U hrvatskom mjesecu knjige te uoči 35. izložbe izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija objavljena je nova MDC-ova knjiga Publikacije za osobe s invaliditetom – nakladnički izazov za muzeje. To je četvrta knjiga urednice mr.sc. Snježane Radovanlije Mileusnić u biblioteci Kako objaviti dobru muzejsku knjigu, serije priručnika iz muzejskog izdavaštva koji prati istoimeni ciklus edukativnih radionica za stručno muzejsko osoblje. Knjiga donosi 11 tekstova posvećenih temi vrlo rijetko obrađivanoj u hrvatskoj muzeološkoj literaturi - muzejskim publikacijama za osobe s invaliditetom. Renomirani stručnjaci hrvatskih muzeja koji su prihvatili izazov izrade komunikacijskih pomagala za osobe s invaliditetom, likovni umjetnici te sami konzumenti specifičnih publikacija za osobe s invaliditetom, svojim su prilozima nastojali odgovoriti na pitanja: Jesu li hrvatski muzeji dostupni za sve, odnosno omogućuju li hrvatski muzeji svim posjetiteljima fizičku, ali i emocionalnu te intelektualnu dostupnost kulturnoj baštini o kojoj se skrbe? Koliko su svojim radom okrenuti prema ranjivim skupinama, posebice posjetiteljima s invaliditetom? Primjenjuju li hrvatski muzeji koncept inkluzije u svojem radu, odnosno počivaju li na konceptu poštovanja ljudskih prava u procesu demokratizacije kulturne baštine? Ako im je u središtu interesa posjetitelj sa svojim željama, potrebama, sposobnostima i pravima, omogućuju li konceptom inkluzivnog muzeja aktivno sudjelovanje svima onima koji su zbog različitih prepreka – fizičkih, senzornih, psiholoških, kulturnih, socijalnih, tehnoloških, financijskih – isključeni? Konačno, i za našu publikaciju najvažnije pitanje, koliko je njih svojim izdavačkim projektima (prvenstveno katalozima i vodičima kroz stalne i povremene izložbe) pridonijelo komunikaciji muzejskih sadržaja? (iz uvoda urednice mr.sc. Snježane Radovanlije Mileusnić) Tekstovi su namijenjeni prvenstveno stručnoj javnosti, ali i svim drugim zainteresiranim čitateljima mogu biti zanimljivi kao uvid u problematiku pripreme i izrade materijala (publikacija) za osobe s invaliditetom, kaže recenzentica dr. sc. Željka Miklošević zaključujući da je cilj većine tekstova instruktivnog, praktičnog karaktera čime bi se trebalo još više osvijestiti komunikacijske, ali i opće društvene pristupe osobama s invaliditetom. Naime, podatak da 12 % stanovništva u Hrvatskoj, gotovo 540 000 ljudi, pripada jednoj od jedanaest kategorija osoba s invaliditetom upozoravajuća je i ujedno mobilizirajuća činjenica, podsjeća u predgovoru muzejska savjetnica Višnja Zgaga, v.d. ravnateljica MDC-a. Uz sve zakone, akte, preporuke i konvencije kojima je, na normativnoj razini, cilj njihova inkluzija – pa tako i omogućivanje pristupa baštini i muzejskim sadržajima – svjesni smo društvene diskriminacije: svjesni smo da nismo učinili onoliko koliko možemo kako bismo im pružili ono na što imaju pravo svi ljudi u zajednici – jednake mogućnosti. Za osobe poput mene koje ne vide ili ne čuju, za osobe sa smetnjama u razvoju govora, mentalnim poremećajima, autizmom i sl. važno je da dobiju informacije na njima prihvatljiv način, kaže jedna od recenzentica, defektologinja Sanja Trempetić i sama osoba s invaliditetom naglašavajući važnost publikacija jer, knjiga je pisana riječ, ona ostaje i nakon izložbe, kao poticaj nekome tko se hoće time baviti. A knjige i svi pisani materijali, kao i muzejski sadržaji, mogu se prilagoditi osobama s invaliditetom. U knjizi su, kako piše u svom uvodniku urednica mr. sc. Snježana Radovanlija Mileusnić, predstavljeni pionirski, ali vrsni primjeri muzejskih publikacija za osobe s invaliditetom, izabrani kao poticaj ostalim muzejima u Hrvatskoj da i oni prihvate taj nakladnički izazov koji bi u konačnici trebao postati ustaljenom praksom dostupnih muzeja kakvima teže. Višnja Zgaga spominje i važnost primjene različitih interpretacijskih modela i alata, od taktilnih replika do informacija na brajici, jednostavniji i jasniji sustav orijentacije u muzeju, mogućnosti bolje rasvjete muzejskih izložaka, mogućnost upotrebe audiovodiča i dr. Imajući sve te činjenice u vidu, izražava nadu da će se i hrvatska muzejska zajednica aktivnije i angažiranije posvetiti prenošenju svojih baštinskih sadržaja osobama koje dosad nisu imale tu mogućnost – osobama s invaliditetom.

Nova knjiga (Pogled u) muzejsko elektroničko nakladništvo, urednice mr.sc. Snježane Radovanlije Mileusnić, posvećena je temi muzejskih elektroničkih publikacija koje predstavljaju neminovnu budućnost muzeja. (Pogled u) muzejsko elektroničko nakladništvo adresira ključne probleme i izazove u području muzejskog elektroničkog izdavaštva: nove modele koncipiranja i proizvodnje kompleksnih multimedijalnih sadržaja, mogućnosti i ograničenja pružanja pristupa s obzirom na autorska i srodna prava te problem dugoročne održivosti elektroničkih publikacija i projekata. Autori tekstova, kustosi i muzejski informatičari, knjižničarski stručnjaci iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice i SRCE-a bave se logikom strukturiranja i ključnim izazovima izrade muzejskih mrežnih stranica, problematiziraju upotrebu elektroničkih medija u muzejskom izdavaštvu, apostrofiraju važnost razvoja muzejskih digitalnih repozitorija koji omogućuju očuvanje i zaštitu podataka te pojašnjavaju svrhu i način rada Hrvatskog arhiva weba Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Predstavljen je i portal Hrčak, koji je iz temelja promijenio hrvatsku stručnu i znanstvenu komunikaciju, dana je analiza hrvatskih muzejskih elektroničkih časopisa, a prilog na kraju knjige donosi pregled najčešće korištenih open source softwarea. Iz navedenih tema obuhvaćenih ovom, trećom, knjigom proizlazi i odgovor na pitanje zašto smo odlučili u naslovu u zagradi dodati (Pogled u) muzejsko nakladništvo. Naime, elektroničko je nakladništvo jednako opsežna i široka tema poput onoga klasičnoga, na analognim tiskanim medijima. U ovoj smo knjizi izdvojili samo neke uvodne teme i time otvorili cijelo jedno neobrađeno područje u kojemu muzeji i opet imaju svoje specifičnosti. Bio je to pogled s razlogom, pojašnjava u uvodu urednica mr. sc. Snježana Radovanlija Mileusnić. Knjiga (Pogled u) muzejsko elektroničko nakladništvo pokriva različite aspekte nakladničke djelatnosti u hrvatskim muzejima – vrijedan je pokušaj analize stanja elektroničkog nakladništva u hrvatskim muzejima kroz dvadesetak godina. Istovremeno dokumentira i nakladničku djelatnost pojedinih muzeja i opisuje primjere dobre prakse. Iz recenzije dr. sc. Daniele Živković U publikaciji možemo izdvojiti i cijeli niz vrlo konstruktivnih i primjenjivih uputa, smjernica i kategorija od neprocjenjive koristi kod razvoja novih, ali i vrednovanja postojećih web stranica i elektroničkih publikacija najrazličitijih vrsta – od kataloga zbirki do edukativne interaktivne multimedije. Iz recenzije dr. sc. Gorana Zlodija Kao što je u Predgovoru napomenula ravnateljica MDC-a, Višnja Zgaga: …elektroničko izdavaštvo omogućuje kontekstualizaciju muzejskog predmeta do neslućenih razmjera, što je conditio sine qua non suvremenog pristupa muzejskog interpretaciji. Mogućnosti brzoga, dostupnoga pristupa spoznajama, interpretacijama, izvješćima, mišljenjima i komentarima što ih sadržavaju različita muzejska izdanja te primjenom novih tehnologija proširile su pojam i značenje muzejskog publiciranja. (Pogled u) muzejsko elektroničko nakladništvo treća je knjiga iz biblioteke Kako objaviti dobru muzejsku knjigu, serije priručnika iz muzejskog izdavaštva koju je pokrenuo Muzejski dokumentacijski centar (MDC). Biblioteka prati istoimeni ciklus radionica za stručno muzejsko osoblje, a prve dvije knjige u nizu bile su Što je muzejski katalog i Muzejske publikacije za djecu i mlade.

Kako prirediti dobar muzejski katalog ili vodič za djecu? Kakva je to - muzejska slikovnica? Učenje ili igra u muzeju? Koje su teme i motivi koje se koriste u muzejskim publikacijama za djecu i mlade? Koji su njihovi osnovni odgojni i obrazovni ciljevi i kako se oni mogu povezati sa osnovnoškolskim i srednjoškolskim obrazovnim programima? Zašto odabrati multimediju za objavljivanje muzejskih edukativnih sadržaja? Kako izraditi jednostavne i jeftine edukativne publikacije u „kućnoj radinosti“? U biblioteci Kako objaviti dobru muzejsku knjigu objavljena je druga knjiga s naslovom Muzejske publikacije za djecu i mlade. Nakon sjajno prihvaćene publikacije Što je muzejski katalog, koja detaljno obrađuje sadržajnu strukturu, specifičnu tematiku i izradu muzejskih kataloga, MDC/urednica Snježana Radovanlija Mileusnić donosi nam pregledan priručnik posvećen edukativnom nakladničkom korpusu muzeja kojemu je osnovna svrha edukacija korisnika kao jedna od temeljnih muzejskih djelatnosti. Muzejske publikacije za djecu i mlade zauzimaju značajno mjesto u muzejskom nakladništvu zbog svojih specifičnosti i namjena. Prema riječima urednice i dugogodišnje voditeljice specijalne muzeološke knjižnice MDC-a mr. sc. Snježane Radovanlija Mileusnić, edukativna izdavačka djelatnost muzeja jedna je od najzahtjevnijih dionica u izdavačkoj djelatnosti muzeja, ali istodobno i jedna od onih kojima se pridaje najmanje pozornosti. Stoga je MDC objavio knjigu u kojoj su autori tekstova, muzejski pedagozi i stručnjaci hrvatskih muzeja, nastojali definirati svrhu i namjenu muzejsko-edukativnih publikacija za djecu i mlade, predstaviti njihove osnovne vrste i specifičnosti te odrediti osnovne odrednice sadržajne koncepcije pojedinih vrsta edukativnih publikacija s obzirom na njihovu namjenu i dob korisnika. Uz odgovore na pitanja što, kako i zašto, knjiga nudi sistematični pregled edukativnih publikacija uz pregršt primjera i praktičnih savjeta, a svi su tekstovi potkrijepljeni bibliografskim bilješkama te bogatom ilustrativnom građom. Knjiga je popraćena i popisom literature o muzejskome edukativnom izdavaštvu te korisnim mrežnim izvorima, a čitkost olakšavaju poveznice i istaknute definicije. Muzejska edukativna publikacija, bilo tiskana bilo digitalna, vrlo je stručan i ozbiljan proizvod koji prelazi okvire marketinških aktivnosti. Iza svakog plakata, slikovnice, vodiča ili bookmarkera stoji poučni stav institucije. Iz recenzije Leonilde Conti. Publikacija Muzejskoga dokumentacijskog centra Muzejske publikacije za djecu i mlade iznimno je vrijedna publikacija utemeljena na iskustvima kompetentnih djelatnika muzejske struke, posebice muzejskih pedagoga, koji kumulaciju svojih teorijskih znanja, ali i praktična rješenja, nesebično prenose kolegama muzealcima, kao i onima koji će to tek postati. Iz recenzije mr sc. Elizabete Serdar. Iako je knjiga prvenstveno namijenjena muzejskim stručnjacima, za njome mogu posegnuti i oni iz širega kruga kulturnih institucija koji komuniciraju sa svojim mlađim korisnicima. Kao što je u Predgovoru naglasila ravnateljica MDC-a, Višnja Zgaga: ... ova će publikacija zasigurno inspirirati sve one koji nisu muzejski pedagozi, a u muzejima rade s djecom i mladeži te ih potaknuti na svježiji i maštovitiji pristup i dati im nov polet i kreativnu energiju. Muzejske publikacije za djecu i mlade druga je knjiga iz biblioteke Kako objaviti dobru muzejsku knjigu, serije priručnika iz muzejskog izdavaštva koju je pokrenuo Muzejski dokumentacijski centar (MDC). Biblioteka prati istoimeni ciklus radionica za stručno muzejsko osoblje, a prva knjiga u nizu bila je Što je muzejski katalog.

Muzejski dokumentacijski centar (MDC) već više od tri desetljeća kontinuirano prati i promovira muzejsko izdavaštvo, prije svega na godišnjoj Izložbi izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija. Iako je ono važna i čak zakonski propisana djelatnost muzeja, nigdje nije navedeno kako bi muzejske publikacije trebale izgledati. Što je muzejski katalog je prva knjiga u hrvatskoj muzeologiji koja je posvećena muzejskom izdavaštvu, a nastala je na temelju radionice iz edukativnog programa MDC-a za stručno muzejsko osoblje „Kako objaviti dobru muzejsku knjigu“, što je ujedno i naslov novopokrenute biblioteke. Urednica je mr. sc. Snježana Radovanlija Mileusnić, knjižničarska savjetnica i dugogodišnja voditeljica specijalne muzeološke knjižnice MDC-a. Na 152 stranice objavljeno je 7 tekstova renomiranih muzejskih stručnjaka, popraćenih iscrpnim bibliografskim bilješkama, brojnim ilustracijama u bojama i odabranom literaturom. Uvodni tekst mr. sc. Snježane Radovanlija Mileusnić definira stručnu terminologiju iz muzejskog nakladništva te detaljno i sistematično razlaže muzejske kataloge na njihove sadržajne i formalne elemente. Naredni tekstovi posvećeni su pojedinim vrstama muzejskih kataloga na temelju uspješnih primjera iz hrvatske muzejske prakse. Mr. sc. Ervin Dubrović predstavlja vrlo šaroliku lepezu publikacija koju muzeji objavljuju uz svoje izložbene projekte; dr. sc. Marina Bregovac-Pisk opisuje izradu kataloških jedinica kao osnovnih elemenata svakoga muzejskog kataloga; dr. sc. Goran Zlodi i Ivanka Maroević predstavili su primjenu modula muzejskoga informacijskog sustava M++ za izradu tiskanih i virtualnih kataloga; mr. sc. Snježana Pintarić pozornost je pridala svim etapama rada u izradi kataloga muzejskoga fundusa; mr. sc. Slavica Marković opisala je strukturu tiskanih i elektroničkih kataloga povremenih izložaba, a dr. sc. Željko Demo u svom je prilogu obradio specifičnu tematiku kataloga i monografija u izdanju arheoloških muzeja. (Jasmina Brković)

Želimir Laszlo, konzervator savjetnik Muzejskoga dokumentacijskog centra i Andreja Dragojević, konzervatorica restauratorica Hrvatskoga restauratorskog zavoda autori su "Priručnika preventivne zaštite umjetnina na papiru". To je prvi priručnik na hrvatskome jeziku koji se bavi problematikom preventivne zaštite i donosi niz korisnih savjeta i praktičnih rješenja za sve one koji se bave umjetninama na papiru. Priručnik daje kratke i jasne definicije, a njegovoj preglednosti pridonosi i grafički izgled te raspored poglavlja. U 25 tematskih cjelina sadržani su odgovori na niz pitanja. Uvodna su poglavlja posvećena proizvodnji i obilježjima papira (kratka povijest i izrada papira, vodeni znakovi, vrste i formati papira) te vrstama umjetnina na papiru. U nastavku se obrađuju uvjeti i mjere za ostvarivanje preventivne zaštite (mikroklima, zračenja) te opisi oštećenja i šteta koje mogu nastati nepridržavanjem osnovnih uvjeta čuvanja i zaštite. Pozornost je predana i rukovanju, obilježavanju, opremanju, pohrani, slaganju, izlaganju i pakiranju te čuvaonicama. Nudi se niz odgovora i informacija koji će uvelike olakšati svakodnevni rad i skrb o umjetninama na papiru. Priručnik je popraćen i pojmovnikom osnovnih stručnih termina te literaturom.

Nastavljajući tradiciju objavljivanja priručnika za preventivnu zaštitu muzejskih predmeta ("Konzerviranje i restauriranje muzejskih predmeta", 1974., "Upute za zaštitu pokretne kulturne baštine u muzejima i galerijama", 1991., "Osnove zaštite i izlaganja muzejskih zbirki", 1993.), Muzejski dokumentacijski centar izdao je priručnik posvećen preventivnoj zaštiti slika. Publikaciju je priredio Želimir Laszlo, konzervator savjetnik u MDC-u kompilirajući recentne hrvatske i inozemne tekstove i iskustva. Uvodnim poglavljem "Osnove preventivne zaštite slika", autor je nastojao odgovoriti na pitanja što je slika i što šteti slici, kako provjeriti u kakvom je stanju slika, što očekivati od restauratora, kako uokviriti, ovjesiti i izložiti sliku, koji su preventivni postupci zaštite od krađe, provale, vandalizma itd. Posebnim poglavljima obrađen je problem negativnih utjecaja na slike i praktični načini zaštite od štetnih utjecaja vlage, temperature, svjetla, štetnih tvari, nametnika. Sadržana su i poglavlja sa praktičnim savjetima: "Sustavi slaganja slika u čuvaonicama", "Slike u transportu" i "Kontrola primjene mjera preventivne zaštite". Praktičnost i preglednost teksta postignuta je ne samo jasno i precizno pisanim jezikom, već i isticanjem kratkih ali važnih savjeta uz rub tekućeg teksta. Priručnik sadrži crteže i shematske prikaze, Rječnik upotrijebljenih izraza te Izbor iz literature.