Hrvatski povijesni muzej (HPM) u Zagrebu svoju je muzeološki obrađenu građu iz razdoblja 1914. – 1918. predstavio na izložbi Dadoh zlato za željezo: Hrvatska u Prvom svjetskom ratu. Izložba je održana u Zagrebu (prosinac 2006. – listopad 2007.) i u Osijeku (svibanj 2008. – veljača 2009.), a građa je opisana i popisana u opsežnome istoimenom katalogu. Urednica kataloga je muzejska savjetnica mr. sc. Jelena Borošak Marijanović, koja je u svojemu uvodnom tekstu (Prvi svjetski rat u zbirkama Hrvatskog povijesnog muzeja) predstavila građu HPM-a iz razdoblja Prvoga svjetskog rata koja obuhvaća nekoliko tisuća predmeta iz svih muzejskih zbirki. Usto je dala odabir i selekciju predmeta za izložbu te obradila izložbenu koncepciju i njezine tematske cjeline. Opsežna publikacija donosi tekstove muzejske savjetnice Ele Jurdane (Dokumentarna zbirka I.: svjedočanstva iz vremena Prvog svjetskog rata – fotografije, dopisnice i razglednice, dnevnici, ostavštine pojedinaca), muzejske savjetnice dr. sc. Marine Begovac Pisk (Prvi svjetski rat u Zbirci slika, grafika i skulptura Hrvatskog povijesnog muzeja), muzejskoga savjetnika Borisa Pristera (Odlikovanja, medalje, plakete i značke Austro-Ugarske monarhije u Prvom svjetskom ratu iz Zbirke Hrvatskog povijesnog muzeja), Jelene Borošak Marijanović (Odore Austrougarske vojske iz Zbirke Hrvatskog povijesnog muzeja) i muzejske savjetnice Dore Bošković (Naoružanje u Prvom svjetskom ratu). Kataloški dio strukturiran je u sedam cjelina u kojima se popisuje građa iz sedam zbirki HPM-a. Ilustracije izložaka prate tekst ili kataloške jedinice. U prilogu kataloga su bibliografija i kazalo.

Izložba održana u Hrvatskom povijesnom muzeju od 1. prosinca 2011. do 28. listopada 2012.

U nizu svojih tematskih izložaba, kojima, u nedostatku stalnog postava, posjetiteljima omogućuje opsežniji uvid u pojedina razdoblja i događaje iz hrvatske prošlosti, Hrvatski povijesni muzej (HPM) priredio je izložbu "El Shatt - zbjeg iz Hrvatske u pustinji Sinaja, Egipat (1944. – 1946.)" (12. prosinca 2007. - 1. rujna 2008.). Izložbom i popratnim katalogom obrađena je izdvojena tematska cjelina u sklopu velike povijesne teme Drugoga svjetskog rata koja predstavlja izbjegličke logore podignute u Sinajskoj pustinji, u predjelu El Shatta i El Khatabe u Egiptu, u koje je zbog vojnih akcija na području dalmatinske obale i zaleđa, a u organizaciji Saveznika i NKOJ-a, od veljače 1944. do ožujka 1946. godine evakuirano više od 30 000 ljudi iz Hrvatske. To je bio ne samo jedan od prvih logora hrvatskog stanovništva, već jedan od prvih logora Drugoga svjetskog rata uopće. Izložba na temelju stručnih i znanstvenih istraživanja te putem raznovrsne originalne muzejske građe (više od 900 predmeta) koja se čuva u Hrvatskomu povijesnomu muzeju, kao i posuđene građe iz drugih muzejskih institucija i arhiva, prezentira organizaciju života u logoru El Shatt, u literaturi poznatome kao "grad u pustinji" ili "platneni grad". Autorica izložbene koncepcije i urednica dvojezično pisanoga kataloga izložbe jest Nataša Mataušić, a autorice uvodnih tekstova su mr. sc. Rhea Ivanuš, mr. sc. Snježana Pavičić i mr. sc. Dubravka Peić-Čaldarović. Katalog izložbe dobio je počasnu diplomu ZGRAF-a, a izložba nagradu Hrvatskoga muzejskog društva za izložbeni projekt 2007. godine.

Katalog izložbe održane u Hrvatskom povijesnom muzeju, Zagreb (siječanj-veljača 1995.)

U povodu tridesete godišnjice od početka Domovinskog rata, Hrvatski povijesni muzej u suradnji s hrvatskim ratnim fotografima i Hrvatskim društvom likovnih umjetnika organizira izložbu i katalog hrvatske ratne fotografije iz 1991. godine pod naslovom Flashback '91. Autori izložbe i kataloga, ujedno i kustosi Zbirke fotografija, filmova i negativa Hrvatskog povijesnog muzeja Ivica Nevešćanin i Nikola Seiwerth odgovorni su za simboličan izbor 30 izloženih, uvećanih fotografija na vanjskom prstenu Meštrovićevog paviljona te 91 odabranu i opisanu fotografiju u katalogu, koje svojim brojem podsjećaju na trideset godina od početka Domovinskog rata i 1991. godinu. Putem odabranih fotografija ponajboljih hrvatskih ratnih fotoreportera, namjera je Hrvatskog povijesnog muzeja predstaviti svojevrsni fotografski rezime kolektivne svijesti i sjećanja na 1991. godinu, omogućujući tako svakom posjetitelju pravo na vlastito sjećanje, emocije i različit doživljaj poruka zabilježenih objektivom ratnih fotografa. (...) Hrvatski povijesni muzej brojnu fotografsku građu vezanu za Domovinski rat već trideset godina prikuplja, čuva, obrađuje, izlaže i daje javnosti na uvid upravo u suradnji s autorima fotografija. Povijesno, dokumentarno, povijesno umjetnički i muzeološki, fotografije snimljene u Domovinskom ratu iznimno su vrijedan materijal, kojega čine stotine tisuća snimljenih fotografija, od kojih se jedan dio nalazi i u fundusu Muzeja. Tematski raznolike, fotografije svjedoče o zbivanjima s prve crte bojišnice te svakodnevnom civilnom životu u hrvatskim selima i gradovima. Budući da posjeduju ne samo dokumentarnu već i u umjetničku dimenziju, mnoge od njih su upravo i danas prisutne u hrvatskom društvu, medijima i kulturi, postavši više od dokumenata vremena - simbol ili kako sama izložba svojim nazivom kaže, svojevrsni flashback na 1991. godinu. (preuzeto sa: https://www.hismus.hr/hr/novosti/aktualno/izlozba/uskoro-otvorenje-izlozbe-flashback-91/)

Katalog "Fond filmske građe iz Zbirke fotografija, filmova i negativa Hrvatskoga povijesnog muzeja" objavljen je kao trideset deveti u seriji kataloga muzeja koji obrađuju muzejske zbirke i prezentira tek manji segment te iznimne zbirke koja sadržava 79126 fotografija, filmova i negativa ili, kao što će i ravnateljica Muzeja gospođa Ankica Pandžić istaknuti, gotovo polovicu muzejskih predmeta toga muzeja. Na oko sedamdesetak stranica, ilustriranih solidnim brojem fotografija autorica Nataša Mataušić iscrpno je, nakon kratkog opisa samoga fonda filmske građe, te tekstova o filmu, osnovnim obilježjima filmskog materijala, oštećenjima filmske vrpce i mjerama zaštite, obradila fond filmske građe u pet skupina prema kriterijima provenijencije i namjene. To su ove skupine: filmovi njemačke proizvodnje, filmska građa Nezavisne Države Hrvatske, filmska građa partizanskog podrijetla, filmovi savezničke (američke i britanske) proizvodnje i nastavni filmovi proizvedeni nakon 1945. godine u filmskim poduzećima socijalističke Jugoslavije i Sovjetskog Saveza. Katalog, osim sažetaka tekstova na engleskom jeziku, sadržava popis stručne literature i iscrpne kataloške jedinice u kojima je autorica obradila sedamdeset osam filmova proizvedenih između 1939. i 1975. godine, što katalog čini i prvorazrednim i poticajanim materijalom za svakoga novog istraživača povijesti 20. stoljeća, kao i za estetičare filma i fotografije. (L.D.T.)

Autorica publikacije Rhea Ivanuš i Hrvatski povijesni muzej ovim su nam katalogom odškrinuli samo mala vrata ili, bolje rečeno, otvorili prvu stranicu jednog "albuma", one riznice fotografija koju taj muzej čuva. Uz kratku povijest izrade fotografskih albuma, katalog donosi građu sistematiziranu po razdobljima pa ćemo tako naći albume iz predratnog razdoblja, partizanske albume, albume iz razdoblja Nezavisne Države Hrvatske, iz poslijeratnog razdoblja, od 1964. do 1990. godine, te fotografske albume iz razdoblja Domovinskog rata. Mogli bismo reći da bi gotovo svaki reproducirani fotografski album, koji je u malom formatu otisnut na stranicama ovog kataloga, zavrijedio vlastitu knjigu u faksimilnom izdanju, i to od korica do korica albuma. Ali ipak možemo biti zadovoljni ovim što je učinjeno jer će na stranicama ovog kataloga biti dovoljno poslastica za povjesničare, fotografske gurmane i ostale strasne gutače fotografskih slika. (L.D.T.)