sadrzaj

Rimsko-provincijalnu zbirku čine predmeti koji svjedoče o rimskoj prisutnosti u Dalmaciji.

Dalmacija je bila pod rimskim utjecajem od 2. st. pr. Krista. Prvi Rimljani nastanjeni u primorskim gradovima istočne jadranske obale bili su trgovci i poslovni ljudi. Vjerojatno je već u Cezarovo vrijeme osnovana kolonija rimskih građana (grad urbaniziran planskom izgradnjom) u Saloni i u drugim primorskim gradovima. Pula je postala kolonijom 43. god. pr. Krista, a od Augusta na dalje Iader (Zadar), Narona (Vid kod Metkovića), Epidaurus (Cavtat) i Aequum (Čitluk kod Sinja) postaju agrarne kolonije u kojima su rimski građani ili veterani (isluženi, umirovljeni vojnici), dobili terene za obradu.

Za Augusta provincije se organiziraju na širem ilirskom prostoru, a u život provincije prodiru rimsko pravo, običaji, upravne institucije, religija i kult imperatora. Sjedište carske provincije Dalmacije bila je Salona, odakle je upravljao carski legat. Cijela Dalmacija je bila podijeljena na tri sudbena područja (juridička konventa) sa sjedištima u Scardoni (Skradin), Saloni i Naroni.

Brojne zajednice domaćeg stanovništva (civitates peregrinorum) stječu rimsko građansko pravo i postaju municipiji rimskih građana (Trogir, Vis), konstituirani prema rimskom modelu kao tzv. mali Rim.

Cestovni sustav kroz Dalmaciju, građen od doba Augusta, bio je završen sredinom 1. st. (o tome svjedoče natpisi koji se čuvaju u Muzeju), a uz ceste su nicale vojničke i poštanske postaje te gradska naselja s rimskim municipalnim uređenjem (oppida civium Romanorum).

Prekidom rimskog mira (Pax Romana) počinju se i u Dalmaciji osjećati posljedice barbarskih provala. Za Marka Aurelija (161.-180. god.) i provala germanskih naroda Markomana i Kvada organizira se obrana provincija, a Salona 170. god. obnavlja bedeme. Radi stalne barbarske opasnosti vojska je osnažena novacima iz naroda na granicama Carstva i iz domaćeg stanovništva rimskih provincija. S Dioklecijanom (284. - 305. god.) počinje novo razdoblje u povijesti rimskoga Carstva.

Voditeljica zbirke je muzejska savjetnica Zrinka Buljević.