HR | EN
fraza ključna riječ
autor ISBN / ISSN medij jezici
godina izdavač grad
naslov predmetnice vrsta publikacije
 
fraza ključna riječ
autor naslov pregledavanje prinova
izdavači medij
vrste teme
 
Zbirke, fondovi Knjižnica

Rezultati pretraživanja Prinova knjižnice MDC-a (68)

Sve prinove 19 (2) 2012
Galerija umjetnina (Split); Majstorović, Božo

Stalni postav Galerije umjetnina

Split, Galerija umjetnina, 2011

Prinova br.: 19 (2) 2012
Novi stalni postav Galerije umjetnina u Splitu svečano je otvoren 9. svibnja 2009. godine, a do tiskanja njegova kataloga 2011. djelomično je i ažuriran u segmentu recentne umjetnosti. Popratni katalog stalnog postava opsežna je publikaciji od preko 300 stranica i s više od 388 reprodukcija umjetničkih djela te fotografija interijera i eksterijera Galerije umjetnina. Donosi kataloški popis svih obrađenih djela koja se nalaze u stalnom postavu, a za svakog je umjetnika naveden izbor iz bibliografije (autori su kataloga i izbora iz bibliografije Jasminka Babić, Davor Jurjević, Božo Majstorović, Ivana Prijatelj Pavičić i Iris Slade). Katalog prati uvodni pregledni tekst muzejskog savjetnika Bože Majstorovića o povijesti Galerije, od Prve dalmatinske umjetničke izložbe u Splitu 1908., osnutka Galerije 1931., kroz dvije faze obnove, do njezina otvorenja 2009. godine u rekonstruiranoj i dograđenoj zgradi stare splitske bolnice. Tekst Bože Majstorovića ujedno daje pregled kroz povijest umjetnosti, od slika iz zbirki starih majstora i ikona do skulptura i slika hrvatskih umjetnika s početka 20. stoljeća koji su reprezentativni za galerijski fundus. Tekst publikacije je dvojezičan, na hrvatskome i engleskom jeziku. Za katalog stalnog postava Ocjenjivački sud Hrvatskoga muzejskog društva dodijelio je Boži Majstoroviću Godišnju nagradu HMD-a u kategoriji izdavačke djelatnosti.
Hohn, Timothy C.

Curatorial practices for botanical gardens

Lanham, Altamira Press, 2008

Prinova br.: 19 (2) 2012
Timothy C. Hohn, instruktor na Odsjeku za hortikulturu Edmonds Community Collegea, autor je knjige „Kustoska praksa za botaničke vrtove“ („Curatorial practices for botanical gardens“). U knjizi je iznio osnovne teorijske postavke s nizom praktičnih savjeta i naputaka za ustroj, rad i očuvanje botaničkih vrtova, a sva su iskustva utemeljena i na kustoskoj praksi koju je stekao radom u Zoološkom vrtu Bronxa. Autor je krenuo od osnovne pretpostavke da su botanički vrtovi vrsta živog muzeja, muzeja na otvorenome (living museum). Stoga je i polazište njegova priručnika muzeološko, a osnovna je poruka da su muzejske zbirke i njihovo izlaganje svjetsko prirodno i kulturno bogatstvo. Knjiga je koncipirana u sedam poglavlja. U prvom poglavlju s naslovom „Uvod: muzeji, javni vrtovi i zbirke“ („Introduction: Museums, Public Gardens and Collections“) autor donosi teorijske premise. Drugim poglavljem - „Upravljanje zbirkama“ („Governing Collections“) autor naglašava važnost donošenja i usvajanja temeljnih dokumenata o uspostavi zbirke, o upravljanju njome te plana upravljanja. Naglasak poglavlja „Ustroj zbirki“ („Building Collections“) stavljen je na nužnost kontinuirane nabave i popunjavanja zbirke kako bi se osigurala njezina budućnost i opstanak. Izrada informacija o zbirkama i pojedinim predmetima obrađena je u poglavlju „Dokumentacija zbirki“ („Documenting Collections“), a u poglavlju „Zaštita zbirki“ („Preserving Collections“) istaknuta je nužnost njezine preventivne zaštite i kontinuirane brige. Kao osnovnu djelatnost botaničkih vrtova opisanu u poglavlju „Istraživanje zbirki“ (Collections Research“) autor ističe istraživački rad te interpretaciju novih spoznaja. Posljednjim poglavljem - „Zbirke i javni programi“ („Collections and Public Programs“) naglašena je važnost suradnje s publikom i usuglašavanje s javnim potrebama. Knjiga je popraćena i bibliografijom te kazalom pojmova.
Horvat-Pintarić, Vera

Kritike i eseji

Zagreb, Gliptoteka HAZU, 2012

Prinova br.: 19 (2) 2012
Nakon knjige „Tradicija i moderna“ Gliptoteka HAZU u svojoj je biblioteci „ArtisHistoria“ objavila drugu knjigu akademkinje, povjesničarke umjetnosti i likovne kritičarke, umirovljene profesorice zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta dr. sc. Vere Horvat Pintarić „Kritike i eseji“. Knjiga donosi izbor 128 kritika, eseja i studija objavljenih od 1952. do 2002. godine, a počinje esejom o Honoreu Daumieru („Narodni list, 1951.) te završava nekrologom Vjenceslavu Richteru („Globus“, 2002.). Uvodni tekst napisao je povjesničar umjetnosti prof. dr. sc. Zvonko Maković, koji u knjizi vidi sumu autoričina bogatog spisateljskog i znanstvenog rada, ali je istodobno u nizu njezinih tekstova prepoznao temelje daljnjih autoričinih djela u sklopu istraživanja pojedinih umjetnika ili likovnih pokreta. „Kroz stotine napisanih i objavljenih tekstova, unutar vremenskog raspona od pola stoljeća, kroz sve mijene koje su se dogodile u umjetnosti i njezinoj povijesti, jasno se ovdje razaznaju teme koje bih nazvao okosnicom autoričina kritičarskog i znanstvenog stajališta.“ Na kraju knjige objavljen je opsežan intervju povjesničara umjetnosti prof. dr. sc. Ješe Denegrija s Verom Horvat Pintarić, koji je, prema Makovićevim riječima, ključan za razumijevanje njezinih objavljenih tekstova. Tekstovi su popraćeni ilustracijama u boji, a knjiga imenskim kazalom.
Ivetić, Marija; Nikolić, Saša

A njihova glazba u vremenu traje...

Buzet, Zavičajni muzej Buzet; Pazin, Muzej grada Pazina, 2012

Prinova br.: 19 (2) 2012
Muzej grada Pazina i Zavičajni muzej Buzet izložbom „A njihova glazba u vremenu traje“ obilježili su u 2012. godini nekoliko važnih lokalnih obljetnica, među kojima 100. obljetnicu istarske himne „Krasna zemljo, Istro mila“ skladatelja Matka Brajše Rašan i 100. obljetnicu Glazbenog društva Pazin. Na izložbi je prikazana građa iz oba muzeja - glazbala (puhaća, udaraljke, žičana, tradicijska), notni zapisi, uređaji za prijenos i reprodukciju zvuka, gramofonske ploče, elektronički nosači zvuka, dokumentarne fotografije. Izložba je popraćena katalogom autora izložbe - muzejske savjetnice Muzej grada Pazina Marije Ivetić i kustosa Zavičajnog muzeja Buzet Saše Nikolića. Oni su u svojim uvodnim tekstovima predstavili građu zbirki svojih muzeja te dali sažete priloge o skladateljima koji su rođeni u Pazinštini i Buzeštini ili su svojim djelom i stvaralaštvom vezani za taj kraj i koji su svojim kreativnim ostvarenjima i društvenim djelovanjem obogatili kulturni milje 20. stoljeća (Matko Brajša Rašan, Aleksandar Saša Šantel, Josip Brnobić, Luigi Dallapiccola, Slavko Zlatić, Nello Milotti i melograf Renato Pernić). Drugi dio kataloga donosi ilustrirani popis izložaka.
Kalšan, Vladimir; Kalšan, Janko

Međimurski biografski leksikon

Čakovec, Vladimir Kalšan, 2012

Prinova br.: 19 (2) 2012
Knjiga „Međimurski biografski leksikon“ rezultat je višegodišnjih istraživanja oca i sina, Vladimira i Janka Kalšana. Naime, autori su, i sami Međimurci, nastojali izgraditi leksikon osoba koje su podrijetlom iz Međimurja, a svojim su djelovanjem značajni za međimursku prošlost. Autori su u leksikonu na 216 stranica kratkim biografskim natuknicama, bibliografskim izvorom podataka i crno-bijelim ilustracijama predstavili 485 takvih osoba. Recenzent knjige, povjesničar prof. dr. sc. Ivo Goldstein, naglasio je njezinu jedinstvenost - Međimurje je kao jedina regija u Hrvatskoj dobila svoj leksikon, koji usto ima i značenje izvorišta za istraživanje povijest toga kraja. Valja napomenuti da je muzejski savjetnik mr. sc. Vladimir Kalšan, kao vrsni znalac međimurske povijesti i dugogodišnji kustos i ravnatelj Muzeja Međimurja u Čakovcu (1981. - 1989.), zastupljen i u MDC-ovu projektu „Zaslužni hrvatski muzealci“; http://mdc.hr/hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=136 (datum pristupa: 15. travnja 2012.).
Kilickaya, Ali

Museums of Istanbul

Istanbul, Uranus, 2010

Prinova br.: 19 (2) 2012
Vodič kroz muzeje Istanbula (Turska) obuhvaća 81 muzej. Grupirani su prema regionalnom kriteriju na muzeje u Istabulu, u njegovu europskome i u azijskom dijelu, te na muzeje na otocima. Unutar te osnovne podjele muzeji su podijeljeni u sedam podskupina s obzirom na njihovu udaljenost i potrebni prijevoz (unutar odnosno izvan gradskih zidina, „Zlatni rog“ itd.). Svaka je cjelina u vodiču označena određenom bojom, koja uz niz upotrijebljenih slikovnih simbola (kako doći do muzeja, radno vrijeme, suvenirnica, restoran, web i e-mal kontakti itd.) olakšava snalaženje u njegovu sadržaju. Specifičnost vodiča je popis lokaliteta i povijesnih spomenika koji se nalaze u blizini pojedinih muzeja i ponuđeni su kao dodatni kulturni sadržaji za razgledavanje. Vodič u formatu džepnog izdanja i mekih korica bogato je ilustriran kvalitetnim reprodukcijama u boji te popraćen kazalom, kartom i rasporedom gradskih prijevoznih linija.