Najnoviji, 46. svezak muzeološkoga godišnjaka Muzeologija u izdanju Muzejskoga dokumentacijskog centra donosi diplomsku radnju Martine Matijaško Gipsani odljevi antičkih umjetničkih djela smješteni u prostorijama Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Time se, prema uvodnim riječima urednice Višnje Zgage, (…) nastavlja programsko usmjerenje časopisa koje se, u jednom dijelu, odnosi na objavljivanje rezultata povijesno-muzeoloških istraživanja u Hrvatskoj. Tekstu prethodi opsežna studija dr. sc. Žarke Vujić Izidor Kršnjavi – pionir muzealne znanosti u Hrvatskoj, u kojoj profesorica Vujić predstavlja rad i doprinos Ise Kršnjavoga (Našice, 1845. – Zagreb, 1927.) razvoju hrvatskih muzeja i muzeologije. Posebno je naglasila zasluge Kršnjavoga u nabavi antičkih skulptura za Zbirku gipsanih odljeva antičkih umjetnina za Arheološki odjel Narodnog muzeja u Zagrebu, koja se danas, nakon burne povijesti, nalazi u prostorijama Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Časopis donosi i cjelovit kataloški popis svih gipsanih odlijeva (128 jedinica) iz Zbirke, s njihovim popratnim ilustracijama. Sadržan je i opsežan popis literature. Pristup cjelovitom sadržaju časopisa Muzeologija moguć je na web stranicama portala „Hrčak“ http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=6497 (datum pristupa: 3. svibnja 2012.).

Najnoviji, 45. svezak MDC-ova godišnjaka "Muzeologija" donosi djelomično izmijenjen i dopunjen magistarski rad Veljka Mihalića, stručnog suradnika Gradskog ureda za kulturu grada Zagreba "Privatne zbirke darovane gradu Zagrebu i njihova uloga u kulturnom razvoju grada". Rad je izrađen pod mentorskim vodstvom prof. dr. sc. Žarke Vujić i obranjen u studenome 2007.g. pod naslovom "Donacije umjetničkih zbirki Gradu Zagrebu – inačica kulturnog razvoja" na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U središtu autorova istraživačkog interesa privatne su zbirke darovane gradu Zagrebu kao specifična baštinska akvizicija grada. Naime, od 1946. do 2006.g. gradu Zagrebu darovano je 28 zbirki, a dvije su predane gradu odlukom suda. Zbirke u vlasništvu grada Zagreba autor je klasificirao s obzirom na način nastanka u dvije osnovne skupine: zbirke kolekcionara i ostavštine umjetnika i/ili obiteljske ostavštine. S obzirom na način smještaja zbirki, autor ih dijeli na ambijentalne i memorijalne (9), zbirke u stanovima darovatelja (5) i zbirke u muzejima i drugim prostorima (16). Autor u radu analizira zbirke i prema ostalim kriterijima kao što su vrsta zastupljene građe, sačuvanost izvorne cjeline, dostupnost javnosti i dr. Nakon teoretskih odrednica, autor je predstavio svaku od navedenih zbirki, započevši kraćim opisom prve realizacije donacije Antuna Bauera gradu Zagrebu i osnutkom Gipsoteke (današnje Gliptoteke HAZU). Svoju temu autor je razradio i unutar tematskih poglavlja o genezi odnosa prema privatnim zbirkama, sa smjernicama za učinkovito doniranje kulturne baštine iz privatnog vlasništva. Naglasio je mogućnost i potrebu muzeološke prezentacije doniranih privatnih zbirki na primjerima iz inozemstva. U svojemu uvodu glavna i odgovorna urednica "Muzeologije" Višnja Zgaga naglasila je da je autor, otkrivši kvalitetu i značaj sadržaja materijalne i nematerijalne baštine, "prikazao i djelovanje jednoga vrlo dobro osmišljenoga i organiziranoga mehanizma koji je u funkciji društvene brige za baštinu". Minuciozno razrađena tema upotpunjena je bogatim bibliografskim bilješkama i opsežnom bibliografijom, a svaka je opisana zbirka popraćena i ilustracijama, od kojih su neke i u boji.

Uz obilježavanje jubilarne, 25. izložbe izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija, Muzejski dokumentacijski centar (MDC) u Zagrebu organizirao je međunarodni simpozij s temom "Muzej(i) (i) književnost(i) ", na kojemu su muzejski djelatnici i drugi baštinski stručnjaci, književnici, književni teoretičari i povjesničari razmatrali međusobne odnose muzeja i književnosti. Skup je održan 26. i 27. listopada 2006. godine u Muzeju "Mimara". Na poziv organizatora stručnog skupa, koji je prvi put u hrvatskoj muzeologiji nastojao sagledati književnu baštinu u muzejima i drugim baštinskim ustanovama, odazvalo se pedesetak stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva (iz Slovenije, Italije, Austrije, Mađarske, Rusije, Bosne i Hercegovine). Izlaganja 43 sudionika objavljena su u zborniku "Muzeologija" br. 43/44. Radovi su objavljeni unutar pet tematskih skupina stručnog simpozija ("U potrazi za književnikom";"Kako da naši književnici žive vječno"; "Oni su naši sugrađani"; "Književnik u novom ruhu"; "Književnost kao izazov"). Među njima su i radovi inozemnih sudionika koji su prvi put hrvatskoj stručnoj javnosti predstavili rad i fondove Muzeja Dostojevskog u Sankt Peterburgu, Rusija (Natalia T. Ashimbaeva i Vera S. Biron), Muzeja-imanja Lava Tolstoja u Jasnoj Poljani (Elena Petrova), Književnoga muzeja Petöfi u Budimpešti, Mađarska (Andrea Benkö), Muzeja Jamesa Joycea i Itala Sveva u Trstu, Italija (Erik Schneider i Riccardo Cepach), Književnoga muzeja Roberta Musila u Klagenfurtu, Austrija (Heimo Strempfl), Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu (Mehdija Maglajlić i Nedim Mušović), Književne memorijalne zbirke Simona Gregoriča i Cirila Kosmača Tolminskoga muzeja u Sloveniji (Damjana Fortunat-Černilogar). Stručnjaci iz Hrvatske – muzealci, arhivisti i knjižničari – svojim su izlaganjima pridonijeli izgradnji mozaika jedinstvene baze znanja i podataka o hrvatskoj književnoj baštini. Teoretičari i povjesničari književnosti te povjesničari umjetnosti koji su se prilozima uključili u rad simpozija pridonijeli su interdisciplinarnom sagledavanju tematike. Svi su tekstovi u zborniku popraćeni sažecima na engleskome jeziku, a većina je i ilustrirana reprodukcijama u boji te popraćena bibliografskim bilješkama. Zbornik radova je recenziran (akademik Nedjeljko Frabrio i dr. sc. Mirna Willer), a predgovor potpisuje urednica "Muzeologije" Višnja Zgaga.

MDC-ov godišnjak za muzeološku problematiku "Muzeologija" u najnovijem dvobroju (41/42) donosi referate održane na konferenciji Komiteta za dokumentaciju (CIDOC) Međunarodnog komiteta za muzeje (ICOM) u Zagrebu (24. - 27. svibnja 2005.). Objavljeni radovi prate tematsku strukturu konferencije održane o temi "Dokumentacija i korisnici". To su: Dokumentacija i korisnici; CIDOC-ovo radno otvorenje; Dostavljanje informacija korisnicima; Modeliranje podataka i standardi; Mrežni projekti kulturne baštine; Katalogizacija kulturne baštine; Konzervatorska i restauratorska dokumentacija; Digitalno očuvanje; Zbirke online; Multimedijalni proizvodi; Usluge. Zastupljeno je 49 autora iz Velike Britanije, Grčke, Italije, Singapura, Njemačke, Austrije, Francuske, Rusije, Italije, Kanade i Hrvatske, čija su imena, ustanove i e-mail adrese navedene u prilogu časopisa. Iako su svi radovi objavljeni na engleskom jeziku uoči konferencije na CD-ROM-u (DOCUMENTATION AND USERS [Elektronička građa] : Proceedings of the CIDOC Annual Conference, Zagreb, May 2005 / aditor Maja Šojat-Bikić. Zagreb : Zagreb City Museum, 2005.), njihovim prevođenjem i objavljivanjem u „Muzeologiji“, omogućuje se šira i temeljitija recepcija u hrvatskoj sredini, naglasila je glavna i odgovorna urednica Višnja Zgaga, ravnateljica MDC-a i jedna od organizatorica CIDOC-ove konferencije u Zagrebu.

Četrdeseti svezak godišnjaka MDC-a “Muzeologija” donosi prerađeni magistarski rad Gorana Zlodija “Muzejska vizualna dokumentacija u digitalnom obliku”. Rad je obranjen na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Odsjeku za informacijske znanosti u srpnju 2003. godine pod mentorstvom prof. dr. sc. Ive Maroevića. Autor iznosi iskustva stečena istraživanjem i proučavanjem projekata digitalizacije u svijetu i Hrvatskoj, kao i teorijska promišljanja unutar pet tematskih cjelina: Muzejska vizualna dokumentacija i promjene u računalnom okruženju; Posebnosti vizualne građe u digitalnom obliku i njeno dokumentiranje; Podatkovni standardi i smjernice važni za muzejsku vizualnu dokumentaciju u digitalnom obliku; Odabrani razvojni projekti dokumentiranja i distribucije vizualne građe; Perspektive razvoja i uporabe informacijskih sustava za pretraživanje i upravljanje muzejskom vizualnom dokumentacijom u digitalnom obliku. Uz zaključak i popis literature, autor je u prilogu dao i mali priručnik za digitalizaciju vizualne građe. Autorica predgovora je urednica časopisa i muzejska savjetnica MDC-a Višnja Zgaga.

Trideset i deveti svezak stručnoga godišnjaka Muzejskoga dokumentacijskog centra Muzeologija donosi izbor radova s muzeološkog savjetovanja "Uloga i značaj prirodoslovnih muzeja i zbirki u održivom razvoju". Savjetovanje je održano u Rijeci od 23. do 26. listopada 2002., u povodu 125. obljetnice utemeljenja i 55. obljetnice javnog djelovanja Prirodoslovnog muzeja Rijeka. Uz predgovor glavne i odgovorne urednice časopisa Višnje Zgage, u kojemu, između ostaloga, naglašava potrebu konstituiranja suvremene hrvatske mreže prirodoslovnih muzeja i zbirki, sadržano je petnaest članaka stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva. Objavljeni radovi govore o povijesti nastanka prirodoslovnih muzeja u Hrvatskoj, Sloveniji te Bosni i Hercegovini, o zaslužnim istraživačima i donatorima, znanstvenoj utemeljenosti i edukativnoj orijentaciji specijaliziranih prirodoslovnih muzeja, o politici skupljanja građe te upotrebi novih tehnologija i medija u stručnoj i znanstvenoj obradi muzejske građe te o njihovoj prezentaciji i popularizaciji. Među njima su teorijski tekst dr. sc. Ive Maroevića o muzealnosti prirodnina (tj. materijalnih ostataka živih bića koji svjedoče o njihovu izgledu, anatomiji i podrijetlu), pregledni tekst Zdravka Števčića o stanju i perspektivama prirodoslovnih zbirki. Radovi stručnjaka iz Prirodoslovnog muzeja u Rijeci posvećeni su informatizaciji muzejske djelatnosti te analizi znanstvene djelatnosti hrvatskih muzeja. Stručnjaci iz Prirodoslovnog muzeja i zoološkog vrta u Splitu autori su četiriju priloga o povijesnom razvoju i radu Muzeja. Četiri priloga opisuju djelatnosti prirodoslovnih zbirki Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine (Sarajevo) i Muzeja u Tuzli. Prirodoslovni muzej u Zagrebu predstavljen je opisom njegovih edukativnih aktivnosti.