Izdanje je rezultat interdisciplinarnog filološkog i historiografskog istraživanja, a razrješava ključne nedoumice i pogreške vezane uz dosadašnje tumačenje pitanja autorstva, provenijencije, naslova i sastava rukopisa. Jedno od važnijih otkrića vezanih uz ovaj rukopis jest nalaz vlastoručnih marginalnih bilježaka Petrova nećaka, šibenskog humanista i povjesničara Dinka Zavorovića (oko 1540. - 1608.), čime prvi put dobivamo uvid u njegov autograf. U historiografskom smislu, Zavorovićev administrativni spis o zaposjednutim selima Šibenske zagore kao uputa mletačkim vlastima, je takoreći detaljan snimak postojećeg stanja s posjedima u istočnom dijelu Šibenske zagore, ali i uvjerljiva slika jednoga vremena. No, čita li se između redaka, jasno je da evidentirano stanje zapravo prikazuje i izravne posljedice koje je izostanak konkretne reakcije mletačkih vlasti na osmansku uzurpaciju spomenutih posjeda ostavio na taj kraj i njegove žitelje, što je nakon Ciparskog rata (1570. - 1573.), među ostalim, za Mlečane dovelo i do novih teritorijalnih gubitaka u Šibenskoj zagori. Stoga je, dakle, sasvim izgledno da je Petar Zavorović svojim izvještajem mletačke vlasti nastojao unaprijed neizravno upozoriti i na tu činjenicu.