Republike Hrvatske.</font></p> <p class="western" style="margin-bottom: 0.35cm; line-height: 100%"> <font face="Times New Roman, serif"><span style="background: transparent">Za tu priliku izdvajamo:</span></font></p> <p class="western" style="margin-bottom: 0.35cm; line-height: 100%"> <font face="Times New Roman, serif"><span style="background: transparent">Izložba </span></font><font face="Times New Roman, serif"><b><span style="background: transparent">Leonarda da Vincija Čudesne naprave</span></b></font><font face="Times New Roman, serif"><span style="background: transparent"> &ndash; prikazuje zanimljive strojeve, rađene prema originalnim Leonardovim crtežima &ndash; npr. top, padobran, bubanj, tiskarska pre&scaron;a, most, kazali&scaron;no hidrauličko dizalo i dr... Isto tako, na izložbi se mogu naći i zanimljivi Leonardovi citati, lenta vremena, te opis naprava.</span></font></p> <p class="western" style="margin-bottom: 0.35cm; line-height: 100%"> <font face="Times New Roman, serif"><span style="background: transparent">Stalni postav </span></font><font face="Times New Roman, serif"><b><span style="background: transparent">Interpretacijski centar Picokijade</span></b></font><font face="Times New Roman, serif"><span style="background: transparent"> &ndash; pruža uvid u po</span></font><font face="Times New Roman, serif">vijest, etno i prirodnu ba&scaron;tinu s teži&scaron;tem na Legendi o Picokima koja se prikazuje kroz audio vizualne sadržaje.</font></p> <p class="western" style="margin-bottom: 0.35cm; line-height: 100%"> <font face="Times New Roman, serif">Ipak, Noć muzeja 2021. u Muzeju Grada Đurđevca biti će obilježena kao i u većini muzeja, sadržajem koji se nudi upravo putem digitalnih medija. U suradnji s Osnovnom &scaron;kolom Đurđevac nastao je projekt pod nazivom </font><font face="Times New Roman, serif"><b>Od crteža do stop animacije</b></font><font face="Times New Roman, serif">. U prostorima muzeja bit će izloženi 2D likovi i ostali elementi potrebni za scenografiju u procesu nastanka animiranih stop filmova koji će se moći razgledati u prostorima muzeja, ali i na internet stranici muzeja.</font></p> <p align="justify" class="western" style="margin-bottom: 0.35cm; line-height: 100%"> <font face="Times New Roman, serif">Stop animacija je oblik animacije u kojoj se objekti animacije pomiču od strane animatora u malim pomacima. Svaki taj pomak se posebno fotografira te se nakon toga napravi novi pomak. Svaka slika bilježi pojedine promjene u pokretu. Nakon željenog broja fotografija ili odrađene scene, sve te fotografije se spajaju u jedan niz i pu&scaron;taju u obliku videa. Svi ti pomaci stvaraju osjećaj kontinuiranog pokreta iako su zapravo svaki fotografija za sebe. Javno prikazivanje gotovih filmova prilika je da učenici međusobno podijele ono &scaron;to su naučili i pokažu drugim učenicima, ali i roditeljima do kojih su spoznaja do&scaron;li. </font><font face="Times New Roman, serif">Važno je naglasiti da je upravo ovaj projekt većim dijelom nastajao u vrijeme pandemije korona virusa, u 2020.godini i kao takav upravo je na&scaron;ao mjesto u ovogodi&scaron;njoj temi Noći muzeja. </font></p> <p class="western" style="margin-bottom: 0.35cm; line-height: 100%"> <font face="Times New Roman, serif">Posjetiteljima koji će obići muzej pružen je sveobuhvatni doživljaj, a onima koji to neće moći, putem interneta. </font></p> <p class="western" style="margin-bottom: 0.35cm; line-height: 100%"> <br /> &nbsp;</p>

Noć muzeja 2021. / Nova normalnost: prostori svakodnevnice

<p> U Galeriji Galženica u Velikoj Gorici (Trg Stjepana Radića 5), u petak, 29. siječnja u 18 sati, u Noći muzeja, otvara se skupna izložba naziva &#39;&#39;Nova normalnost: prostori svakodnevnice&#39;&#39;. Izložba prikazuje &scaron;est serija radova domaćih autora na temu utjecaja pandemije koronavirusa i recentnih potresa na dru&scaron;tvo i svakodnevni život. Izlagači su ilustratori/ce Tisja Kljaković Braić (<em>Oni u koroni</em>), Hana Tintor <em>(Prve stvari</em>) i Luka Vucić (<em>Usamljeni divovi</em>) te fotografi Darije Petković (<em>Otpusno pismo</em>), Boris &Scaron;čitar (<em>Potres na Baniji</em>) i Milan &Scaron;abić (<em>Okviri</em>). Autorica i kustosica izložbe je povjesničarka umjetnosti Antonia Vodanović. Izložba se može razgledati do 19. ožujka.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <em>Svakodnevni život u suvremenom globalnom dru&scaron;tvu podložan je brojnim akterima koji utječu na njegovu stabilnost i promjene. Kako emocionalno i psihički reagiramo kada se načini bivanja, svakodnevne rutine i prakse iznenada promjene silom prilike? &Scaron;to kada zagrljaje, prisnost i intimu zamijeni fizička distanca? Kada poznato zamijeni nepoznato, a sigurno nesigurno? Kada slobodu kretanja zamijeni fizička i socijalna izolacija, zatvaranje gradskih, općinskih, županijskih, nacionalnih i međunarodnih granica te ograničenje kretanja? Kada toplinu i sigurnost vlastitog doma zamijeni strah, neizvjesnost od onog &scaron;to nam sutra nosi?</em></p> <p> &nbsp;</p> <p> Radovi umjetnika prikazani na ovoj izložbi nastali su u nesvakida&scaron;njem dru&scaron;tvenom kontekstu koji je obilježio hrvatsku svakodnevicu u 2020. godini. Fenomen svakodnevice i karakteristična&nbsp; pojavnost&nbsp; svakodnevnog&nbsp; života&nbsp; u socijalnoj&nbsp; konstrukciji&nbsp; realnosti karakterizirani su rutinom, ritualima, ustaljenim praksama, dru&scaron;tveno prihvatljivim normama pona&scaron;anja te socijalnim zakonitostima koje na jednoj &scaron;iroj dru&scaron;tvenoj razini definiramo i označavamo kao &#39;&#39;normalno&#39;&#39;. Termin &#39;&#39;nova normalnost&#39;&#39; ustalio se u globalnom javnom diskursu, nastojeći pritom definirati dru&scaron;tvene promjene uzrokovane pandemijom koronavirusa, nove prakse i načine pona&scaron;anja, odnosno nove zakonitosti koje trenutačno definiraju na&scaron;e živote i na&scaron;u svakodnevicu. Dru&scaron;tvena proizvodnja novih praksi svakodnevice (no&scaron;enje za&scaron;titne maske, držanje preporučene fizičke distance, dezinficiranje ruku, predmeta i prostora, rad od kuće, <em>online </em>sastanci i druženja&hellip;) uvelike je (re)definirala na&scaron; dru&scaron;tveni i kulturni habitus na mikro, mezo i makro razini.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Pandemija koronavirusa ukazala je na neke od problema globalizacije i globalnog svijeta koje karakterizira slobodan protok roba, usluga, ljudi i ideja &ndash; očitavajući te probleme prije svega u svjetskoj zdravstvenoj, ekonomskoj i gospodarskoj krizi, nikad povezanijeg i istodobno zatvorenijeg svijeta. Globalna pandemija natjerala nas je da preispitamo zdravstveni sustav, (ne)mogućnost rada u krizi, promjene na trži&scaron;tu rada, masovna otpu&scaron;tanja s radnih mjesta, porast nezaposlenosti i utjecaj krize na sveukupno dru&scaron;tvo.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ovaj specifični dru&scaron;tveni kontekst, koji je u mnogočemu utjecao na svakodnevicu, u Hrvatskoj je poprimio nove razmjere i dimenzije slijedom razornih potresa koji su pogodili Zagreb i okolicu u ožujku, a zatim i područje Petrinje, Siska, Gline i okolnih naselja u prosincu iste godine. U mnogočemu 2020. godina poprimila je distopijski karakter kakav nismo mogli (ni željeli) zamisliti, osim u filmovima i knjigama distopijske fikcije. Medije su preplavile postapokaliptične slike razru&scaron;enih gradova i naselja, uni&scaron;tenih kuća, praznih ulica i trgova, vijesti o brojnim prekinutim životima svedene na hladne statističke izvje&scaron;taje i brojke, stoga su radovi autora zastupljenih na izložbi na svojevrstan način (auto)refleksija ovih zbivanja.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Fotoesej Darija Petkovića naziva &#39;&#39;Otpusno pismo&#39;&#39; svojevrsni je bolnički dnevnik. Dokument vlastite borbe s &#39;&#39;nevidljivim neprijateljem&#39;&#39;. Petković autobiografski bilježi svoj boravak na jedinici intenzivnog liječenja u Klinici za infektivne bolesti &#39;&#39;Dr. Fran Mihaljević&#39;&#39;, boreći se za vlastiti život s COVID-19 infekcijom i utjecajem bolesti na pluća. Snimke bolničke hrane, posteljine zamrljane krvlju, rendgenske snimke bolesnih pluća, autoportret&nbsp; s maskom za kisik, &nbsp;podsjetnik su na krhkost života. Borba za vlastiti život u bolničkoj sobi zamijenila je uobičajenu svakodnevicu, odlazak na posao, svakodnevnu rutinu.</p> <p> Prozori i balkoni, kao &#39;&#39;međuprostori&#39;&#39; između sigurnosti unutarnjeg prostora doma i nesigurnosti vanjskog svijeta, temeljna su okosnica i odrednica dokumentarne fotografske serije &#39;&#39;Okviri&#39;&#39; Milana &Scaron;abića. Oni postaju veza između uspostavljene dihotomije na relaciji unutra-van, sigurno-nesigurno, zdravlje-bolest te jedini dodir s vanjskim svijetom za vrijeme <em>lockdowna</em>. &Scaron;abić bilježi svakodnevicu građana na balkonima i prozorima koji postaju okviri unutar kojih se život odvija. Na licima&nbsp; ljudi &#39;&#39;zatočenih&#39;&#39; u gradskim stambenim zgradama, koji promatraju svijet oko sebe s balkona i prozora, i&scaron;čitava se čitava lepeza izmije&scaron;anih emocija, od straha, sputanosti, neizvjesnosti do tjeskobe.</p> <p> S druge strane, serija fotografija Borisa &Scaron;čitara &#39;&#39;Potres na Baniji&#39;&#39; je dokumentarno-reportažni prikaz utjecaja razornih potresa u prosincu 2020. na ljudske živote, materijalnu imovinu, emocionalna i psiholo&scaron;ka stanja ljudi, ali i podsjetnik na važnost zajedni&scaron;tva i solidarnosti. Prikazi dočeka Nove godine u &scaron;atoru u Glini za prihvat stradalnika potresa, poru&scaron;ene kuće i naselja, zabrinuta lica građana, majka koja grčevito grli svoju djecu, volonteri koji nose humanitarnu pomoć, stradalnici koji se griju uz vatru na otvorenome, pacijenti i medicinsko osoblje ispred o&scaron;tećene bolnice u Sisku, samo su djelić zabilježenih zbivanja koja su obilježila konac godine.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na snažni potres koji je pogodio Zagreb i okolicu 22. ožujka, za vrijeme <em>lockdowna</em> i provođenja prvih epidemiolo&scaron;kih mjera u Hrvatskoj, referiraju se ilustracije Luke Vucića naziva &#39;&#39;Usamljeni divovi&#39;&#39;, nastale kombiniranjem fotografskih prikaza praznih zagrebačkih ulica i drugih javnih prostora te crteža. Divovske melankolične figure zabrinutih, ustra&scaron;enih, tjeskobnih i uplakanih stanovnika zaposjele su prazne ulice, no nisu divovske samo ljudske figure, već i njihova unutarnja emocionalna stanja. Predimenzionirane figure zdravstvenih djelatnika pored zagrebačke Arene počast su medicinskom osoblju, a prikaz djevojčice u padu posveta prerano ugaslom životu djevojčice poginule u potresu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ilustracije Hane Tintor pak unose tračak nade, optimizma i zajedni&scaron;tva kroz radovanje malim svakodnevnim stvarima koje nas vesele. Serija &#39;&#39;Prve stvari&#39;&#39; Hane Tintor vizualizacija je &nbsp;malih i velikih radosti koje su njeni pratitelji na dru&scaron;tvenim mrežama poželjeli učiniti nakon prvog <em>lockdowna, </em>a čije je odgovore ilustrirala. Riječ je o duhovitom, toplom i iskrenom vizualnom podsjetniku da &#39;&#39;poslije svake oluje dolazi sunce&#39;&#39;. &Scaron;etnja parkom, ležanje na suncu, grljenje dragih nam ljudi, druženje s prijateljima uz ro&scaron;tilj postaju slavljenje svakodnevnog života te su okosnica ove serije radova.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Splitska ilustratorica Tisja Kljaković Braić na izložbi se predstavlja serijom crteža, tj. karikatura naziva &#39;&#39;Oni u koroni&#39;&#39;. &#39;&#39;Oni&#39;&#39; su simpatični bračni par iz Dalmacije, koji je osvojio srca mnogih na dru&scaron;tvenim mrežama. Duhovite crtice iz njihova svakodnevnog života za vrijeme <em>lockdowna</em> mnogima su vraćale osmijeh na lice tijekom brojnih nedaća koje su nas sna&scaron;le u 2020. &#39;&#39;Oni&#39;&#39; kroz humor brode nedaće te ukazuju na važnost optimizma, veselja i zajedni&scaron;tva. Zatočeni u svoja četiri zida, sa svim svojim manama i svakodnevnim rutinama, &#39;&#39;Oni&#39;&#39; donose autentičnu i iskrenu priču o međuljudskim odnosima.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &Scaron;est serija radova prikazanih na ovoj izložbi, svojevrsna su kronika vremena u kojem živimo, preslika dru&scaron;tvene zbilje, vizualni narativ proživljenog iskustva. Njihovu likovnu slojevitost možemo i&scaron;čitavati ne samo na razini vizualnih medija i aktualnog sociolo&scaron;kog temata, već i na dokumentarno-povijesnoj te etnografsko-antropolo&scaron;koj razini. One nas podsjećaju na dru&scaron;tvenu ulogu pojedinca, na važnost praksi brižnosti, solidarnosti, zajedni&scaron;tva i humanosti. Ostaje nam vjerovati da zajedno možemo izgraditi bolje i prosperitetnije dru&scaron;tvo i da svjetlija budućnost (tek) dolazi.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Biografije izlagača</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Darije Petković</strong> rođen je 1974. godine u Zagrebu. Diplomirao je 1999. godine na Odsjeku snimanja Akademije dramske umjetnosti Sveučili&scaron;ta u Zagrebu. Za vrijeme studija započeo je profesionalno fotografsko djelovanje u tiskanim medijima koje je trajalo petnaest godina, a od 1996. godine javno prezentira fotografije na samostalnim i skupnim izložbama. Od 2005. godine zaposlen je na Akademiji dramske umjetnosti, na Katedri za fotografiju pri Odsjeku snimanja, gdje radi i danas kao izvanredni profesor.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Milan &Scaron;abić</strong> rođen je 1988. godine u Sinju. Za vrijeme studija Dizajna vizualnih komunikacija na Umjetničkoj akademiji u Splitu počinje raditi kao fotograf. Uskoro postaje dio splitskog Cropix tima, gdje radi rame uz rame s fotoreporterima uz čije je fotografije odrastao i koje su utjecale na njegovu ljubav prema novinskoj fotografiji. Započinje suradnju i s Hrvatskom izvje&scaron;tajnom novinskom agencijom, a od 2019. godine član je Pixsell tima te objavljuje u svim domaćim i brojnim stranim tiskanim i digitalnim medijima.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Boris &Scaron;čitar</strong> rođen je 1972. godine. Zavr&scaron;io je &scaron;kolovanje pri Centru za usmjereno obrazovanje &quot;8. svibnja 1945.&quot;, smjer&nbsp;fotografija. Do 2000. godine promijenio je nekoliko redakcija radeći kao fotoreporter: Sportske novosti, Vjesnik, Hrvatska radiotelevizija (kamerman), tjednik Panorama. U Večernji list je do&scaron;ao krajem 2000. godine, 2005. godine postao urednik fotografije u TV prilogu Ekran, a 2007. godine urednik fotografije Večernjeg lista. 2009. prelazi u foto agenciju Pixsell kao voditelj tima, a 2012. se vraća u Večernji list i od tada radi u Večernjaku kao urednik fotografije.</p> <p> <strong>Luka Vucić</strong> rođen je 17. 3. 1982. u Zagrebu gdje je proveo djetinjstvo i gdje trenutno i radi. Zavr&scaron;io je &Scaron;kolu primijenjene umjetnosti i dizajna. Nakon zavr&scaron;ene &scaron;kole studira Studij dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. U svojih 37 godina života bavi se raznim vrstama umjetnosti. Glumi u Dječjem kazali&scaron;tu Dubrava, raznim filmovima i reklamama. Autor je logotipa manifestacije Noći kazali&scaron;ta. Radi kao samostalni umjetnik u vlastitom Studiju Vucić u sklopu kojeg već godinama producira, smi&scaron;lja i oblikuje ilustracije, kostime za predstave, scenografiju, covere, videe, logotipove, produkt dizajn, animaciju i sve &scaron;to mu dođe pod ruku, a vezano je uz kreativnost i umjetnost. Glavno područje zanimacije mu je stop animacija, a već neko vrijeme i film. Svestran, kreativan i zaigran su riječi koje ga najbolje opisuju.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Hana Tintor</strong> rođena je 1992. godine u Zagrebu. Nakon zavr&scaron;ene umjetničke gimnazije te</p> <p> dugogodi&scaron;njeg bavljenja lutkarstvom u Zagrebačkom kazali&scaron;tu mladih, upisuje Studij dizajna pri Arhitektonskom fakultetu. Na trećoj godini studija otkriva novu funkciju likovnosti i primjenjuje ilustraciju u većini projekata. Diplomirala je 2016. godine na studiju vizualnih komunikacija. Sa željom da se i dalje usavr&scaron;ava, 2017. godine upisuje, a iduće godine i zavr&scaron;ava, <em>MA Illustration and Book arts</em>, na <em>Cambridge School of Art</em> u Cambridgeu, UK. Tu otkriva svoj interes i strast za animacijom te radi niz vizualnih vježbi koje su rezultirale projektom u nastanku &ndash; <em>More misli</em>. Godine 2019. dobiva potporu HAVC-a za navedeni projekt, a 2020. godine dobiva potporu HAVC-a za razvoj TV serije BETTI &amp; LOLA.</p> <p> Trenutno živi i radi u Zagrebu, kao <em>freelance</em> ilustratorica te art direktorica i animatorica u suradnji s Jadranskom animacijom.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Tisja Kljaković Braić</strong> rođena je 30. lipnja 1979. godine u Splitu.&nbsp;Zavr&scaron;ila je &Scaron;kolu likovnih umjetnosti &ndash; smjer slikarski dizajn. U travnju 2003. diplomirala je slikarstvo na Umjetničkoj akademiji u Splitu u klasi prof. Gorkog Žuvele. Živi i radi u Splitu.</p> <p> Ostvarila je preko 40 samostalnih izložbi. Djela joj se nalaze u fundusu Moderne galerije u Zagrebu, Galeriji Sv. Kr&scaron;evana u &Scaron;ibeniku te u privatnim zbirkama diljem svijeta. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i Hrvatskog dru&scaron;tva likovnih umjetnika.&nbsp;</p> <p> Autorica je knjige &ldquo;U malu je u&scaron;a đava&rdquo; i knjige karikatura &ldquo;ONI&rdquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Noć muzeja 2021. / Zrinski i čakovečki Stari grad

<p> Prema odluci Hrvatskog muzejskog dru&scaron;tva kao glavnog organizatora manifestacije u Hrvatskoj, u 2021. godini 16. Noć muzeja održat će se kao <strong>DIGITALNA NOĆ MUZEJA</strong>. Ova odluka uvjetovana je epidemiolo&scaron;kim uvjetima vezanim uz pandemiju virusa Covid-19. Ovakav način održavanja manifestacije sukladan je funkcioniranju muzeja u uvjetima globalne svjetske krize, u okolnostima kada se većina kulturnih događanja odgađa ili potpuno seli u digitalnu kanale komuniciranja i prijenosa sadržaja. Na ovogodi&scaron;njoj Noći muzeja omogućit ćemo muzejskoj publici da virtualno uživa u pripremljenim događanjima.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Muzej Međimurja Čakovec za ovogodi&scaron;nju je manifestaciju pripremio&nbsp;<strong>virtualno otvorenje izložbe</strong><strong> &bdquo;Zrinski i čakovečki Stari grad&ldquo;.</strong> U petak 29. 1. 2021. u 17 sati na <strong>Facebook</strong> stranici Muzeja Međimurja Čakovec na&scaron;oj ćemo publici prikazati video sa snimkama nastanka izložbe, raspored i detalje postava izložbe, prezentaciju IT opreme na izložbi te popratna obja&scaron;njenja kustosica izložbe povodom virtualnog otvorenja.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Uz protekle božićne i novogodi&scaron;nje blagdane na&scaron;e vrijedne muzealke aktivno su privodile kraju postavljanje izložbe na novouređenom 2. katu JI krila palače Staroga grada. Izložba na temu poznate povijesne čakovečke obitelji Zrinski sada je postala i dio stalnoga postava Muzeja. Radovi uređenja prostora i postava izložbe sufinancirani su projektom&nbsp;&bdquo;Living Castles&ldquo;&nbsp;iz&nbsp;Operativnog programa INTERREG V-A Slo-Hr 2014.-2020. u vrijednosti od 85% dok je ostatak sufinanciran vlastitim sredstvima.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Za potrebe izložbe izrađene su nove vitrine i postamenti, osmi&scaron;ljen je izložbeni koncept koji elaborira život obitelji Zrinski kroz političke i vojne teme te teme iz svakodnevnoga života poput djetinjstva i obrazovanja, prehrane i blagovanja, mode i odijevanja, položaja žena, književnoga stvarala&scaron;tva i slično. Za potrebe izložbe od Hrvatskoga povijesnog muzeja posuđeni su prekrasni primjerci hladnoga i vatrenog oružja iz razdoblja 16. i 17. stoljeća, kao &scaron;to su pu&scaron;ke, kubure, mačevi i samostrel, za &scaron;to im se posebno zahvaljujemo. U sklopu izložbe dostupne su hologramske naočale i tableti s posebno osmi&scaron;ljenom aplikacijom pomoću koje posjetitelji mogu kreirati izgled čakovečkoga Starog grada prema originalnom tlocrtnom predlo&scaron;ku iz 17. stoljeća. Hologramska projekcija omogućuje realističnu 3D projekciju u prostoru, kao i interakciju s projekcijom. Aplikacije su izrađene u suradnji s Međimurskim veleučili&scaron;tem, partnerom na projektu &bdquo;Living Castles&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Osmi&scaron;ljena je i smartphone aplikacija koja omogućuje dodatne sadržaje o rodoslovlju obitelji Zrinski i njihovim biografijama. Za potrebe izložbe sa&scaron;ivene su i replike povijesnih kostima grofa Nikole VII. Zrinskog i njegove žene grofice Sofije L&ouml;bl. Izradio ih je majstor krojač Ivan Debeljak iz HNK Varaždin. Na izložbi su radile kustosice Ana &Scaron;estak, Magdalena Vrbanec i Ma&scaron;a Hrustek Sobočan.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Bez obzira na virtualno otvorenje izložbe, u planu je tijekom proljeća, kada situacija s koronavirusom prijeđe u status mirovanja, održati i realno otvorenje s uzvanicima i projektnim partnerima.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Za Noć muzeja masovne posjete nisu moguće, no već od idućeg dana izložbu možete pogledati pojedinačno ili u manjem broju u radno vrijeme Muzeja (ponedjeljak &ndash; petak od 7 do 15 h; subota i nedjelja od 10 do 14 h).</p> <p> &nbsp;</p>

Noć muzeja 2021. u Muzeju suvremene umjetnosti

<p> Muzej suvremene umjetnosti i ove godine uključuje se u obilježavanje 16. Noći muzeja, koja se ove godine održava <em>online</em>, 29. siječnja od 18 do 1 sat.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Tijekom Noći muzeja, zgrada Muzeja će biti zatvorena, a programi dostupni putem streaminga na Facebook stranici @MSUZagreb i YouTube kanalu Muzeja suvremene umjetnosti.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> U 18 sati premijerno se izvodi plesna predstava &bdquo;Should I Digital, or Should I Live&ldquo; na platou Muzeja. U 19 sati slijedi MSU revija filmova o suvremenoj umjetnosti koji će se prikazivati na YouTube kanalu MSU.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Pratite MSU newsletter, web i dru&scaron;tvene mreže, na kojim ćemo uskoro objaviti platformu za streaming predstave, te točan popis filmova.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Vi&scaron;e o programu digitalne Noći muzeja u Muzeju suvreme umjetnosti možete pročitati na: <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/digitalna-16-noc-muzeja-2021/611.html">http://www.msu.hr/dogadanja/digitalna-16-noc-muzeja-2021/611.html</a></p> <p> &nbsp;</p> <p> Želimo svima dobru zabavu uz prvu digitalnu Noć muzeja, s nadom da će se iduća opet održati uživo!&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>