Tema broja: Fotografska baština u muzejima. Godinu dana nakon što je u listopadu 2017. u organizaciji Muzejskog dokumentacijskog centra održan simpozij naslovljen ‘Fotografska baština u muzejima’, u najnovijem broju časopisa Informatica Museologica 49/2018. na 248 stranica ilustriranih s 454 c/b fotografija donosimo priloge za koje se nadamo da će našim čitateljima biti ne samo zanimljivi pokušaj sagledavanja današnjeg stanja već i poticaj daljnjim istraživanjima koji bi sve te „skrivene“ fragmente naše fotografske baštine mogli učiniti još vidljivijima i dostupnijima svim korisnicima, od ljubitelja fotografije do znanstvenika i istraživača. Od 42 održana izlaganja renomiranih muzejskih profesionalaca – kustosa, dokumentarista, arhivista, ali i samostalnih istraživača, privatnih kolekcionara, fotografa, pravnika – za objavu smo priredili 33 priloga. Unutar dvanaest tematskih blokova obuhvaćen je širok raspon tema, koje bi trebale pridonijeti istraživanju muzeološke uloge i mjestu fotografije u muzejima danas, upoznavanju nekih važnih zbirki fotografije u hrvatskim muzejima, propitivanju dokumentarističkih i kustoskih praksi te suočavanju s pitanjima skupljanja fotografija i strategijama digitalizacije fotografske baštine. (Lada Dražin-Trbuljak)

Pedeseti obljetnički broj časopisa Informatica Museologica 50 (2019.) na 228 stranica ilustriranih s 268 c/b fotografija donosi 47 priloga domaćih autora koji analiziraju i prate muzejske i muzeološke projekte važne za muzejsku zajednicu i struku danas. Tema broja posvećena je prilozima o Etnografskom muzeju u Zagrebu koji je 2019. godine obilježio stotu obljetnicu rada. U uvodnom tematskom bloku autorica Goranka Horjan nas kroz prilog Rituali obljetnica – 100 godina Etnografskog muzeja u Zagrebu upoznaje s promišljanjima kako oblikovati budućnost muzeja utemeljenu na tradiciji. Stogodišnjica osnutka Etnografskog muzeja obilježena je i prigodnom izložbom Blago Etnografskog muzeja: Sto predmeta za sto godina koja je nastojala, kako je u prilogu autor Matija Dronjić naveo na inovativan, zanimljiv i zabavan način predstaviti predmete iz muzejskog fundusa i interpretirati ih u skladu sa suvremenom vizijom muzeja u kontekstu baštinske institucije. Osim predmeta, predstavljen je i velik broj arhivskih fotografija te dokumenata, zvučnih, filmskih i multimedijskih sadržaja, kao i pojedinih antologijskih izdanja te izbor iz izdavačke djelatnosti posljednja dva desetljeća. U sklopu studijskoga projekta povodom 100-te obljetnice Etnografskoga muzeja postavljena je izložba Kapa dolje! priča o (ne)pokrivanju glave koju su koncipirale tri kustosice/etnologinje mr.sc. Aida Brenko, Mareta Kurtin i Vesna Zorić. Temi pokrivanja glave pristupile su s dva aspekta. Prvi osvjetljava značenje pokrivala s muzeološke strane, a drugi otkriva značenja što ih pokrivala imaju u ljudskom životu, odnosno objašnjava njihovu ulogu u zajednicama iz kojih potječu. Do realizacije planiranoga novog stalnog postava ova će izložba biti dio aktualnoga, a moći će se razgleati i izložba Šeširi iz privatne kolekcije Đurđe Tedeschi kao posljednja u nizu priča o (ne)pokrivanju glave. U rubrici 'Riječ je o...' koja donosi temu Razmišljanja o muzejskim zvanjima izdvojeni su prilozi dr. sc. Maje Šojat-Bikić i Borisa Mašića iz Muzeja grada Zagreba Produkcija i komunikacija muzealnog znanja – referentni okvir za definiranje zvanja u muzejskoj struci. Autori nas upozoravaju s obzirom na temeljne zadaće muzeja (skupljanje, čuvanje, istraživanje, komunikacija), starije su muzejske struke odavno stabilizirale svoj pravni položaj, a dio novijih još se mora boriti za pravednije vrednovanje i adekvatno reguliranje pravnog statusa. Isti blok prenosi iskustva triju muzejskih pedagoginja (Nada Beroš, Željka Jelavić i Kosjenka Laszlo Klemar), ali i novih muzejskih profesija poput kustosa online izložaba o čemu je prilog napisala autorica dr.sc. Iva Salopek Bogavčić. Proaktivna uloga muzeja u vrednovanju, selekciji i prezentaciji digitalnih kulturnih sadržaja odgovornost je i nužnost kojom bi muzeji trebali reagirati na suvremene izazove i hiperinflaciju informacija, smatra autorica. (...) Lada Dražin-Trbuljak (više na: http://www.mdc.hr/hr/kalendar/pregled-mjeseca/novi-broj-casopisa-informatica-museologica-50-(2019)-_-tema-kako-oblikovati-buducnost-utemeljenu-na-tradiciji,103725.html?date=24-01-2020#.XiquKGhKhPY)

Mogu li muzeji postati zeleniji? tema je broja Informatica Museologica 51 (2020) koja nam u osam autorskih priloga daje pregled dosadašnjih nastojanja hrvatskih muzeja da pridonesu stvaranju ekološkog i održivog zelenog muzeja, kao i novih modela ponašanja prema okolišu i prirodnim resursima. Prilozi govore o implementiranju načela zelene gradnje u muzejske i galerijske prostore, iskustvima na provođenju energetske učinkovitosti muzejskih zgrada, uvrštavanjem raznolikih zelenih tema u muzejske programe i aktivnosti, ukazuju na temu bioraznolikosti, kao i neke projekte poput projekta geotermalnog sustava većeg stupnja iskoristivosti i smanjenja troškova instalacija i predstavljanje dijela stalnog postava Obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost Tehničkog muzeja Nikola Tesla te kako se kod Ekomuzeja Bistra u koncipiranju muzejskog postava promišljalo o mogućnostima primjene „zelenog modela“ u razradi muzeoloških i likovnih elemenata stalne izložbe. U preglednom stručnom članku dr. Maja Šojat Bikić istražila je jesu li se hrvatski muzeji institucionalno (statutarno) obvezali na zeleno ponašanje u svakodnevnom poslovanju, te je ustanovila da je 71 % hrvatskih muzeja to zaista i učinilo ugradivši u svoje statute odredbu o zaštiti i unapređenju životnog okoliša, a navela je i izbor iz recentnih zelenih praksi naših muzeja, na temelju kojega je na kraju napisala: ako im zgrade i nisu zelene (jer je većina muzeja smještena u povijesnim zdanjima), muzeološki diskurs hrvatskih muzeja sve je zeleniji. Urednica je na samome kraju Uvodnika zaključila: Svjesni smo da je ovo tek prvi korak i da bi složenije multidisciplinarno istraživanje zahtijevalo upućivanje poziva širem krugu sudionika koji bi svojim kolektivnim znanjem i iskustvom pridonijeli potpunijem sagledavanju teme. Uz temu broja u uobičajenim rubrikama Riječ je o... , Iz muzejske teorije i prakse, Pogledi, iskustva, događaji te Prikazi objavljeno je trideset i četiri priloga vrlo različite tematike. Dok rubrika Riječ je o ... donosi priloge na temu skupljanja građe, akvizicija i donacija u rubrici Iz muzejske prakse čitatelji će se upoznati s rezultatima projekta In cultura veritas u kojemu je sudjelovao Muzejski dokumentacijski centar te novim stalnim postavima Muzeja grada Rijeke u Palači šećera (u sklopu nekadašnjeg industrijskog kompleksa Rikard Benčić), Zbirke fotografije Muzeja za umjetnost i obrt, nove dionice stalnog postava dizajna u Muzeju za umjetnost i obrt, Gradskom muzeju Virovitica, Muzeju policije te rekonstrukciji Titova broda Galeb. U preostalim rubrikama objavljeni su prilozi o recentnoj muzejskoj izložbenoj, edukativnoj i izdavačkoj djelatnosti. Ovaj broj časopisa sadržava 43 priloga 50 domaćih autora koji analiziraju i prate muzejske i muzeološke projekte važne za muzejsku zajednicu i struku danas. (Lada Dražin-Trbuljak)

Tema broja: Muzeji u doba korone. "(...) novi broj časopisa Informatica Museologica 52 (2021.) koji u uredničkoj koncepciji Lade Dražin-Trbuljak donosi priloge 65 autora koji analiziraju probleme s kojima su se muzeji suočavali u doba pandemije, otkrivaju načine na koje su se baštinske institucije prilagodile novonastaloj situaciji selidbom u online okruženje, odnosno približavaju čitateljima nove muzeje i postave realizirane u ovim izazovnim vremenima (...) a nije bilo nimalo jednostavno, a pokazalo se na sreću, da ipak nije bilo i nemoguće u razdoblju pandemijske krize dovršiti neke dugogodišnje, ranije pokrenute projekte novih muzeja i stalnih postava. Nakon četiri godine je 2021. završena i otvorena Riznica Međimurja – novi muzej nematerijalne baštine u Čakovcu, novi muzej u Rijeci – JGL Muzej farmacije, dok su Dubrovnik, Sinj i Labin dobili nove stalne postave: Umjetnička galerija Dubrovnik, Muzej Cetinske krajine – Sinj i projekt Inspiracija u Narodnom muzeju Labin. U tematskim blokovima naslovljenom Iz muzejske teorije i prakse i Pogledi, događanja, iskustva donosimo dvadeset priloga vezanih uz funkcioniranje redovne djelatnosti poput skupljanja muzejske građe, izložbene djelatnosti, obrade sekundarnih dokumentacijskih fondova, analize posjetitelja te iskazanoj potrebi za stjecanjem novih znanja i vještina, to jest novih stručnih osposobljavanja." (preuzeto sa: https://mdc.hr/hr/mdc/publikacije/newsletter/newsletter-08-02-2022#informatica-museologica-52)

Izvješća o radu 22 zagrebačka muzeja za 1996. godinu sadrže iscrpne i pregledne podatke o skupljanju građe, zaštiti, dokumentaciji, stalnom postavu, radu muzejske knjižnice, stručnom i znanstvenom radu djelatnika, izložbenoj djelatnosti, izdavačkoj djelatnosti, odnosima s javnošću, posjeti i edukativnoj djelatnosti muzeja. Publikacija izlazi jedamput godišnje, popraćena je i ilustrativnim materijalom.