U povodu tridesete godišnjice od početka Domovinskog rata, Hrvatski povijesni muzej u suradnji s hrvatskim ratnim fotografima i Hrvatskim društvom likovnih umjetnika organizira izložbu i katalog hrvatske ratne fotografije iz 1991. godine pod naslovom Flashback '91. Autori izložbe i kataloga, ujedno i kustosi Zbirke fotografija, filmova i negativa Hrvatskog povijesnog muzeja Ivica Nevešćanin i Nikola Seiwerth odgovorni su za simboličan izbor 30 izloženih, uvećanih fotografija na vanjskom prstenu Meštrovićevog paviljona te 91 odabranu i opisanu fotografiju u katalogu, koje svojim brojem podsjećaju na trideset godina od početka Domovinskog rata i 1991. godinu. Putem odabranih fotografija ponajboljih hrvatskih ratnih fotoreportera, namjera je Hrvatskog povijesnog muzeja predstaviti svojevrsni fotografski rezime kolektivne svijesti i sjećanja na 1991. godinu, omogućujući tako svakom posjetitelju pravo na vlastito sjećanje, emocije i različit doživljaj poruka zabilježenih objektivom ratnih fotografa. (...) Hrvatski povijesni muzej brojnu fotografsku građu vezanu za Domovinski rat već trideset godina prikuplja, čuva, obrađuje, izlaže i daje javnosti na uvid upravo u suradnji s autorima fotografija. Povijesno, dokumentarno, povijesno umjetnički i muzeološki, fotografije snimljene u Domovinskom ratu iznimno su vrijedan materijal, kojega čine stotine tisuća snimljenih fotografija, od kojih se jedan dio nalazi i u fundusu Muzeja. Tematski raznolike, fotografije svjedoče o zbivanjima s prve crte bojišnice te svakodnevnom civilnom životu u hrvatskim selima i gradovima. Budući da posjeduju ne samo dokumentarnu već i u umjetničku dimenziju, mnoge od njih su upravo i danas prisutne u hrvatskom društvu, medijima i kulturi, postavši više od dokumenata vremena - simbol ili kako sama izložba svojim nazivom kaže, svojevrsni flashback na 1991. godinu. (preuzeto sa: https://www.hismus.hr/hr/novosti/aktualno/izlozba/uskoro-otvorenje-izlozbe-flashback-91/)

Na izložbi je predstavljen izbor iz fundusa Muzeja od 25 izuzetno vrijednih srednjovjekovnih mačeva 'viteškog doba' od 11. do početka 16. stoljeća. Izložba i katalog temelje se velikim dijelom na stručnoj i znanstvenoj obradi mačeva iz Zbirke oružja koju je Hrvatski povijesni muzej 2009. godine objavio u katalogu zbirke 'Mačevi viteškog doba u Hrvatskoj'.

Godina 1971. jedna je od prijelomnih godina u kojoj je simbolički sažeto iznimno dinamično razdoblje hrvatske suvremene povijesti, danas opće poznato pod nazivom Hrvatsko proljeće. Riječ je o reformnom pokretu u kojem se prvi put otvoreno, slobodno i masovnije izražavalo nezadovoljstvo hrvatskih građana položajem Hrvatske u tadašnjoj višenacionalnoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Tražila se veća samostalnost Hrvatske, nacionalna ravnopravnost u jeziku, gospodarstvu i kulturi. Tri glavna nositelja hrvatskog reformnog pokreta bili su reformno krilo Saveza komunista Hrvatske, Matica hrvatska i studentski pokret. Oni nisu imali zajednički program i unutar njih samih očitovale su se razlike i događala razmimoilaženja u pristupu i metodama, dok ih je opći hrvatski nacionalni interes sve ujedinjavao. Vidljivo obilježje pokreta bilo je isticanje hrvatskog identiteta i kulture u gotovo svim segmentima društva, uz veliku podršku javnosti. Vrhunac, a ujedno i dramatičan kraj, pokret je doživio upravo 1971., kada započinje dugogodišnje razdoblje „hrvatske šutnje“. Represivni aparat jednopartijske diktature s Josipom Brozom Titom na čelu surovo se obračunao s njegovim nositeljima. Dvadeset godina poslije, proljećari, tj. nosioci hrvatskoga reformnog pokreta sudjelovali su u ostvarivanju potpune hrvatske samostalnosti, a njihova nastojanja s početka sedamdesetih godina 20. st. također su utkana u taj proces. Izložba sadrži šest kronološko – tematskih cjelina. Uz uvodni pregled događaja do 1971. pod nazivom „Neka bude živost …“, u četiri glavne izložbene cjeline donosi se kronološki slijed zbivanja kroz 1971. godinu i to putem djelovanja triju skupina oko kojih se pokret stvarao – reformista, matičara i studenata. Cjeline nose simbolične nazive po godišnjim dobima, koja više simbolički nego strogo kalendarski, odgovaraju razvojnim fazama samog reformnog pokreta. Širi kontekst vremena donosi se pregledom općedruštvenih zbivanja u zemlji i svijetu. Posljednja cjelina pod nazivom „Čuvanje nade“ upućuje na posljedice sloma pokreta te sadržava sjećanja svjedoka vremena i njihovih obitelji na „sedamdesetprvu“ i to 50 godina poslije. Hrvatski povijesni muzej kao ključna nacionalna baštinska ustanova, izložbu o prijelomnoj 1971. godini uključila je u svoju kontinuiranu stručnu i izložbenu djelatnost u obradi značajnih tema iz hrvatske povijesti ne predviđajući okolnosti u kojima se Muzej zatekao nakon posljedica potresa, zbog kojih do daljnjeg nije u mogućnosti djelovati u vlastitom prostoru. (preuzeto sa: https://www.hismus.hr/hr/novosti/aktualno/izlozba/izlozba-sedamdesetprva/)

Na izložbi je predstavljen izbor iz fundusa Muzeja od 25 izuzetno vrijednih srednjovjekovnih mačeva 'viteškog doba' od 11. do početka 16. stoljeća. Izložba i katalog temelje se velikim dijelom na stručnoj i znanstvenoj obradi mačeva iz Zbirke oružja koju je Hrvatski povijesni muzej 2009. godine objavio u katalogu zbirke 'Mačevi viteškog doba u Hrvatskoj'.

Radni zadaci Edukativne muzejske akcije (EMA) "Gladna 1918." izdani su uz izložbu "1918. : Prijelomna godina u Hrvatskoj" koja je održana u Hrvatskom povijesnom muzeju od 11. studenog 2018. do 19. svibnja 2019.