U sklopu revizije zakonskih i podzakonskih akata s ciljem osuvremenjivanje sustava za stjecanje zvanja i napredovanja u baštinskim strukama Ministarstvo kulture izradilo je tri pravilnika o stručnim zvanjima. Uz Pravilnik o stručnim muzejskim zvanjima i drugim zvanjima u muzejskoj djelatnosti te uvjetima i načinu njihova stjecanja doneseni su i pravilnici o stručnim zvanjima u arhivskoj struci te onima za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Svi usvojeni pravilnici stupaju na snagu 7. studenog 2019. godine.
Izmjenama u Pravilniku o stručnim muzejskim zvanjima i drugim zvanjima u muzejskoj djelatnosti te uvjetima i načinu njihova stjecanja otvara se mogućnost pristupanja stručnim ispitima i kolegama koji su se dokazali radom izvan muzeja, olakšava se prelazak iz jednog u drugo srodno zvanje, omogućava se brže napredovanje onima koji se posebno istaknu radom, a uvođenjem sustava bodovanja s jedne se strane počinje vrednovati veći broj poslova na kojima rade naši muzejski djelatnici dok se istovremeno stimulira i rad i doprinos struci, ali i stjecanje novih znanja. Ovakav sustav ujedno je stimulativan za muzejske djelatnike jer se njihov rad kontinuirano vrednuje bodovnim sustavom, a istaknutim pojedincima omogućuje brže napredovanje u zvanju. Vrednovat će se posebno i poticanje i sudjelovanje u projektima međunarodne suradnje.
Pravilnikom o stručnim arhivskim zvanjima i drugim zvanjima u arhivskoj struci te uvjetima i načinu njihova stjecanja vrednuje se stručna osposobljenost svih uključenih u postupke zaštite i čuvanja arhivskog gradiva bez obzira na mjesto njegova čuvanja. Pristupanje stručnim ispitima i stjecanje temeljnih stručnih zvanja omogućeno je i osobama koje skrbe o arhivskom i dokumentarnom gradivu izvan sustava državnih arhiva čime se bitno doprinosi njegovoj zaštiti i očuvanju. Pravilnikom je također obuhvaćena provjera stručne osposobljenosti radnika na poslovima upravljanja dokumentarnim i arhivskim gradivom izvan arhiva kako bi se osigurala kvaliteta skrbi za gradivo i u onim slučajevima kada osobe zadužene za gradivo ne odluče ostvariti pravo na stjecanje stručnog arhivskog zvanja.
Nazivi temeljnih i viših stručnih zvanja usklađeni su s postojećim sustavom akademskih zvanja. Napredovanje u zvanjima i dalje se temelji na sustavu bodovanja obavljenog rada, objavljenih radova i ostvarenog stručnog doprinosa, a druga je novina Pravilnika da napredovanje u stručnim zvanjima nije više rezervirano samo za arhiviste već je omogućeno i osobama koje su stekle temeljno stručno zvanje arhivskog tehničara i arhivskog tehničara specijalista.
Pravilnikom o stručnim zvanjima za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te uvjetima i načinu njihova stjecanja propisuje se stjecanje zvanja i napredovanje za sve konzervatore-restauratore i konzervatore (u Hrvatskom restauratorskom zavodu, muzejima, arhivima i dr. institucijama sukladno Zakonu i u konzervatorskoj službi). Priznaju se stručne kvalifikacije restauratorima sa završenim restauratorskim studijem oslobođenjem od dijela ispita. Uvodi se stručni ispit za konzervatore u konzervatorskoj službi te se preciznije definiraju područja pojedinih užih specijalnosti konzervatorsko-restauratorskih zvanja. Smanjuje se trajanje stručnog usavršavanja sukladno odredbama Zakona o radu s dvije godine na jednu godinu stručnog usavršavanja do polaganja stručnog ispita. Pravilnikom se uvodi i stjecanje muzejskih zvanja u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara, što znači stjecanje zvanja i napredovanje svih restauratora prema ovom Pravilniku. (Ministarstvo kulture RH)
Sljedećeg tjedna Zagrebački velesajam u svojim paviljonima ugošćuje 42. po redu Međunarodni sajam knjiga – Interliber. Od 12. do 17. studenoga najveći i najpopularniji sajam knjiga u Hrvatskoj otvara svoja vrata svim posjetiteljima koji će, u skladu s već ustaljenom tradicijom, i ove godine moći razgledati najnovija muzejska izdanja na Izložbi izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija u organizaciji Muzejskoga dokumentacijskog centra.
Izložba koja će se održati 38. uzastopnu godinu nastavlja kontinuitet predstavljanja aktualne produkcije muzejskog izdavaštva u Hrvatskoj te široj publici nastoji približiti teme kojima su se hrvatski muzeji i galerije bavili u minuloj godini. Kao važan dio muzejske djelatnosti muzejsko izdavaštvo, kroz pisanu riječ i slikovnim reprodukcijama, približava čitateljima raznovrsne aspekte domaće i inozemne kulturne baštine, a plod rada autora ovih publikacija bit će izložen uz bok hrvatskih i inozemnih izdavača.
Na policama prepoznatljivoga štanda MDC-ove Izložbe izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija ove godine naći će se 692 nove tiskane i elektroničke publikacije u izdanju 116 muzeja i galerija. Uz publikacije muzeji i galerije izdali su i 285 plakata te promidžbeni materijal poput razglednica, kalendara i letaka.
Pogled promatrača raznolikih afiniteta i dobnih skupina mogle bi privući publikacije posvećene likovnim umjetnostima, povijesnih i prirodoslovnih tema, one koje se bave tehnikom ili pak govore o arheološkim istraživanjima, arhitektonskim dostignućima, pričama o ljudima i gradovima pretočenim u izložbene prostore muzeja, ribarstvu i pomorskoj baštini kao i slikovite edukativne publikacije namijenjene najmlađima. Ukoričena u raznovrsnim formatima i vrstama poput muzejskih vodiča, kataloga povremenih i stalnih izložaba, časopisa, bogato opremljenih monografija, opsegom manjih brošura i izložbenih deplijana, ova građa prikazuje nematerijalnu i materijalnu kulturnu baštinu iz svih krajeva Hrvatske.
Tako će se među izlošcima ovogodišnje izložbe moći pronaći publikacije posvećene borbi Međimuraca u oslobađanju od mađarske vlasti ili d'Annunzijeve okupacije Rijeke prije stotinu godina. Za one koji se žele odmaknuti od teških povijesnih tema tu su izložbeni katalozi i monografije na temu tradicijskih obrta i običaja koji predstavljaju bogatu povijest hrvatske čipke, tradiciju ukrašavanja tikvica u Slavoniji ili bude nostalgiju podsjećajući na igračke iz djetinjstva. Glazbena baština, od rock and roll-a do bećarca i tradicijskih svadbenih napjeva, zastupljena je u nekoliko publikacija, dok je prošlost i sadašnjost industrije prikazana kroz priče o nekada moćnim industrijskim središtima poput Siska i Varaždina.
Sva građa popisana je u katalogu koji će olakšati zainteresiranim posjetiteljima pregledavanje izložaka, dati uvid u neke od tema publikacija i naposljetku osigurati trajni zapis recentnog muzejskog izdavaštva.
Autorica izložbe mr. sc. Snježana Radovanlija Mileusnić u predgovoru kataloga ukazala je na sve jaču društvenu odgovornost muzeja koja se prepoznaje i u ovogodišnjoj izdavačkoj djelatnosti kroz obradu tema kao što su glad, recikliranje materijala, nezaposlenosti mladih osoba ili dostojanstveno starenja.
Uz izložbu su organizirana i popratna promotivna događanja na otvorenoj pozornici paviljona 6. Predstavit će se monografija Arhitektura franjevačkih crkava u Istri (Puli, Poreču i Pazinu) i na otocima Kvarnerskog zaljeva (Krku, Cresu, Rabu i Pagu) do kraja 16. stoljeća autora dr. sc. Damira Demonje koja po prvi puta objedinjuje cjeloviti korpus istraživanja franjevačkih crkava na području Istre i Kvarnerskog zaljeva, opsežan katalog Zbirka tradicijskih dječjih igračaka Etnografskoga muzeja u Zagrebu koji popisuje čak 1134 predmeta autorice dr. sc. Iris Biškupić-Bašić te jedinstvena knjiga s reprodukcijama slikovnih prikaza različitih sorti vinove loze autora Vinzenza i Conrada Kreuzera Zbirka ampelografskih upodobitev Vinzenza in Conrada Kreuzerja. Predstavit će se i nematerijalna baština Podravine nastupom tradicijskih vokalnih sastava, cimbalista i gastro kutkom s tradicionalnim podravskim slasticama.
Pozivamo vas da zaokružite priču o sadržajnoj raznolikosti muzejskih publikacija u paviljonu broj 6 Zagrebačkog velesajma na ovogodišnjem Interliberu te dublje zakoračite u svijet muzejske knjige na 38. izložbi izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija. (Vladimir Cerovac)
Nadahnuto istokom – kako je islamski svijet utjecao na zapadnu umjetnost
U Britanskom muzeju u Londonu 10. listopada otvorila se izložba „Nadahnuto istokom: kako je islamski svijet utjecao na zapadnjačku umjetnost“. Izložba, koja ostaje otvorena do 26. siječnja 2020., rekonstrukcija je i svjedočanstvo utjecaja islamske kulture i načina života na umjetnost Zapada. Brojni keramički, stakleni, metalni i tekstilni predmeti, nakit, slike, fotografije i drugi izlošci govore o utjecaju Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike na Europu i Sjevernu Ameriku od 15. stoljeća do današnjih dana. Izložba je nastala u suradnji s Muzejom islamske umjetnosti Malezije u Kuala Lumpuru, otkud i dolaze mnogi izloženi predmeti. Kustosice britanske izložbe su Olivia Threlkeld i Julia Tugwell.
Britanski muzej ima jednu od najvećih zbirki islamske umjetnosti na svijetu, a prošle je godine smještena u novootvorenu muzejsku Galeriju islamske umjetnosti. Njezino uređenje financirala je Albukhary fundacija koja je zaslužna i za osnivanje Muzeja islamske umjetnosti Malezije. Aktualna izložba moći će se razgledati i u malezijskom muzeju od 20. lipnja iduće godine.
Britanska izložba podijeljena je u pet dijelova. Prvi dio bavi se porijeklom orijentalizma. U drugom dijelu nalaze se izlošci europskih majstora koji su radili djela u metalu, keramici i staklu po uzoru na islamske. „Zamišljeni orijent“ treći je dio, u kojem su izložene slike u tehnikama poput ulja na platnu i akvarela te skulpture. Također se i na pojedinim okvirima slika vide snažni utjecaji islamske kulture. U „Reorijentacijama“ se, između ostalog, nalaze fotografije nastale u prvom fotografskom studiju u Osmanskom Carstvu koji se nalazio u današnjem Istanbulu, a koje su bile namijenjene za suvenire za turiste iz Europe i Sjeverne Amerike. U posljednjem dijelu izložbe pod nazivom „Dezorijentacija“ nalaze se djela četiri suvremene umjetnice bliskoistočnih i sjevernoafričkih korijena – Inci Eviner, Lalla Essaydi, Raeda Saadeh i Shirin Neshat. One kroz izložena djela propituju ulogu i identitet žene u kontekstu ranijih orijentalističkih prikaza žena i suvremenih političkih zbivanja.
Mnogi trgovački putevi za koje danas znamo (Put svile, Put začina, Put tamjana itd.) govore o tome da je trgovina između Istoka i Zapada postojala od davnina, čak i vremena prije nove ere. Međusobno ispreplitanje Istoka i Zapada putem trgovine i darova za dobre diplomatske odnose nisu bile jedine metode međusobnog širenja utjecaja. Često se to događalo i na način koji nije bio u duhu mirne razmjene dobara, već kao posljedica ratova i potčinjavanja „onih drugih“ u okviru imperijalizma i europske kolonizacije ostatka svijeta. Križarski ratovi koji su se vodili od kraja 11. do kraja 13. stoljeća kao svojevrsna bojna hodočašća kršćanskog Zapada protiv islamskog Istoka, kao i velike geografske ekspedicije kopnom i morem idućih par stoljeća, dodatno su utjecali na trgovačke veze između Europe i Istoka, šireći po Europi utjecaj Istoka – hranu i začine, materijale, ali i ideje, znanja i tehnologije. Jedno od najstarijih djela na izložbi „Peregrinatio in Terram Sanctam“ putopis je hodočasnika Bernharda von Breydenbacha iz 1486. godine koji je ilustrirao Erhard Reuwich, a u kojem se nalazi najstarija poznata tiskana karta Jeruzalema.
Fascinacija putovanjima u egzotične krajeve u 19. stoljeću u zapadnjačku likovnu umjetnost, arhitekturu, dizajn i literaturu dovela je tzv. orijentalizam. Prikazi scena iz islamskih krajeva većinom nisu bili temeljeni na činjenicama, već su „začinjeni“ fikcijom, pretpostavkama i stereotipima. Umjetnici koji su imali više sreće otputovali su u te daleke krajeve i vratili se s impresijama islamske kulture koje su zatim pretočili na platno ili neki drugi medij. Primjer su Eugene Delacroix, John Frederick Lewis i Frederick Arthur Bridgman čija djela možemo vidjeti na izložbi. S druge strane, oni koji si nisu mogli priuštiti takva putovanja često su za te, za njih egzotične, motive inspiraciju pronalazili u djelima ovih prvih. Stoga i termin „orijentalizam“ ponekad ima negativnu konotaciju, podrazumijevajući maštariju - stvorenu na ponekim istinitim detaljima, ali i izobličenu vlastitim interpretacijama, koju je kolonizator proširio kao definiciju onoga što Istok jest.
U potrazi za inspiracijom umjetnici ponekad i nisu trebali otići na Istok. Palača Alhambra u Granadi, čija je gradnja završena u 14. stoljeću, najpoznatiji spomenik maurske arhitekture u Europi, poslužila je kao nadahnuće brojnim umjetnicima. Diego Fernandez Castro krajem 19. stoljeća napravio je model Alhambre u obliku drvenog kabinetskog ormarića koji se može vidjeti na izložbi. U palači Alhambra nađene su bogato dekorirane vaze koje su dobile ime po palači te koje su nadahnule motive vaza na slikama iz 19. stoljeća, ali i nastanak sličnih vaza tog doba. I takvi su primjerci zastupljeni na ovoj izložbi.
Međutim, niti Istok nije ostao imun na zapadnjačke utjecaje u umjetnosti, iako je utjecaj u tom smjeru slabiji. Primjer su djela iranskog fotografa Antoina Sevruguina iz 19. stoljeća na kojima se vidi utjecaj europske umjetnosti, posebno u pozama ženskih modela (npr. izložena “ Perzijanka“ s kraja 20. st.) koje djeluju kao Goyina Maja, Ingresova Odaliska ili Manetova Olimpija, ali s nešto više odjeće.
Slika „Mlada žena čita“ turskog slikara Osmana Hamdija Beya iz 1880. godine, koja se nalazi na izložbi, nedugo prije otvorenja prodana je Muzeju islamske umjetnosti za gotovo 6.7 milijuna funti na aukciji kuće Bonham, što je rekordna cijena koju je neko djelo ovog umjetnika doseglo. Slika koja prikazuje ženu koja u klečećem položaju čita Kuran, primjer je orijentalizma kod slikara koji su porijeklom iz krajeva koji su nadahnuli njegov nastanak. Pomalo je ironično što je Osman Hamdi Bey studirao u Parizu kod slikara koji su bili naklonjeni orijentalizmu - Jean-Leona Gérômea i Gustavea Boulangera.
Ovo je samo jedno djelo u nizu djela islamske umjetnosti i kulture koje je izazvalo pomamu u aukcijskim kućama posljednjih mjeseci. To je dokaz da i u jeku burnih političkih zbivanja, kakva su, uostalom, bila i stoljećima ranije, zapadnjačka očaranost egzotičnim Istokom ne posustaje i dalje je izvor inspiracije. (Zrinka Marković)
Izvor: British Museum
Galerija Prica – mačke ujedinile muzejski svijet
U Galeriji Prica Pučkog otvorenog učilišta Samobor krajem listopada otvorena je izložba Mačka u hrvatskoj likovnoj umjetnosti, koja kroz ostvarenja brojnih domaćih umjetnika i umjetnica istražuje pojavnost motiva mačke u različitim stilskim razdobljima i umjetničkim pristupima.
Izložba je nastavak ciklusa Animalizam u hrvatskoj likovnoj umjetnosti koji je u Galeriji Prica započeo 2013. godine izložbom Pas u hrvatskoj likovnoj umjetnosti. Na njoj su predstavljena likovna ostvarenja brojnih umjetnika različitih generacija, od tradicionalista i modernista do suvremenih autora, koji su se inspirirani mačkom izrazili u raznim tehnikama od crteža, grafika i slika do skulptura. Kako u predgovoru kataloga ističe Dajana Vlaisavljević, kada je riječ o mačkama u likovnoj umjetnosti, očit je dualizam odnosa čovjeka prema mački koji je često ekstreman – obožavanje i uživanje u ljupkosti nasuprot omraženosti i sotoniziranju te životinje. Taj neobičan odnos čovjeka, a tako i umjetnika, potječe od same neobične naravi te životinje: ljupka životinjica koja se predući umiljava odjednom se pretvara u malog predatora oštrih koljačkih očnjaka i kandži, da bi se zatim ponovno transformirala u umilno i simpatično biće na čije nepodopštine gledamo blagonaklono. Ne zadirući u druga područja bavljenja odnosom čovjeka i mačke izložba pokušava ukazati na ikonografski fenomen mačke u našoj likovnosti od začetaka modernog izraza do danas, ističe se u najavi izložbe.
Prva generacija „münchenskih đaka“ zastupljena je radom našeg prvog animalista Nikole Mašića pod nazivom Studija mačića (oko 1900. ) te s Pet studija mačjih glava (oko 1874.), poznatom slikom Izidora Kršnjavog posuđenom iz stalnog postava Moderne galerije. Izloženi su radovi Ivana Lovrenčića - Akt u prirodi s mačkom i kotačem (2001.) i Djevojka pokraj stola (1999.), slikara koji je naslikao i nacrtao najviše mačaka u hrvatskoj umjetnosti smještajući ih u prizore svakodnevnih druženja sa ženama i djecom, a pažnju privlače i kompozicije velikog obožavatelja mačaka slikara Antuna Maslea čije su figure također često prisutne u društvu sa ženama i aktovima, predstavljenom u radovima Mačke (1955.) i Jere u interijeru (1967.).
Brojni su radovi naivnih slikara među kojima se izdvajaju Pupava Jana (1962.) Ivana Večenaja, Ciganin s mačkom (1962.) Martina Mehekate, Generalićeva Seoska svadba (1960.) i Mačak na plahti (1977.)
Na izložbi su se našle i kultne crne mačke sa secesijskog plakata Branka Angelija Radovanija, izrađenog 1909. godine za naslovnicu humorističkog časopisa Diogens, a izdvojen je i Plakat za balet (1976.) Borisa Bućana, jednog od najznačajnijih hrvatskih likovnih umjetnika čije radove udomljuju najveći svjetski muzeji.
Tu su i mačke u kiparskoj formi – dvojne mačke u terakoti Vere Daht Kralj pod nazivom Mačka (2000.), Mačka i miš (1980.) Ivana Kožarića, Mačak (1977.) Izvora Oreba te Mačka (1979.) Branka Ružića, čija se znatno veća izvedba u metalu može vidjeti u zagrebačkoj Aleji skulptura na Prisavlju.
Autorice izložbe su Dajana Vlaisavljević i Snježana Pavičić, kustosica je Nikolina Šimunović, a izložba se može razgledati do 24. studenog 2019. godine. (I.G.)
Izvor: Galerija Prica, Samobor
Nova knjiga – Muzeji i biografije
Zašto neke muzeje volimo više i češće im se vraćamo, a neke su nas izložbene teme poučile više od povijesnih ili znanstvenih tekstova? Odgovor se među ostalim krije i u tome da volimo priče. Jedna od prinovljenih knjiga u knjižnici MDC-a iz muzeološke teorije Museums and Biographies: Stories, Objects, Identities posvećena je upravo pričama u muzejima, točnije – suodnosima muzeja i biografija. I muzeji i biografije pričaju životne priče, a tekstovi u knjizi bave se propitivanjem odnosa biografija pojedinaca, predmeta i institucija u muzejima, njihovoj ugradnji u povijesnu i teorijsku muzeologiju. Profesorica povijesti dr. Kate Hill sa Sveučilišta u Lincolnu objedinila je 21 prilog renomiranih stručnjaka problematici grupiravši ih u šest tematskih cjelina. U svome uvodnom tekstu Hill iznosi njihovu osnovnu nit poveznicu koja je u tezi da i muzeji i biografije govore o prošlosti, da spajaju znanstveno i popularno, obuhvaćaju stvarni i imaginarni svijet, a kada se spoje – stvaraju gustu mrežu međuodnosa između ljudi, predmeta i muzejskih zgrada.
Prva tematska cjelina (Individual Biography and Museum History) ukazuje na pojedine osobne biografije koje su dio neraskidivoga tkanja povijesne priče o muzejima. To mogu biti biografije kolekcionara koji su svojim doniranim zbirkama potaknuli osnivanje pojedinih muzejskih zbirki ili pak cijelih muzeja ili pak priče o pojedincima koji su svojim radom bitno pridonijeli uspostavi jedinstvenog identiteta i prepoznatljivosti svojih muzeja. Cjelina donosi tri teksta čiji su autori Felicity Bodenstein, Stuart Burch i Laura Gray.
Osobne biografije u muzejskim izložbama tema su druge cjeline (Problematising Individuals’ Biographies) koja obuhvaća tri teksta. U jednome od njih Žene, muzeji i problem biografija (Women, Museums and the Problem of Biography) autorica Anne Whitelaw upozorava muzeje na zamke koje treba izbjegavati u biografskim prikazima života pojedinaca, a nalaze se u samoj definiciji biografije kao linearnog navođenja kronološke pripovijesti jer se u njoj mogu lako izgubiti svi detalji koji jedan život čine jedinstvenim.
Suzanne MacLeod, Wallis Miller, Jeffrey Abt, Helen Rees Leahy i Mark J Elliott autori su priloga treće tematske cjeline o institucionalnim biografijama (Institutional Biographies) koje se mogu odnositi na priče o muzejskoj arhitekturi i zgradama, o projektima „izložbe o izložbama“ povodom obilježavanja različitih obljetnica ili pak preispitivanja različitih načina prikazivanja i posjećenosti izložaba kao i o restauratorskim projektima muzejskih interijera i često teškim odlukama koje se odnose na koncept autentičnosti i očuvanja pojedinih slojeva institucionalne povijesti sadržane na stropovima, zidovima i dekorima.
Posebno su zanimljive i biografije samih muzejskih premeta. Tom su se tematikom bavili Louise Tythacott, Mariana Françozo, Lucie Carreau i Mark J. Elliott u tematskom poglavlju knjige Object Biographies. Autori naglašavaju kako predmeti kao i ljudi imaju svoj „društveni život“ pa se u njihovim biografijama mogu naći odgovori na pitanja što su, odakle su i tko im je autor, kakva im je prošlost, kako su se kroz vrijeme upotrebljavali i mijenjali, koju su ulogu imali, koje kulturne oznake nose danas i dr.
Zasebno je tematsko poglavlje posvećeno poimanju muzeja kao biografija (Museums as Biography). To su najčešće biografski muzeji poput Muzeja Charlesa Dickensa u Londonu koji u svome tekstu opisuje Alison Booth, ujedno propitujući da li je osnovna uloga memorijalnih književnih muzeja smještenima u kućama u kojima su književnici živjeli njihovo očuvanje ili njihova rekonstrukcija na temelju književnih biografija. Svoje su priloge ovoj temi dali i Sophie Forgan te Alexandra Stara.
Posljednje tematsko poglavlje (Museums as Autobiography) objedinjuje tri teksta vezana za autobiografske muzeje čiji je glavni predmet priča o životu osobe koja je osnovala muzej, a kojima se prema mišljenju Belinde Nemec, kao posebnoj vrsti muzeja, još uvijek posvećuje mala znanstvena pažnja. No, u ovom se poglavlju piše i o osobnim pričama pojedinaca (autobiografijama) koje čine dio izložbenih postava povijesnih muzeja (Steffi de Jong) kao i o fenomenu muzejskoga prikaza autobiografija cijelih društvenih zajednica (Elizabeth Crooke). Epilog razmišljanju o pričama u muzejima kao i novom pristupu muzejskim biografijama je kraća filozofska studija Donalda Preziosija u kojemu propituje muzejsku ulogu u stvaranju ljudske besmrtnosti.
Svi su tekstualni prilozi u knjizi popraćeni bibliografskim bilješkama i literaturom te crno-bijelim ilustracijama, a povezuje ih zajedničko kazalo. Knjiga je objavljena kao deveti svezak u ediciji Heritage Maters Međunarodnoga centra za kulturna i baštinska istraživanja (The International Centre for Cultural and Heritage Studies ICCHS) na Sveučilištu Newcastle, a koja se bavi problematikom kulturne baštine u 21. stoljeću. (Snježana Radovanlija Mileusnić)
MUSEUMS and biographies : stories, objects, identities / edited by Kate Hill.- Woodbridge : Boydell Press, 2014.- 338 str. : ilustr. ; 25 cm.- (Heritage matters ; 9)
Tekstovi više autora.- Index.
ISBN 978-1-84383-961-3
ISSN 1756-4832
Nagrade Europske muzejske akademije i Foruma slavenskih kultura – otvorene prijave
Europska muzejska akademija, Međunarodno udruženje djeca u muzejima Hands on! i Forum slavenskih kultura iz Ljubljane otvorili su prijave za nekoliko prestižnih muzejskih nagrada.
Baštinske nagrade Europske muzejske akademije (EMA) - Luigi Micheletti i DASA nagrada, bit će dodijeljene na tradicionalnoj Godišnjoj EMA konferenciji koja će se održati krajem rujna iduće godine. Luigi Micheletti nagrada fokusirana je na suvremenu povijest i njezine odraze na znanstveno, industrijsko i društveno nasljeđe čovječanstva. Dodjeljuje se kao priznanje izvrsnosti europskim muzejima i interpretacijskim centrima čija su interesna sfera socijalno, znanstveno i industrijsko nasljeđe 20. stoljeća, a ovogodišnji dobitnik Luigi Micheletti nagrade je Astra nacionalni muzejski kompleks iz rumunjskog grada Sibiu.
Nagrada DASA posvećena je edukacijskim i obrazovnim aspektima muzeja. Dodjeljuje se kao priznanje izvrsnosti europskim muzejima koji pružaju poticajno okruženje za učenje, pri čemu se vrednuju pristup, kreativnost i kvaliteta edukativnih aktivnosti, odnosno muzeološki koncept te interaktivnost i inovativnost dizajna izložbi. Ove godine DASA nagrada dodijeljena je danskom Muzeju radništva u Kopenhagenu.
Rok za prijavu je 31. siječnja 2020. godine, a više informacija o prijavi pogledajte na stranicama Europske muzejske akademije.
The Children in Museums Award, nagradu kojom se odaje priznanje za kreativnost muzejskih izložbi i programa namijenjenih djeci do 14 godina, zajednički dodjeljuju Europska muzejska akademija i Međunarodno udruženje djeca u muzejima Hands on!. Cilj Children in Museums nagrade je promoviranje izvrsnosti i inovacija u muzejskim programima, izložbama i edukativnim praksama usmjerenim na djecu, a na natječaj se mogu prijaviti muzeji i edukativni odjeli u muzejima te znanstveni centri i druge kulturne institucije koje imaju posebne programe za djecu.
Kandidati trebaju stimulirati dječju znatiželju i kreativnost, razvijati kognitivne, socijalne i emotivne vještine kod djece, poticati toleranciju prema različitostima ili biti usmjereni na djecu s posebnim potrebama, odnosno kreirati interaktivni i multimedijski edukativni sadržaj koji će angažirati sva dječja osjetila.
Ovogodišnji dobitnik Children in Museums nagrade je Ker ImagiNation iz Dakra, prvi edukativni hub u zapadnoj Africi posvećen kreativnom učenju.
Rok za prijavu je 15. veljače 2020. godine, a više informacija o prijavi pogledajte na stranicama Europske muzejske akademije.
Nagradu Živa dodjeljuje Forum slavenskih kultura iz Ljubljane za promociju kulturne baštine, najbolje prakse njegovanja kulturnog nasljeđa te poticanje inkluzije i razmjene znanja među slavenskim zemljama.
Prijaviti se mogu muzeji, baštinske institucije i lokaliteti iz svih zemalja članica: Bugarske, Bosne i Hercegovine, Bjelorusije, Hrvatske, Makedonije, Rusije, Slovenije, Srbije, Ukrajine, Crne Gore, Češke, Poljske i Slovačke, a glavne nagrade će se dodjeljivati u kategorijama najboljeg muzeja i najbolje kulturno-povijesne cjeline. Pored glavnih nagrada bit će dodijeljeno pet posebnih priznanja u kategorijama društvena odgovornost, kreativnost, dobra upotreba resursa, pripovijedanje i menadžment muzeja.
Ove godine glavnu nagradu za najbolji slavenski muzej dobio je Državni muzej političke povijesti Rusije iz Sankt Peterburga dok je nagradu za najbolju kulturno-povijesnu cjelinu dobio Memorijalni kompleks „Brest Hero-Fortress“ u Bjelorusiji.
Rok za prijavu je 20 siječnja 2020. godine, a formulari za prijavu mogu se preuzeti na stranici Foruma slavenskih kultura. (I.G.)
Impressum
Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690
Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivan Guberina Grafički urednik: Denis Bučar
Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr