«Izvješća zagrebačkih muzeja» publiciraju se od 1994. godine donoseći strukturirane podatke o radu muzeja Zagrebačke županije i Grada Zagreba. Sveskom za 2001. godinu obuhvaćena su 32 muzeja tekstom na 205 stranica. Podaci su, kao i kod «Izvješća hrvatskih muzeja» strukturirani unutar 16 odrednica (1. SKUPLJANJE GRAĐE, 2. ZAŠTITA, 3. DOKUMENTACIJA , 4. KNJIŽNICA, 5. STALNI POSTAV, 6. STRUČNI RAD, 7. ZNANSTVENI RAD, 8. STRUČNI I ZNANSTVENI SKUPOVI U ORGANIZACIJI I SUORGANIZACIJI MUZEJA, 9. IZLOŽBENA DJELATNOST, 10. IZDAVAČKA DJELATNOST, 11. EDUKATIVNA DJELATNOST, 12. ODNOSI S JAVNOŠĆU (PR), 13. MARKETINŠKA DJELATNOST, 14. UKUPAN BROJ POSJETITELJA, 15. FINANCIJE, 16. OSTALE AKCIJE). Uz svaki muzej navedeni su podaci o nazivu muzeja, adresi, brojevima telefona i faksa, web adresi i elektroničkoj pošti. Urednik izvješća za 2001. godinu je konzervator savjetnika MDC-a Želimir Laszlo.

Izložba 20 plakata u izdanju MDC-a povodom Međunarodnog dana muzeja u Gradskom muzeju Sisak.

Trideset i deveti svezak stručnoga godišnjaka Muzejskoga dokumentacijskog centra Muzeologija donosi izbor radova s muzeološkog savjetovanja "Uloga i značaj prirodoslovnih muzeja i zbirki u održivom razvoju". Savjetovanje je održano u Rijeci od 23. do 26. listopada 2002., u povodu 125. obljetnice utemeljenja i 55. obljetnice javnog djelovanja Prirodoslovnog muzeja Rijeka. Uz predgovor glavne i odgovorne urednice časopisa Višnje Zgage, u kojemu, između ostaloga, naglašava potrebu konstituiranja suvremene hrvatske mreže prirodoslovnih muzeja i zbirki, sadržano je petnaest članaka stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva. Objavljeni radovi govore o povijesti nastanka prirodoslovnih muzeja u Hrvatskoj, Sloveniji te Bosni i Hercegovini, o zaslužnim istraživačima i donatorima, znanstvenoj utemeljenosti i edukativnoj orijentaciji specijaliziranih prirodoslovnih muzeja, o politici skupljanja građe te upotrebi novih tehnologija i medija u stručnoj i znanstvenoj obradi muzejske građe te o njihovoj prezentaciji i popularizaciji. Među njima su teorijski tekst dr. sc. Ive Maroevića o muzealnosti prirodnina (tj. materijalnih ostataka živih bića koji svjedoče o njihovu izgledu, anatomiji i podrijetlu), pregledni tekst Zdravka Števčića o stanju i perspektivama prirodoslovnih zbirki. Radovi stručnjaka iz Prirodoslovnog muzeja u Rijeci posvećeni su informatizaciji muzejske djelatnosti te analizi znanstvene djelatnosti hrvatskih muzeja. Stručnjaci iz Prirodoslovnog muzeja i zoološkog vrta u Splitu autori su četiriju priloga o povijesnom razvoju i radu Muzeja. Četiri priloga opisuju djelatnosti prirodoslovnih zbirki Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine (Sarajevo) i Muzeja u Tuzli. Prirodoslovni muzej u Zagrebu predstavljen je opisom njegovih edukativnih aktivnosti.

U Arhitekturnom muzeju Ljubljana (Slovenija) održana je izložba plakata u izdanju Muzejskog dokumentacijskog centra iz Zagreba. Izloženo je dvadeset plakata publiciranih povodom Međunarodnog dana muzeja u proteklih 20 godina (1980-2000.). Na višestruko presavijenom izložbenom katalogu reproducirano je svih dvadeset dizajnerskih ostvarenja plakata čiji su autori bili Ivan Picelj, Boris Bućan, Damir Brčić, Nedjeljko Dragić, Nada Falout, Janez Suhodolc, Nenad Dogan te Boris Ljubičić od 1991. do 2000. godine. Plakat iz 2000. godine s naslovom "Muzeji za mir i skladan život", autora Borisa Ljubičića dobitnik je prestižne nagrade "Red Point" za vrhunsko grafičko rješenje u 2000. godini. Autorica predgovora je Višnja Zgaga, kataloške podatke priredila je Tončika Cukrov.