Kontinuitet promišljanja o što kvalitetnijim uslugama za muzejske posjetitelje uvažavanjem inkluzivnoga koncepta muzeji za sve, značajka je rada Galerije Meštrović i više kustosice Maje Šeparović Palada. Naime, nakon pionirskoga i još uvijek usamljenoga rada na pripremi i objavi reljefnih razglednica za slijepe, slabovidne i videće osobe s motivima Meštrovićevih crteža, Galerija je opet priredila jedinstvenu publikaciju u hrvatskome muzejskom izdavaštvu – ovaj put namijenjenu onom dijelu muzejske publike koji ima intelektualne poteškoće s čitanjem i razumjevanjem. S knjigom u kojoj je predstavljen život i rad Ivana Meštrovića, Muzeji Ivana Meštrovića pokrenuli su novu biblioteku Lako razumljiva knjiga. Publikacija je pisana na jednostavan i lako razumljiv način u potpunosti poštujući europske standarde za izradu lakorazumljivih informacija (više na: http://www.easy-to-read.eu/) i pravila Inclusion Europe – europske udruge osoba s intelektualnim teškoćama i njihovih obitelji (više na: http://inclusion-europe.eu/?page_id=83&lang=hr) što potvrđuje i europski znak za lako razumljive informacije otisnut na koricama i naslovnoj stranici knjige. Osnovno načelo Europske udruge osoba s intelektualnim teškoćama i njihovih obitelji je da su informacije važne za osobe s intelektualnim teškoćama kako bi bile u mogućnosti naučiti nove stvari, biti dio društva, saznati o svojim pravima te samostalno donositi odluke. Osobe sa intelektualnim teškoćama stoga imaju pravo na lako razumljive informacije bilo one u pisanom, elektroničkom, zvučnom ili video obliku. To se postiže pravilnim odabirom i oblikovanjem riječi (npr. Koristite lako razumljive riječi koje ljudi dobro poznaju) i rečenica (npr. Koristite kratke rečenice) te uređivanjem informacija (npr. Stavite sve informacije o istoj temi zajedno.). Tekst Maje Šeparović Palada (koja je ujedno i autorica koncepcije), koji donosi Meštrovićevu biografiju, slijedi upute za pisane informacije o izgledu i veličini, slovima, riječima, rečenicama, pisanju i izgledu teksta, a 14 ilustracija Stipana Tadića, koje vizualno interpretaju pojedine epizoda iz Meštrovićeva života, poštuju standarde o slikama kako bi pomogle ljudima s poteškoćama u čitanju da razumiju tekst. Nakon prvijenca, najavljeno je daljnje objavljivanje u biblioteci Lako razumljiva knjiga s temama iz Meštrovićeva umjetničkoga stvaralaštva. No, već i ovom prvom knjigom Galerija se pozicionirala na vodeće mjesto poštujući ljudska prava u procesu demokratizacije kulturne baštine.

"Meštrovićev znak u Zagrebu" nova je knjiga autorice Barbare Vujanović objavljena 2017. godine u izdanju Muzeja Ivana Meštrovića. Riječ je o vodiču kroz Meštrovićevo naslijeđe, djela ostvarena i izložena po zagrebačkim trgovima, muzejima i crkvama. Prisutnost Ivana Meštrovića u glavnome gradu, njegovih deset javnih spomenika, Hrvatski dom likovnih umjetnika, djela u crkvama i niz nerealiziranih projekata koji su osmišljeni u razdoblju od 1922. godine kada Meštrović postaje profesor na kraljevskoj akademiji za umjetnost i obrt do 1942.g. kada pod pritiskom napušta Zagreb, bili su osnovni motiv više kustosice Atelijera Meštrović Barbare Vujanović da nakon dugog niza godina istraživanja napiše knjigu "Meštrovićev znak u Zagrebu". Knjiga se nastavlja na djelovanje ranijih kustosa Atelijera Meštrović i na dokumentacijske fondove koje su osnovali i ostavili svojim nasljednicima, ali predstavlja i rezultate istraživanja i sakupljanja relevantnih podataka iz Likovnog arhiva HAZU, Državnog arhiva, Nacionalne i sveučilišne knjižnice i arhiva svih muzeja koji u svojem fundusu imaju djela Ivana Meštrovića. U svom istraživačkom radu Barbara Vujanović je provukla nekoliko slojeva topografija Zagreba. Ona prva i najvažnija je vidljiva u svim realiziranim radovima našeg najpoznatijeg umjetnika kroz koje lakoćom vodi čitatelja, no knjiga otkriva i prostore gdje je Meštrović živio, radio i kretao se, te nam otkriva da je Zagreb tih godina bio grad u uzletu s velikom intelektualnom i umjetničkom energijom i slobodom koja je omogućila da se Meštrovićeve skulpture i arhitektura tako kvalitetno inkorporiraju u grad. Autorica po poglavljima na 240 stranica knjige predstavlja: Javne skulpture i spomenike, Djela u crkvama, Arhitektonske projekte, Djela u muzejskim zbirkama te Izgubljene Meštrovićeve prostore: Galerija Meštrović u Ilici 12 i Atelijer na Josipovcu 5. Recenzenti knjige su dr.sc. Snješka Knežević i dr.sc. Dalibor Prančević. (Iva Validžija)