sadrzaj

Kasnoantička zbirka čuva predmete iz kasne antike, kada kršćanstvo postaje državna religija.

Najveći broj spomenika je iz Salone, kršćanskog središta provincije Dalmacije, iz Narone i Visa. Kasnoantički lokaliteti izvor su mnoštva arheološkog materijala, od arhitekture sačuvane in situ, arhitektonskih ulomaka, reljefa, skulpture, natpisa (izloženi u lapidariju) do svakodnevnih, upotrebnih predmeta.

Kasna antika započinje vladavinom Dioklecijana (284.-305. g.) i Konstantina (307.-337. g.). Dioklecijanovim ediktom 303. g. započinje veliki progon kršćana. U Saloni, metropoli kozmopolitskog duha, prije potpune afirmacije kršćanstva ispovijedale su se mnoge religije (kultovi Mitre, Kibele ...) Na jednom se natpisu spominju tri vjerske zajednice tog vremena u Saloni: Judejci, Kršćani i Rimljani. Prve vijesti o širenju kršćanstva u Dalmaciji donosi apostol Pavao u Poslanici Rimljanima (XV, 19) i Poslanici Timoteju (IV, 10). Sredinom 3. st. spominje se biskup Venancije, mučenik.

Krajem 3. st. u Saloni jača kršćanska vjerska zajednica na čelu s biskupom Domniom (Dujam) koji je stradao u Dioklecijanovim progonima 304. g. Konstantin i njegov suvladar Licinije 313. god. izdaju Milanski edikt kojim sve vjere u državi postaju ravnopravne, a za vladanja Teodozija I. 391. god. kršćanstvo postaje državnom vjerom. Tijekom 4. i 5. st. kršćanstvo se potpuno afirmira. U Saloni je izgrađen episkopalni centar te više gradskih i grobišnih bazilika nastalih na mjestima štovanja mučenika.

Voditeljica zbirke je muzejska savjetnica Sanja Ivčević.