Mogu li muzeji postati zeleniji? tema je broja Informatica Museologica 51 (2020) koja nam u osam autorskih priloga daje pregled dosadašnjih nastojanja hrvatskih muzeja da pridonesu stvaranju ekološkog i održivog zelenog muzeja, kao i novih modela ponašanja prema okolišu i prirodnim resursima. Prilozi govore o implementiranju načela zelene gradnje u muzejske i galerijske prostore, iskustvima na provođenju energetske učinkovitosti muzejskih zgrada, uvrštavanjem raznolikih zelenih tema u muzejske programe i aktivnosti, ukazuju na temu bioraznolikosti, kao i neke projekte poput projekta geotermalnog sustava većeg stupnja iskoristivosti i smanjenja troškova instalacija i predstavljanje dijela stalnog postava Obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost Tehničkog muzeja Nikola Tesla te kako se kod Ekomuzeja Bistra u koncipiranju muzejskog postava promišljalo o mogućnostima primjene „zelenog modela“ u razradi muzeoloških i likovnih elemenata stalne izložbe. U preglednom stručnom članku dr. Maja Šojat Bikić istražila je jesu li se hrvatski muzeji institucionalno (statutarno) obvezali na zeleno ponašanje u svakodnevnom poslovanju, te je ustanovila da je 71 % hrvatskih muzeja to zaista i učinilo ugradivši u svoje statute odredbu o zaštiti i unapređenju životnog okoliša, a navela je i izbor iz recentnih zelenih praksi naših muzeja, na temelju kojega je na kraju napisala: ako im zgrade i nisu zelene (jer je većina muzeja smještena u povijesnim zdanjima), muzeološki diskurs hrvatskih muzeja sve je zeleniji. Urednica je na samome kraju Uvodnika zaključila: Svjesni smo da je ovo tek prvi korak i da bi složenije multidisciplinarno istraživanje zahtijevalo upućivanje poziva širem krugu sudionika koji bi svojim kolektivnim znanjem i iskustvom pridonijeli potpunijem sagledavanju teme. Uz temu broja u uobičajenim rubrikama Riječ je o... , Iz muzejske teorije i prakse, Pogledi, iskustva, događaji te Prikazi objavljeno je trideset i četiri priloga vrlo različite tematike. Dok rubrika Riječ je o ... donosi priloge na temu skupljanja građe, akvizicija i donacija u rubrici Iz muzejske prakse čitatelji će se upoznati s rezultatima projekta In cultura veritas u kojemu je sudjelovao Muzejski dokumentacijski centar te novim stalnim postavima Muzeja grada Rijeke u Palači šećera (u sklopu nekadašnjeg industrijskog kompleksa Rikard Benčić), Zbirke fotografije Muzeja za umjetnost i obrt, nove dionice stalnog postava dizajna u Muzeju za umjetnost i obrt, Gradskom muzeju Virovitica, Muzeju policije te rekonstrukciji Titova broda Galeb. U preostalim rubrikama objavljeni su prilozi o recentnoj muzejskoj izložbenoj, edukativnoj i izdavačkoj djelatnosti. Ovaj broj časopisa sadržava 43 priloga 50 domaćih autora koji analiziraju i prate muzejske i muzeološke projekte važne za muzejsku zajednicu i struku danas. (Lada Dražin-Trbuljak)