Svečanim otvorenjem izložbe “Tri stoljeća umjetnosti u Galeriji likovnih umjetnosti” (1. lipnja 1998.), Galerija u Osijeku je okončala višegodišnji prekid izlaganja umjetnina iz svog fundusa uvjetovan ratnim zbivanjima i označila novi početak galerijskog rada na svim njezinim područjima. Izložena su djela autora iz 18., 19. i 20. st. i predstavljaju izbor iz bogatog fundusa Galerije. Branka Balen svojim tekstom je predstavila umjetnine nastale u razdoblju od baroka do realizma koje su bile rijetko izlagane ali pohranjene u čuvaonici Galerije, a slikarstvo i kiparstvo 20. stoljeća opisao je Vlastimir Kusik. Ova izložba uvodna je koncepcija za izradu novog stalnog postava hrvatske umjetnosti u osječkoj Galeriji. Publikacija sadrži opsežan katalog i brojne reprodukcije u bojama.

Na duhovit način ispričana je povijest novca kroz medij stripa. Na svojim neobičnim putovanjima kroz povijest, crtani junak predstavlja sredstva plaćanja - od glinenih pločica, egipatskih ringova, elektrona do atenske dekadrahme prvog pravog novca, pa nadalje, rimskiog asa, rimskog denara, karolinškog novca, bizantskog novca, hrvatskih frizatika, slavonskih banovaca, indijskog novca, arapskog novca, španjolskih zlatnika, talira Nikole III. Zrinskog, ferdinandovog talira, talira Gabrriela Bethlena, dalmatinske gazzette, dubrovačkih talira, američkog dolara, dolarskih novčanica, jelačićevog križara, dionica Prve hrvatske štedionice, partizanskih zajmova...

Povijesna priča o gradu Splitu ispričana iz perspektive gradskih zidina starog Splita kao pripovijedača u prvom licu. Povijest grada od ilirskog perioda do polovice 20. stoljeća uz mnoge legende i predajne priče. Veljko Barbieri, u svome poetskom romanu - “povjesnici” koristeći očuvane dijelove Dioklecijanove palače - jedne od najvećih vrijednosti hrvatskog graditeljskog nasljeđa, profinjenim izborom gravira i ilustracija s popratnim komentarom, tematizira nepostojanost ljudskih sudbina nasuprot baštini koja ostaje vječno živa.

Muzej Đakovštine je na originalan način predstavio svoj grad i svoje ulice. Naime, Borislav Bijelić je kratkim biografijama predstavio 83 istaknuta kulturna i znanstvena djelatnika koji su svojim djelovanjem ostavili upečatljiv trag na lokalnom i(li) nacionalnom planu. Po njima danas ulice Đakova nose svoje ime. Tako su svoje kratke biografije dobili Antun Augustinčić, Ruđer Bošković, August Cesarec, Marin Držić, Frankopani, Matija Gubec, Oton Iveković, Vjekoslav Karas, Vanja Radauš i drugi.

Gradski muzej Makarska bio je domaćin i jedan od organizatora znanstvenog skupa "Arheološka istraživanja na makarskom i omiškom području", godišnje skupštine HAD-a, te obilježavanja 100. obljetnice otkrića epitafa hrvatske kraljice Jelene i 100. godišnjice otkrića lokalteta Vučedol kraj Vukovara. Sanja Božek i Ana Kunac autorice su izložbenog kataloga koji na jednom mjestu okuplja i objelodanjuje sveukupnu potojeću arheološku građu otkrivenu i sačuvanu tijekom dva minula stoljeća na području makarskog primorja. Katalog sadrži opširan tekst “Arheološka slika makarskog primorja od prapovijesti do srednjeg vijeka” te kataloški popis i opis 338 arheoloških predmeta, njihove ilustracije i crteže.

Opsežan katalog Moderne galerije u Ljubljani uz izložbu umjetnika "body arta" iz zemalja istočne Europe s bivšim komunističkim (socijalističkim) društveno-političkim uređenjem - Bugarska, Bosna i Hercegovina, Češka, Hrvatska, Jugoslavija, Litva, Mađarska, Moldavija, Njemačka, Poljska, Rumunjska, Rusija, Slovačka i Slovenija. Katalog obuhvaća radove nastale od 60-ih godina do danas. Sadrži dokumentarni materijal (fotografije) uz izvedene akcije body arta te kratke opise korištenih sredstava i ideja koje su se željele umjetničkim činom izreći.