Sebastijan Vojvoda / Escape from the Mind Master / Bijeg od Gospodara Uma

<div> U Gradskom muzeju Vukovar u Galeriji Oranžerija bit će u petak 20.9. 2019. s početkom u 18 sati otvorenje izložbe Sebastijana Vojvode &quot;Escape from the Mind Master / Bijeg od Gospodara Uma&quot;.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <img alt="" src="/files/images/2019/Vuk_d.jpg" style="width: 450px; height: 675px;" /></div> <div> &nbsp;</div>

Kristian Novak / Connect/Reflect program

<div> U Gradskoj galeriji Striegl u sklopu &quot;<strong>Connect/Reflect programa</strong>&quot;, 20.9. 2019. u 19 sati bit će razgovor s Kristianom Novakom, autorom romana &#39;&#39;Črna mati zemla&#39;&#39; i &#39;&#39;Ciganin.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Razgovor s Kristianom Novakom vodit će Mima Juračak.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>KRISTIAN NOVAK</strong> (Baden-Baden, Njemačka, 14. svibnja 1979.), hrvatski književnik i jezikoslovac, profesor na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Dvostruki je dobitnik nagrade Tportala za roman godine (2014. i 2017.), književne nagrade Ksaver &Scaron;andor Gjalski te Nagrade Fran Galović.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Potječe iz međimurske obitelji koja je radila u Njemačkoj. Otac je bio inženjer u Mercedes Benzu, a majka radila u tvornici Salamander Bund. Osnovnu &scaron;kolu pohađa u Vrhovljanu, kamo se obitelj smjestila nakon očeve smrti. Gimnaziju polazi u Čakovcu. Pravni fakultet u Zagrebu upisuje 1997., no napu&scaron;ta ga kako bi mogao studirati humanistička područja. Iduće godine upisuje germanistiku i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Tokom studija počinje raditi na svom prvom romanu o međimurskim studentima u Zagrebu. Roman će pod naslovom &quot;Obje&scaron;eni&quot; biti objavljen 2005. u Čakovcu. Diplomirao je 2005. te ubrzo počeo raditi na Odsjeku za germanistiku. Doktorirao je 2011. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na Filozofski fakultet u Rijeci prelazi 2012. U razdoblju od 1998. do 2009. je reprezentativac Hrvatske u karateu, osvajač vi&scaron;e europskih i svjetskih medalja te stipendist i kategorizirani vrhunski sporta&scaron; HOO-a.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Pažnju kritike privukao je drugim romanom &ldquo;Črna mati zemla&rdquo; (2013.), koji je preveden na vi&scaron;e stranih jezika. Glavna radnja prati mladog zagrebačkog pisca međimurskih korijena. U oba romana je ukomponirao međimursku kajkavicu. Novakov treći roman &ldquo;Ciganin, ali najljep&scaron;i&rdquo; (2016.) je osvojio književnu nagradu Ksaver &Scaron;andor Gjalski kao najbolje prozno ostvarenje. Riječ je o romanu &scaron;irokog zamaha, s okosnicom u lokalnom stanovni&scaron;tvu i Romima u Međimurju, ali i znatno &scaron;irim spektrom dru&scaron;tvenih pojava, biografija i kulturnih krugova kojima se bavi. Ima elemente kriminalističkog žanra, a čitatelj saznaje priču od četiriju pripovjedača.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Autor je sociolingvističke studije &quot;Vi&scaron;ejezičnost i kolektivni identiteti iliraca&quot; (2012). Mladenačka poezija mu je uvr&scaron;tena u Antologiju međimurske mlade lirike (2011).</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>MIMA JURAČAK </strong>je rođena u Sisku 1986. godine. Objavljena je u zbornicima natječaja Lapis Histriae i različitim časopisima. Dobitnica nagrada &bdquo;Vranac&ldquo; i &bdquo;Ulaznica&ldquo; za kratku priču 2016. godine.&nbsp;</div> <div> Radi kao knjižničarka u osnovnoj &scaron;koli.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>CONNECT/REFLECT</strong> program Gradske galerije Striegl ima za cilj kroz interdisciplinarne i interaktivne programske prakse, intenzivnije povezati publiku različitih dobnih i interesnih skupina s programima na polju suvremene umjetnosti i kulturnih praksi.</div> <div> &nbsp;</div>

Predavanje / dr. sc. Sanja Žaja Vrbica - Marko Rašica: Po trnju do zvijezda i zaborava

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/sanja.jpg" style="width: 450px; height: 319px;" /></p>

Studio Sonda: O moći kreativnosti

<div> U petak, 20. rujna, u 19 sati u prostorima Muzeja suvremene umjetnosti Istre održat će se otvorenje izložbe i promocija knjige &quot;<strong>Studio Sonda: O moći kreativnosti&quot;</strong>.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &bdquo;Studio Sonda svoj rad započinje 2004. istoimenim izdavačkim projektom da bi 2007. započeo djelovati autonomno kao dizajnerski studio i vrlo se brzo pozicionirao kao jedan od najzanimljivijih na hrvatskoj dizajnerskoj sceni. Ti počeci koincidirali su s nekoliko stvari koje su, &scaron;to izravno, &scaron;to manje izravno, odredile i inspirirale njihova početna polazi&scaron;ta. Na globalnoj razini sredina 2000-ih vrijeme je meteorskog uspona Weba 2.0, odnosno takozvane sudioničke i kolaborativne kulture, virtualnih zajednica, dru&scaron;tvenih mreža i dru&scaron;tvenih medija. Sondin kolektiv u godinama koje su uslijedile nije toliko eksploatirao same tehnolo&scaron;ke aspekte ovih fenomena, ali u nizu projekata itekako se služio njihovim dru&scaron;tvenim aspektima i načelima. Na nacionalnoj razini, sredina 2000-ih je i vrijeme kada jača dizajnerska zajednica u Hrvatskoj i njen dru&scaron;tveni utjecaj, ponajprije zahvaljujući snažnoj dinamizaciji aktivnosti Hrvatskog dizajnerskog dru&scaron;tva od 2005. Na lokalnoj razini ključnu je pak ulogu odigrao rapidan razvoj Istre kao turističke destinacije, kojemu je formu uvelike dao 2003. godine usvojen Master plan razvoja turizma 2004. &minus; 2012., prvi takav regionalni strate&scaron;ki dokument u Hrvatskoj. Na tom je valu, uostalom, zajahao i sam tiskani informator Sonda, kao i mnogi od kasnijih klijenata Sonde kao dizajnerskog studija &minus; Sonda je praktički počela u turizmu i u tom sektoru ostavila značajan trag.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Jednako ih je tako odredilo i mjesto iz kojeg djeluju, činjenica da su odabrali raditi daleko od velikih centara&thinsp;&minus;&thinsp;počeli su u Poreču, koji im nije bio dovoljno mali pa su zadnjih godina preselili svoje aktivnosti u Vižinadu i odatle rade za klijente iz Istre, Hrvatske i svijeta. Za njih nema premalih ni prevelikih projekata, nema manje važnih i važnijih, naprotiv neki od najmanjih, koji su usko lokalnog karaktera su ujedno i oni koji su na kraju imali i naj&scaron;iri odjek. Putem je kroz studio pro&scaron;ao veći broj ljudi, mnogima od kojih je Sonda bila odskočna daska da se osamostale i pokrenu vlastite dizajnerske prakse u Istri i drugdje, no njihov najvažniji doprinos razvoju okruženja za dizajn u Istri zapravo je u tome &scaron;to su svojim radom za lokalne proizvođače, turističke brendove, kulturne i festivalske manifestacije, pomogli osvijestiti klijente i korisnike o važnosti i utjecaju dizajna i vizualnih komunikacija te tako u velikoj mjeri prokrčili put dizajnu u istarskoj regiji. Dislociranost od centra, ili radije odlučno inzistiranje na tome da centar može biti gdje god ste ga odlučili postaviti, stoga predstavlja i svojevrsno načelo kojim se ovaj studio vodi, kao i početna pozicija za postavljanje pitanja &minus; kako smo povezani i &scaron;to imamo za reći jedni drugima. Investirajući svoju pažnju u to da oblikuju poruke koje će biti relevantne za specifičnu lokalnu situaciju, kontekst i zajednicu, Sonda dolazi do koncepata koji su posljedično relevantni za općenito razumijevanje vizualne kulture i komunikacija, dizajna i ogla&scaron;avanja danas.&ldquo; Marko Golub</div> <div> Iz knjige Studija Sonda: O moći kreativnosti, Hrvatsko dizajnersko dru&scaron;tvo, Zagreb, 2019.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Studio Sonda</strong></div> <div> Studio Sonda nezavisan je kreativni studio, smje&scaron;ten u malom mjestu u sredi&scaron;tu Istre, Vižinadi. Pobornici su ideje da dizajn i komunikacija moraju biti logični, iskreni i intuitivni, a najbolji okidač za kreativnost sadržajan je i ispunjen život. U inspirativnoj sredini s pogledom na zelene brežuljke, stvaraju globalno prepoznate projekte s područja dizajna i komunikacija. Mnogi od njih dobitnici su brojnih domaćih i međunarodnih priznanja poput: Cannes Lions, Red Dot Best of Bests, ADC gold, IF, World Star Packaging, LIA, Pentawards, Creativity Annual, I.D, Rebrand, Plus X award, Velika nagrada Hrvatskog dizajnerskog dru&scaron;tva, AIGA, Golden Drum, Cannes Lions Shortlist, ICOGRADA itd&hellip; Članovi su strukovnih udruga HURA (Hrvatska udruga reklamnih agencija) i HDD (Hrvatsko dizajnersko dru&scaron;tvo).</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:</strong></div> <div> Kustosi izložbe: Ketrin Milićević Mijo&scaron;ek i Marko Golub</div> <div> Grafički dizajn i dizajn postava: Studio Sonda</div> <div> Organizacija izložbe: Muzej suvremene umjetnosti Istre / Museo d&rsquo;arte contemporanea dell&rsquo;Istria, Hrvatsko dizajnersko dru&scaron;tvo / HDD galerija i Studio Sonda</div> <div> Realizaciju izložbe podržali su: Upravni odjel za kulturu Istarske županije / Assessorato alla cultura della Regione Istriana i Grad Pula &ndash; Pola</div> <div> &nbsp;</div>

Peski 2019.

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/peski.jpg" style="width: 450px; height: 178px;" /></p>

Marina Cvitić – rodovi predaka / Sudar trio - udaraljkaški koncert pod nazivom "Triple Wi"

<div> U petak, 20. rujna 2019. godine u 18.30 sati u Galeriji Antuna Augustinčića u Klanjcu, otvara se izložba &quot;<strong>Marina Cvitić &ndash; rodovi predaka&quot;</strong>, koju realiziramo u okviru manifestacije Uz Mir za mir 2019., pod pokroviteljstvom Krapinsko-zagorske županije.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Uz Mir za mir je na&scaron; dugogodi&scaron;nji program kojega organiziramo povodom Međunarodnog dana mira 21. rujna, predstavljajući kiparske radove koji se referiraju na temu mira i na Augustinčićev spomenik Mir u New Yorku, čija se skica i gipsani model nalaze u stalnom postavu na&scaron;e Galerije. Time na primjeren način pridonosimo &scaron;irenju mirotvornog duha i omogućavamo komparaciju različitih likovnih govora. Autor ovogodi&scaron;nje izložbe i programa je povjesničar umjetnosti Davorin Vujčić.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O umjetnici:</strong></div> <div> Mlada kiparica Marina Cvitić rođena je 3. ožujka 1992. u Jajcu (Bosna i Hercegovina), gdje je zavr&scaron;ila osnovnu &scaron;kolu. U Zagrebu je maturirala 2011. u &Scaron;koli primijenjene umjetnosti i dizajna (smjer kiparstvo) te se upisala na studij kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti. Tijekom studija dobila je dvije pohvalnice za izvrsnost i rad te Rektorovu nagradu za veliki zajednički umjetnički projekt, scenografiju za kazali&scaron;nu predstavu Agrippina 2016. u HNK u Zagrebu. Diplomirala je kiparstvo 2017. u klasi profesora V. Ga&scaron;parića Gape. Član je HDLU od 2017.Zaposlena je kao restaurator te živi i radi u Zagrebu,a ovo joj je prva samostalna izložba.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba Marina Cvitić &ndash; rodovi predaka predstavlja njen diplomski rad kojim na specifičan kiparski način povezuje pro&scaron;lost i sada&scaron;njost, ba&scaron;tinu predaka i suvremenu likovnost, a može se razgledati do 20. studenoga 2019. godine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Uz otvorenje izložbe, a uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Sudar trio - kojega čine vi&scaron;estruko nagrađivani mladi glazbenici Franko &Scaron;trbac, Luka Ivir i umjetnički voditelj Goran Gor&scaron;e - održat će udaraljka&scaron;ki koncert pod nazivom &quot;Triple Win&quot; (program u prilogu).</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div>

Linija ljepote, trag nadahnuća – prvih 100 godina Grafičke zbirke NSK

<div> &nbsp;</div> <div> Grafička zbirka Nacionalne i sveučili&scaron;ne knjižnice u Zagrebu uz stogodi&scaron;nju obljetnicu osnutka&nbsp;predstavlja &scaron;iroj javnosti izbor djela iz fundusa na izložbi &#39;Linija ljepote, trag nadahnuća &ndash; prvih 100 godina Grafičke zbirke NSK&#39;.Od davne 1919. godine prikupila je vrijednu i zanimljivu građu &ndash; crteže, grafike, grafičke mape, plakate i razglednice.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Tematsko predstavljanje fonda inspirirano je sposobno&scaron;ću mi&scaron;ljenja o predodžbama, simbolima i metaforama &ndash; sveprisutnim ljudskim nadahnućem &ndash; koje je sada, zanemarujući doba nastanka, stil, tehniku, vrstu i dimenzije, građu objedinilo u nove cjeline ilustrirajući ukupnost ljudskog postojanja i stvaranja. Grafička zbirka živi u knjižnici, okružena riječima. Na izložbi teme prirode, ljudskog tijela, misli i ideja, ritma života svakodnevice ili pak one apstraktne koje su osamostaljenjem linije, boje i plohe oslobođene vidljivog, biti će potkrepljene aforizmima, stihovima, citatima. Tako oživljene predstavljene cjeline, sada sastavljene od djela u drugačije postavljenim odnosima, ponekad potpuno neočekivano stvaraju nove zaključke i spoznaje.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Usporedbom umjetničkih ostvarenja unutar pojedinih tema moguće je sagledati promjene u izrazu, formi, mi&scaron;ljenju, umjetničkom htijenju. Prikazat ćemo uzbudljivu liniju promjene unutar umjetničkog stvarala&scaron;tva, obogaćujući tako sliku svijeta koja nas okružuje.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Namjera nam je provesti posjetitelje odabirom djela iz bogatog fonda od petnaestog stoljeća do danas. Zavirit ćemo u svaki kutak fonda Zbirke te izvući na danje svjetlo građu koja nije nikad viđena &ndash; skrivena iznenađenja, ali i onu dobro znanu &ndash; Bogorodicu Julija Klovića, djela Martina Kolunića Rote, Krista i Apostole Andrije Medulića,&nbsp; vrijedan crtež&nbsp; Celestina Medovića, autoportet Rembrandta od starijih autora, do djela umjetnika koji su obilježili dvadeseto stoljeće kao i djela suvremenika. Među njima su djela za grafički medij važnog Tomislava Krizmana, &scaron;panjolski pejzaže Ljube Babića, vedute Menci Clementa Crnčića, koji su ujedno i&nbsp; jedni od osnivača Zbirke, zatim djela K&auml;the Kollwitz i Georgea Grosza pa sve do Maurovića, nagrađene grafike Mirjane Vodopije, Miroslava &Scaron;uteja, plakata Borisa Bućana ili djela iz donacije Mirka Ilića kao i mnogih drugih radova domaćih i stranih autora.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <a href="http://gkd.hr/izlozba/linija-ljepote-trag-nadahnuca-prvih-100-godina-graficke-zbirke-nsk/"><strong>Izvor</strong></a></div> <div> &nbsp;</div>

Vlatka Škoro / Životinje

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/%C5%BDiv.jpg" style="width: 450px; height: 335px;" /></p>

Izložba radova akademika Zlatka Boureka / Europski Dan židovske kulture i baštine 2019. - Dan otvorenih vrata

<div> &quot;<strong>Europski Dan židovske kulture i ba&scaron;tine 2019. - Dan otvorenih vrata</strong>&quot; obilježit će se u Gliptoteci HAZU u četvrtak, 19. rujna 2019. / 19. Elula 5779. Program započinje u 19 sati otvorenjem izložbe radova akademika Zlatka Boureka a u nastavku je prigodno organizirani koncert.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Program:</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> 19 sati</div> <div> otvorenje izložbe radova akademika Zlatka Boureka</div> <div> &nbsp;</div> <div> 20 sati</div> <div> koncert, Arijana Gigliani Philipp, sopran, Vitomir Marof, bariton, Bruno Philipp, klarinet i Tamara Jurkić Sviben, glasovir.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Program koncerta:</div> <div> David Meisel: Keduschah</div> <div> Aron Marko Rothm&uuml;ller: Tirsa Jaffa&nbsp;</div> <div> Felix Mendelssohn-Bartholdy: Ich wollt&#39; meine Lieb&#39; ergosse sich Abendlied&nbsp; Suleika i Hatem&nbsp;</div> <div> Aron Marko Rothm&uuml;ller: Mikol Hamudot</div> <div> Aron Marko Rothm&uuml;ller: Psalam 13</div> <div> Židovska tradicionalna: Avinu Malkenu (ar. Marijan Makar)</div> <div> &nbsp;</div> <div> 21 sat</div> <div> Domjenak i druženje</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O manifestaciji:</strong></div> <div> U svim europskim sredinama gdje su se održale i obnovile židovske zajednice, od 1999. godine obilježava se Europski dan židovske kulture i ba&scaron;tine &ndash; Dan otvorenih vrata, kad se i doslovno otvaraju vrata židovskih općina, muzeja, galerija i sinagoga, kako bi se dostojno predstavilo kulturno umjetničko stvarala&scaron;tvo brojnih generacija židovskih stvaralaca kulturnoj javnosti, ali i članovima židovske zajednice.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U znak po&scaron;tovanja i sjećanja na na&scaron;e pretke, Židovska općina Zagreb, od 2001. godine daje svoj doprinos kulturnoj svečanosti, svjesna njezina velikog simboličnog značaja. Bili smo dio velikog novog svijeta europskog židovstva nakon emancipacije, koji je radom i optimizmom oslobađao židovski kulturni genij, pokazujući da želimo i znamo njegovati zajedni&scaron;tvo koliko god bili različiti. Židovska kulturna ba&scaron;tina i umjetničko stvarala&scaron;tvo sve se vi&scaron;e spoznaju kao dio europskog kulturnog identiteta, diljem Europe osnivaju se židovski muzeji koji izazivaju sve veće zanimanje.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na dvjestodesetu obljetnicu postojanja Židovske općine Zagreb, 2016. godine, otvorili smo Židovski muzej i javnosti predstavili najvrjednija i najljep&scaron;a djela iz sakralne zbirke judaike, predmete koji svjedoče o duhovnom životu i identitetu židovske zajednice, kao i kulturno &ndash; umjetničkom stvarala&scaron;tvu kojem su se Židovi ubilježili u povijest i kulturu ove sredine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U ovogodi&scaron;njem bogatom programu zastupljeni su likovni i glazbeni izričaji. U galeriji Gliptoteke HAZU održat ćemo hommage i obnoviti sjećanje na velikog, svestranog umjetnika, akademika Zlatka Boureka, koji nas je nedavno napustio. Zlatko Bourek ostvario je iznimne rezultate ne samo kao kipar, slikar i grafičar, crtač, scenograf&nbsp; i kostimograf, veći i u drugim medijima, kao redatelj u kazali&scaron;tu, na filmu, a napose ga ističemo kao autora lutkarskih predstava. Izložbom ćemo predstaviti slikarski opus Zlatka Boureka.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ovom izložbom ukazujemo na potrebu i važnost pronalaženja rje&scaron;enja za zbrinjavanje umjetničke ostav&scaron;tine Zlatka Boureka.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U glazbenom dijelu programa predstavit ćemo skladbe istaknutih židovskih skladatelja i s na&scaron;eg područja uz nastup renomiranih glazbeni umjetnika solista.</div> <div> &nbsp;</div> <div> (Mira Wolf, profesor)</div> <div> Kustosica muzejske zbirke ŽOZ, autorica projekta</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O umjetnicima:</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Zlatko Bourek</strong></div> <div> Akademik, kipar i slikar, redatelj, scenograf, kostimograf, lutkar, karikaturist, autor crtanih i igranih filmova, rođen u Požegi, 1929. Osnovnu i srednju &scaron;kolu zavr&scaron;io u Osijeku. Diplomirao je 1955 godine kiparstvo i slikarstvo na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Zagrebu u klasi prof. Koste Angellia Radovanija. Bio je član ULUPUH-a i HDLU-a. Od 2002. godine član je suradnik likovnog razreda, a od 2010 godine redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Izlagao je na mnogim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu te je dobitnik velikog broja domaćih i međunarodnih nagrada. Umro u je u Zagrebu, 2018. godine.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Arijana Gigliani Philipp&nbsp;</strong></div> <div> Rođena je u Sarajevu gdje je zavr&scaron;ila nižu i srednju glazbenu &scaron;kolu odjel violine i solo-pjevanja. Nakon diplome na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji nastavlja usavr&scaron;avanje kod renomiranog pedagoga i opernog prvaka Stojana Stojanova Gančeva.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Redovito održava recitale u Hrvatskoj i inozemstvu kroz dugogodi&scaron;nju suradnju s pijanistima Ivanom Bato&scaron;em, Anom Anconelli i Mariom Čoporom. Kao solistica nastupila je sa Zagrebačkim solistima, Sarajevskom filharmonijom, Orkestrom HNK Osijek, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Simfonijskim orkestrom HRT-a, Komornim orkestrom 2007 i dr.&nbsp; Snimala je za arhiv HRT-a. Debitirala je u operi Ivana pl. Zajca Nikola &Scaron;ubić-Zrinski u ulozi Jelene u Narodnom Pozori&scaron;tu u Sarajevu, te je s istom ulogom ostvarila gostovanja i izvrsne kritike u Bosni i Hercegovini. U kazali&scaron;tu Ivana pl. Zajca u Rijeci ostvarila je nastupe u operama G. Verdija Macbeth u ulozi Dame i ulogom Berte u operi G. Rossinija Il Barbiere di Seviglia. U HNK Osijek ostvarila je nastupe u operama Ivana pl. Zajca Nikola &Scaron;ubić-Zrinski (Jelena) i gostovanja opere van matične pozornice, V. Bellini Norma (Adalgisa), G. Verdi Nabucco (Abigaille) studijska uloga, te koncerte i gostovanja s ansamblom HNK Osijek.&nbsp;</div> <div> Surađivala je kao solistica s dirigentima Vjekoslavom &Scaron;utejom, Nik&scaron;om Barezom, Juliom Marićem,&nbsp; Nadom Mato&scaron;ević, Dariom Vučićem, Filipom Pavi&scaron;ićem, Mladenom Tutavcem, Ognjenom Bomo&scaron;tarom, Tomislavom Fačinijem i dr. Godine 2008. dobitnica je prve nagrade i pobjednik cjelokupnog međunarodnog natjecanja Lazar Jovanović u Beogradu (Srbija).&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U ožujku 2010. godine dobitnica je jo&scaron; jedne prve nagrade na međunarodnom natjecanju Solo pjevača Bruna &Scaron;piler u Herceg Novom (Crna Gora). Svoje bogato pedago&scaron;ko iskustvo prenijela je na mnoge mlade pjevače s kojima je ostvarila veliki broj državnih i međunarodnih nagrada iz solo pjevanja i komorne glazbe. Pročelnik je odjela za solo pjevanja na glazbenoj &scaron;koli Zlatka Balokovića u Zagrebu. Osim solističke i pedago&scaron;ke djelatnosti njeguje i ljubav prema komornoj glazbi djelujući kao član trija Solenza&nbsp; koji uz stalne koncertne nastupe je snimio i nosač zvuka u izdanju izdavačke kuće&nbsp; Croatia records pod nazivom &bdquo;Mozak hrvatskih skladatelja&ldquo;&nbsp; nominiranim za diskografsku nagradu Porin i izvrsno prihvaćenim od kritike i publike.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Vitomir Marof</strong></div> <div> Bariton, rođen je u Zagrebu. Diplomirao je na Farmaceutsko-biokem. fakultetu te solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Bio je stalni član i prvak opere Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Zagrebu, a 2007. progla&scaron;en i nacionalnim prvakom. Ostvario je preko 70 uloga različitog žanra, a kao izraziti verdijanski bariton svoja najbolja umjetnička ostvarenja postiže upravo u ulogama iz Verdijevih opera: Amonasro (Aida); Don Carlos (Moć sudbine); Grof Luna (Trubadur); G. Germont (Traviata); Nabucco, Simon Boccanegra, Rigoletto u istoimenim operama; Renato (Krabuljni ples)... Bogata operna i koncertna aktivnost odvodi ga i na druge pozornice u zemlji i inozemstvu: Maribor, Ljubljanu, Split, Rijeku, Skopje, Herakleu, Budimpe&scaron;tu, Winterthur, Bratislavu, Ko&scaron;ice, Zvolen, Poznan, Prag, Brno, R&uuml;sselsheim, Darmstadt, Linz, Rim, Kiev, Beč, Baden kod Beča... Od 2003. do 2014. kao stalni gost Volksopere u Beču postiže veliki uspjeh ulogama G.Germonta (Traviata) i Rigoletta (Rigoletto). Dobitnik je najvi&scaron;ih glazbenih nagrada i priznanja u Hrvatskoj: nagrade Milka Trnina i Vladimir Ruždjak za uloge Grofa Lune&nbsp; iz Trubadura i Nabucca iz opere Nabucco; Tito Strozzi za ulogu Renata u Krabuljnom plesu, G. Verdija; Nagradu hrvatskog glumi&scaron;ta dobiva za ulogu Postolara Pieta u operi Postolar iz Delfta, B. Berse;&nbsp; V. Ruždjak za uloge G. Germonta iz opere Traviata i&nbsp; Nikole &Scaron;ubića Zrinskog iz istoimene opere I.pl Zajca;&nbsp; Zlatno zvono nagrade HDGU-a za izniman doprinos hrvatskoj opernoj umjetnosti, te 2017. odlikovanje predsjednice RH Ordenom Reda Danice Hrvatske za sveukupni doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Tamara Jurkić Sviben</strong></div> <div> Pijanistica i znanstvenica, rođena Puljanka. U rodnom gradu stekla je opće i prvo umjetničko obrazovanje&nbsp; koje je nastavila u Zagrebu u klasama akdemika Jurice Muraja i prof. emer. Vladimira Krpana.&nbsp; Doktorirala je Kroatologiju&nbsp; na Hrvatskim studijima u Zagrebu s temom Glazbenici židovskoga podrijetla u sjevernoj Hrvatskoj od 1815. do 1941. godine . Nakon vi&scaron;egodi&scaron;njeg bavljenja klavirskom pedagogijom u Glazbenoj &scaron;koli Zlatka Balokovića u Zagrebu, od&nbsp; 2012. zaposlena je na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu kao znanstveni-novak- asistent, od 2017. poslijedoktorand i od 2019. godine docent. Snimila je&nbsp; vi&scaron;e solističkih&nbsp; i nekoliko nosača zvuka komorne glazbe. Sudjeluje u raznovrsnim umjetničkim i inrterdisciplinarnim projektima u zemlji i inozemstvu.&nbsp; &nbsp;Područje njezina umjetničkog i znanstvenog interesa su hrvatska glazbena umjetnost, kultura i hrvatski identitet te posebno židovska glazbena ba&scaron;tina</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Bruno Philipp&nbsp;</strong></div> <div> Jedan je od najistaknutijih predstavnika hrvatskih klarinetista. Uz diplomu Muzičke akademije u Zagrebu, usavr&scaron;avao se na konzervatoriju u Parizu. Solistički je nastupio s brojnim relevantnim hrvatskim ansamblima te ostvario suradnju s uglednim dirigentima i kompozitorima. Član je komornih sastava trio Solenza, Zagrebački puhački trio i Camerata Cantilly. Aktivan je u osmi&scaron;ljavanju i realiziranju emisije Obrazovnog programa Hrvatskog radija &bdquo;Glazbena kutijica&ldquo;. Profesor je klarineta na Glazbenoj &scaron;koli Blagoja Berse u Zagrebu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Impressum:</strong></div> <div> Nakladnik: Židovska općina Zagreb</div> <div> Za nakladnika: Ognjen Kraus</div> <div> Autorica projekta: Mira Wolf</div> <div> Autori tekstova za katalog: Tonko Maroević , Mira Wolf</div> <div> Autorica teksta za glazbeni katalog: Tamara Jurkić Sviben</div> <div> Fotografije: Goran Vranić</div> <div> Postav izložbe: Mira Wolf &amp; Filip Turković-Krnjak</div> <div> Kustos izložbe: Filip Turković-Krnjak</div> <div> Producent: Dean Friedrich</div> <div> Likovno oblikovanje, skeniranje: Bachrach &amp; Kri&scaron;tofić</div> <div> Tisak: Offset NPGTO</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Zahvale:</strong></div> <div> Zahvaljujemo Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Gliptoteci HAZU, gđi Vesni Mažuran Subotić, upraviteljici Gliptoteke i djelatnicima, te Modernoj galeriji na svesrdnoj pomoći i sudjelovanju u realizaciji ovog programa.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Zahvaljujemo na pomoći i suradnji i obitelji Faullend Heferer.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Posebnu zahvalu upućujemo Diani i Barbari Bourek na posudbi umjetnina, svesrdnoj pomoći i suradnji u realizaciji izložbe.&nbsp;&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div>

Zašto je pčela važnija od čovjeka?

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/Pcela-web.jpg" style="width: 450px; height: 276px;" /></p> <p> &nbsp;</p> <div> <strong>&quot;Za&scaron;to je pčela važnija od čovjeka?&quot; </strong>gostujuća je izložba Hrvatskog prirodoslovnog muzeja čiji su autori dr.sc. Iva Mihoci, dr. sc. Zorana Sedlar i Petar Crnčan, mag.exp.biol.,&nbsp; koja će biti otvorena u Gradskom muzeju Bjelovar 19. rujna 2019. u 19 sati.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je edukativnog karaktera namijenjena djeci pred&scaron;kolskog i &scaron;kolskog uzrasta, kao i odraslima i pčelarima. Na izložbi su od trodimenzionalnih predmeta postavljeni alati i pčelarski pribor &ndash; dimilice, vrcaljke, pre&scaron;e za med, ko&scaron;nice pletene od pruća ili slame omazane glinom ili konjskom i kravljom balegom, bilje na&scaron;ih krajeva koje su pčele opra&scaron;ivale itd.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Uz to, na izložbi su postavljeni panoi s tekstualnim opisom pčele, kao npr. građa tijela pčele radilice, koliko puta pčela zamahne krilima, komunikacijski plesovi pčela radilica u ko&scaron;nici, rojenje pčela, bolesti pčela, nestanak pčelinjih zajednica, koliki je broj pčela &ndash; pčelinjih zajednica u ko&scaron;nici, &scaron;to pčele jedu i jo&scaron; puno odgovora i poja&scaron;njenja koja ćete vidjeti ako dođete i posjetite ovu prekrasnu izložbu.</div> <div> &nbsp;</div>

Pogrebni obredi i običaji starog Rima

<div> U Arheolo&scaron;kom muzej Zadar bit će u četvrtak, 19.9.2019. u 19.30 sati otvorenje izložbe &bdquo;<strong>Pogrebni obredi i običaji starog Rima&ldquo;.</strong></div> <div> <strong>&nbsp;</strong></div> <div> Kroz izložbu &bdquo;Pogrebni obredi i običaji starog Rima&ldquo; prezentiran je pojam smrti ranih civilizacija, Mezopotamije, Egipta, Grčke, Etrurije. Posebno je obrađen pojam smrti u starom Rimu, razvoj pogrebnih obreda i običaja, opisan je detaljno rimski pogreb, pokapanje u gradu Rimu.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U izložbi je prezentirana rekonstrukcija paljevinskih grobova iz 1. i 2. st. poslije Kr. i grob s prijelaza iz 4. u 5. st. tipa pod tegulama s tesarskim alatkama (grob tesara).</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izloženo je oko 500 predmeta, pripadaju grobovima s nekropole rimskoga Zadra. Grobove iz prva tri stoljeća Rimskoga Carstva karakterizira bogatstvo raznovrsnih grobnih priloga polaganih uz ostatke pokojnika kao znak vjerovanja u zagrobni život. Posebice su česti keramički, stakleni, ko&scaron;tani i metalni predmeti, najče&scaron;će oni koje su pokojnici koristili za života i predmeti vezani uz zanimanja pokojnika. Mnogi su grobni prilozi imali neko eshatolo&scaron;ko ili apotropejsko značenje. Apotropejska uloga pripisuje se svim onim materijalima koji su se brzo topili i lako oblikovali (jantar, gagat, gorski kristal, olovo, kositar). Tijekom kasnoantičkoga razdoblja broj se priloga reducira i ustaljuje na određene forme i postupno nestaje.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Autorice izložbe i tekstova kataloga su muzejska savjetnica dr. sc. Kornelija A. Giunio i vi&scaron;a kustosica Timka Alihodžić</div>

Kratka autobiografija škole Arhitektonskog fakulteta

<div> Izložba &quot;Kratka autobiografija &scaron;kole Arhitektonskog fakulteta&quot;, kojom se obilježava stogodi&scaron;njica (1919.-2019.) kontinuirane izobrazbe arhitekata u Zagrebu i Hrvatskoj, bit će otvorena u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU u srijedu, 18. rujna 2019. u 19 sati.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Pozdravnu riječ uputit će akademik Velimir Neidhardt, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.</div> <div> Izložbu će predstaviti prof. dr. sc. Krunoslav &Scaron;mit, dekan Arhitektonskog fakulteta i prof. dr. sc. Andrej Uchytil.</div> <div> &nbsp;</div> <div> U vremenskom luku od Tehničke visoke &scaron;kole, Tehničkog fakulteta, Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta i samostalnog Arhitektonskog fakulteta izložba traga za nevidljivim i neopipljivim, onime &scaron;to se karakterizira kao rukopis ili duh &scaron;kole koji opstoji mimo svih institucijskih reorganizacija, promjena naziva i njezinih nastavnika. Ne radi se, stoga, o retrospektivnom, sveobuhvatnom pogledu na bitne događaje i dosege iz stogodi&scaron;nje povijesti već predstavlja jedan fokusirani te ograničeni prikaz koji slijedi vrijednosnu liniju dugogodi&scaron;njeg istraživačkog projekta Arhitektonskog fakulteta &ndash; &quot;Atlas arhitekture&quot;. Izložbom se želi u kontinuiranom prostornom slijedu istaknuti četiri zasebne cjeline u četiri muzejske sobe koje međusobnom interferencijom natkrivaju period ograničen početkom 20. stoljeća te seže sve do početka 21. stoljeća. Izbor nije usmjeren na osvjetljavanje pojedinih ličnosti već vi&scaron;e na rezultate rada nastavnika i profesora &scaron;kole, načine na koje su oni definirali konture onoga &scaron;to prepoznajemo rukopisom zagrebačke &scaron;kole te mogućnostima interpretacije i ponovnog čitanja tih rezultata s ciljem njihovog instruiranja dana&scaron;nje edukacije. Kuratori i autori postava su prof. dr. sc. Andrej Uchytil i dr. sc. Melita Čavlović.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba se može posjetiti radnim danom od 10 do 16 sati i srijedom do 18 sati. U periodu trajanja izložbe biti će organizirano predavanje i tematsko vodstvo koje će biti naknadno najavljeno. Vi&scaron;e o izložbi na http://www.arhitekt.hr/.</div> <div> &nbsp;</div>

Balkanska putovanja Karla Absolona (1908. - 1922.)

<div> U Arheolo&scaron;kom muzeju u Zagrebu bit će u srijedu 18.9. 2019. u 12 sati otvorenje izložbe &quot;<strong>Balkanska putovanja Karla Absolona (1908. - 1922.)</strong>&quot; organizirane u sklopu kulturnog programa FOUR SEASONS of CZECH CULTURE.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Absolon Foto</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba &bdquo;Balkanska putovanja Karla Absolona&ldquo; dočarava deset putovanja Karela Absolona po Balkanu (1908.-1922.). Tada je istraživao u to vrijeme jo&scaron; nepoznati Dinarski kr&scaron;, pravio je fotografije etnografskog karaktera te se nakon putovanja dopisivao s jugoslavenskim znanstvenicima tog vremena (Gorjanovic-Kramberger, Langhoffer, Schiebel, Hawelka, Narodni muzej itd.).</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Karel Absolon</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Karel Absolon (16. lipnja 1877. - 6. listopada 1960.) bio je če&scaron;ki arheolog, geograf, paleontolog i speleolog, rođen u Boskovicama (Moravska). Absolon je bio unuk paleontologa Jindřicha Wankela. Tijekom studija na Karlovom sveučili&scaron;tu u Pragu započeo je sa speleolo&scaron;kim istraživanjima u &scaron;piljama Moravsk&yacute; kras (Moravski kr&scaron;) u Moravskoj (danas Če&scaron;ka republika). Godine 1907. postaje kustos Moravskog muzeja u Brnu i profesor paleoantropologije na Karlovom sveučili&scaron;tu u Pragu, 1926. godine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Absolon I Zena</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> Njegova najpoznatija postignuća su paleoantropolo&scaron;ka otkrića na lokalitetu Doln&iacute; Věstonice, koja uključuju poznatu figuricu Venere. Radio je na sustavnom mapiranju &scaron;pilja Moravsk&yacute; kras (Moravskog kr&scaron;a), uključujući Macocha jamu i pećine Pek&aacute;rna, Punkevn&iacute; i Kateřinsk&aacute;. Također je istraživao kr&scaron;ke &scaron;pilje na Balkanu, u Francuskoj i Engleskoj.</div>

Crno - bijela Gea

<div> Izložba fotografskih radova članova i prijatelja Hrvatskoga geolo&scaron;kog dru&scaron;tva, koje je ujedno i njen organizator, znakovito nazvana GEA, održava se ove godine po osmi put. Ovogodi&scaron;nja GEA nosi naziv &bdquo;<strong>CRNO-BIJELA GEA</strong>&ldquo; i bit će svečano otvorena u Hrvatskome prirodoslovnom muzeju u srijedu, 18. rujna 2019. godine u 13 sati.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Očekivano, ova lijepa manifestacija polako prerasta u tradicionalno godi&scaron;nje događanje Hrvatskoga geolo&scaron;kog dru&scaron;tva, koje je, usput, natjecateljskog karaktera. Od mno&scaron;tva fotografija pristiglih na pozivni natječaj, povjerenstvo je i ove godine odabralo 40 najuspjelijih, koje su i prikazane na izložbi. Imena autora fotografija nisu istaknuta, već samo naslovi fotografija koji stoje uz broj fotografije. Posjetitelji su pozvani da, po vlastitom nahođenju, odaberu tri najljep&scaron;e fotografije te svoje glasove ubace u glasačku kutiju.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba se uobičajeno, postavlja u institucijama čija je djelatnost vezana uz geologiju, a do sada je bila u INA d.d. te u Hrvatskome geolo&scaron;kom institutu, a nakon Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, gdje će biti dostupna za razgledavanje i &scaron;iroj javnosti, a ne samo struci, bit će postavljena jo&scaron; i u prostorima Geolo&scaron;kog odsjeka PMF-a, kao i na RGN fakultetu. Na redovitoj godi&scaron;njoj skup&scaron;tini Hrvatskoga geolo&scaron;kog dru&scaron;tva, koja će se održati u prosincu 2019. godine, bit će progla&scaron;ene najbolje fotografije (po izboru posjetitelja) te održana aukcija fotografija, a sredstva prikupljena prodajom fotografija biti će, kao i uvijek dosad, uplaćena u humanitarne svrhe.&nbsp;&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Kako je ovogodi&scaron;nja tema izložbe &bdquo;CRNO-BIJELA GEA&ldquo;, fotografije prikazane na izložbi vezane su uz raznolike prirodne, a posebice geolo&scaron;ke pojave i motive, ovoga puta u crno-bijelim nijansama.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Nadamo se da će izložba biti zanimljiva, ne samo kolegama iz struke, nego i raznolikom krugu muzejskih posjetitelja koji će imati prigodu uživati u bezvremenskom dojmu koji pruža crno-bijela fotografija.</div> <div> &nbsp;</div> <div> I ne samo to, vjerujemo da će izložba poslužiti kao dobra podloga za popularizanje geologije, jer, napokon, to je jedna od temeljnih zadaća i Hrvatskoga geolo&scaron;kog dru&scaron;tva i Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div>

Promocija Vodiča kroz stalni postav za djecu

<p> <img alt="" src="/files/images/MB_pro.jpg" style="width: 269px; height: 382px;" /></p>

Gledam dodirom

<div> Gradski muzej Karlovac, u suradnji s Centrom za odgoj i obrazovanje &bdquo;Vinko Bek&ldquo;, organizira inkluzivnu izložbu pod naslovom &#39;Gledam dodirom&#39; koja će se svečano otvoriti u srijedu, 18. rujna, u 12 sati u Galeriji &bdquo;Vjekoslav Karas&ldquo;, &Scaron;estićeva 3.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Inkluzivna izložba &bdquo;Gledam dodirom&ldquo; poziva vas da doživite umjetnost kroz osjet dodira i upoznate likovno stvarala&scaron;tvo djece s o&scaron;tećenjem vida iz Centra za odgoj i obrazovanje &bdquo;Vinko Bek&ldquo; nastalo prema pionirskoj metodi likovnog odgoja prof. Tanje Parlov. Izložba će pružiti pregled likovnog stvarala&scaron;tva učenika s o&scaron;tećenjem vida iz Centra u mediju skulpture, taktilnog crteža i slike. Neizostavna je komponenta u likovnom obrazovanju neposredan susret djeteta s umjetničkim djelima. Stoga je u zasebnoj izložbenoj dionici predstavljeno tridesetak skulptura nekih od najznačajnijih hrvatskih kipara 20. stoljeća (R. Frange&scaron;-Mihanović, K. Angeli Radovani, V. Radau&scaron;, V. Bakić, D. Džamonja i B. Ružić) iz fundusa Gradskog muzeja Karlovac, uglednih muzejskih ustanova, privatnih zbirki i umjetnika.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Publika će imati jedinstvenu priliku taktilno istražiti antologijska djela &bdquo;Pas na tragu&ldquo; B. De&scaron;kovića, &bdquo;Puran&ldquo; Roberta Frange&scaron;a-Mihanovića i &bdquo;Bik&ldquo; Vojina Bakića. Izložba je prilagođena slijepim osobama tekstovima na Brailleovu pismu, djecu očekuju radionički hands on punktovi, a nesvakida&scaron;nje prostorno iskustvo nudi instalacija Tuft grupe Numen. Ulaz je besplatan za sve slijepe osobe i njihovu videću pratnju, a psima vodičima i pomagačima dozvoljen je ulaz.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Autorice izložbe su Lana Bede, vi&scaron;a pedagoginja Gradskog muzeja Karlovac i Tanja Parlov, profesorica likovne kulture u COO &bdquo;Vinko Bek&ldquo; u Zagrebu. Autor izrazito atraktivnog likovnog postava je nagrađivani Studio Ra&scaron;ić + Vrabec. Izložba se održava pod pokroviteljstvom Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Republike Hrvatske, uz financijsku potporu Ministarstva kulture RH, Grada Karlovca, Karlovačke banke i Erste banke.</div>

Alojz Orel - Pulski album / Album di Pola / The Pula Album

<div> U Muzeju grada Zagreba bit će otvorena&nbsp; 18. 9.&nbsp; 2019. u 19 sati gostujuća izložba Povijesnog i pomorskog muzeja Istre koja predstavlja <strong>Alojza Orela - Pulski album / Album di Pola / The Pula Album.</strong></div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Alojz Orel (Ljubljana, 19. lipnja 1918. &ndash; Pula, 10. lipnja 2002.) najpopularniji je i najsvestraniji fotograf Istre. Prvi put se u Zagrebu cjelovito javnosti predstavlja sadržaj i bogatstvo ostav&scaron;tine ovoga profesionalnog i umjetničkog fotografa čiji su rad i djelovanje obilježili povijest fotografije u Puli i Istri u drugoj polovici 20. stoljeća.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ostav&scaron;tina, danas u vlasni&scaron;tvu njegova unuka Alekseja Orela, dočarava svojim raznovrsnim sadržajem slijed nastajanja vrijednog i obimnog autorskog opusa tijekom pet desetljeća djelovanja. Od otvaranja prvog atelijera FOTO Orel kod Slavoluka Sergijevaca 1947. godine, preko angažmana u Narodnoj tehnici i Glasu Istre do novog atelijera fotografa-umjetnika 1968. godine u Nezakcijskoj 12 i posljednjih fotografskih uradaka 1996. godine.&nbsp;</div> <div> Od početka je u svom radu bio posvećen usavr&scaron;avanju znanja o tehnici snimanja, izradi i razvijanju fotografija. Uz fotografski rad, bavio se i oblikovanjem reklamnih materijala, vodiča i knjiga za brojne turističke i kulturne ustanove. Oblikovao je prvi turistički deplijan Pule 1955. godine te je sudjelovao u izradi i objavljivanju prve fotomonografije Pule 1964. godine.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Tema je izložbe grad Pula, uz koji je vezana profesionalna i umjetnička karijera ovog istaknutoga majstora fotografije. Predstavljen je izbor od četrdeset fotografija s raznolikim pulskim motivima, koje su nastajale tijekom cijelog razdoblja stvaranja. Uz fotografije, predstavljena je i nekolicina originalnih predmeta koji su obilježili njegovu fotografsku karijeru (fotografski aparat, prvi turistički deplijan Pule, prva fotomonografija Pule, fotografske čestitke i stručna literatura) te osvojene nagrada i priznanja.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ostav&scaron;tina Alojza Orela svojom kvalitetom i kvantitetom dokazuje da ovaj fotografski virtuoz zaslužuje istaknuto mjesto u povijesti novije istarske fotografije, gdje predstavlja jednog od posljednjih predvodnika sada već pomalo zaboravljene analogne fotografije.&nbsp;</div> <div> Izložba je organizirana i postavljena prvi put u prostorima Povijesnog i pomorskog muzeja Istre u lipnju 2014. godine povodom obilježavanja godine Alojza Orela i do sada je gostovala u Ljubljani i Novom Sadu.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div>

Najbolji u baštini – utjecajni projekti“ / Ususret 18. konferenciji „Najbolji u baštini“

<div> &bdquo;<strong>Najbolji u ba&scaron;tini &ndash; utjecajni projekti&ldquo; </strong>naziv je izložbe nagrađenih muzejskih, ba&scaron;tinskih i konzervatorskih projekata postavljene u Kneževu dvoru, gdje će posjetiteljima Kulturno-povijesnog muzeja biti dostupna tijekom rujna 2019.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba nudi pregled laureata 18. izdanja konferencije &bdquo;Najbolji u ba&scaron;tini&ldquo; (The Best in Heritage), koja će se održati od 25. do 27. rujna u Dubrovniku. Osim &scaron;to je svojevrstan uvod u skup, izložba predstavlja i javni aspekt projekta jer stanovnicima Dubrovnika i ostalim posjetiteljima Kulturno-povijesnog muzeja, koji nisu sudionici skupa, omogućuje uvid u najbolja ba&scaron;tinska ostvarenja.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na svijetu se godi&scaron;nje nagrađuju stotine izvanrednih muzejskih, ba&scaron;tinskih i konzervatorskih projekata. Njihova izvrsnost zaslužuje biti bolje poznata stručnoj publici, ali također i zainteresiranoj javnosti te ljubiteljima ba&scaron;tine. Upravo je to cilj projekta Najbolji u ba&scaron;tini -&nbsp; istaknuo je profesor Tomislav &Scaron;ola, ravnatelj projekta.</div> <div> Projekt od samog početka uživa visoko pokroviteljstvo Međunarodnog vijeća muzeja (ICOM), a konferencija se od 2009. godine organizira u partnerstvu s vodećom europskom ba&scaron;tinskom organizacijom - Europa Nostra. Dubrovački muzeji lokalni su partner konferencije, dok su joj pokrovitelji Grad Dubrovnik i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ususret 18. konferenciji The best in heritage, u Kneževu dvoru je postavljena izložba plakata nagrađenih muzejskih, ba&scaron;tinskih i konzervatorskih projekata, gdje će posjetiteljima Kulturno-povijesnog muzeja biti dostupna tijekom rujna 2019.</div> <div> Materijale &scaron;aljem u privitku i ostajem na raspolaganju za eventualna pitanja.</div> <div> &nbsp;</div>

EUROPSKI TJEDAN MOBILNOSTI

<div style="text-align: justify;"><strong>Europski tjedan mobilnosti</strong></div> <div style="text-align: justify;"><strong>16. &ndash; 22. rujna 2019.</strong></div> <div style="text-align: justify;"><strong>Krećite se s nama! &ndash; Walk with us!</strong></div> <div style="text-align: justify;">&nbsp;</div> <div style="text-align: justify;">Europski tjedan mobilnosti održava se svake godine u razdoblju od 16. do 22. rujna s ciljem preispitivanja alternativa održivog prijevoza u gradovima. Poticanjem pojedinaca na odabir održivih načina prijevoza, poput hodanja i bicikliranja, možemo smanjiti emisije ugljika, pobolj&scaron;ati kvalitetu zraka te urbane prostore učiniti ugodnijim mjestima za život i rad. U 2018. sru&scaron;en je rekord u broju sudionika, 2792 velikih i malih gradova iz 54 zemlje organiziralo je aktivnosti tijekom ovog tjedna.</div> <div style="text-align: justify;">&nbsp;</div> <div style="text-align: justify;">Grad Zagreb svake godine organizira niz aktivnosti kojima se uključuje u Europski tjedan mobilnosti, a program cijele manifestacije u Gradu možete pronaći na linku: https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/osobe%20s%20invaliditetom%20km/ETM_2019_Brosura_PREVIEW_03.pdf</div> <div style="text-align: justify;">&nbsp;</div> <div style="text-align: justify;">Europski tjedan mobilnosti zami&scaron;ljen je kao tjedan u kojem gradovi promoviraju postojeće strategije i najbolje prakse vezane uz održivi promet i mobilnost, razmjenjuju iskustva i promi&scaron;ljaju nove dugoročne mjere usmjerene podizanju kvalitete života građana vezanih uz održivi promet i mobilnost.</div> <div style="text-align: justify;">&nbsp;</div> <div style="text-align: justify;">Slogan ovogodi&scaron;njeg Europskog tjedna mobilnosti &bdquo;Krećite se s nama!&ldquo; (&bdquo;Walk with us!&ldquo;) potiče na odabir aktivnih načina kretanja ili kombiniranje hodanja i biciklizma s javnim prijevozom.</div> <div style="text-align: justify;">&nbsp;</div> <div style="text-align: justify;">Tehnički muzej Nikola Tesla i ove godine sa partnerima &ndash; suorganizatorima sudjeluje u Europskom tjednu mobilnosti prigodnim predavanjima, radionicama i prezentacijama. Program aktivnosti u Tehničkom muzeju Nikola Tesla slijedi u nastavku:</div> <div style="text-align: justify;">&nbsp;</div> <div style="text-align: justify;">Europski tjedan mobilnosti &bdquo;Krećite se s nama!&ldquo; (Walk with us!) (16 &ndash; 22. 9. 2019.)</div> <div style="text-align: justify;">Prijedlog programa sudjelovanja Tehničkog muzeja Nikola Tesla i</div> <div style="text-align: justify;">partnera (Državni hidrometeorolo&scaron;ki zavod, Zagrebački električni tramvaja, Radiona.org, &Scaron;kolska knjiga d.d., FABLAB, &Scaron;kola za cestovni promet, Dvokut ECRO i Udruga BIOM)</div> <div style="text-align: justify;">&nbsp;</div> <div style="text-align: justify;"><strong>Utorak, 17.9.</strong></div> <div style="text-align: justify;">&bull;<span style="white-space: pre;"> </span>19.30 do 21.00 &ndash; &Scaron;etnjom kroz pametne gradove i &scaron;ume do građanske znanosti, Radiona.org, kino dvorana Tehničkog muzeja Nikola Tesla</div> <div style="text-align: justify;">&Scaron;to su pametni gradovi i za&scaron;to urbane tehnologije koristiti u gradu i u &scaron;umi? Na koji način možete spojiti pristupačnu tehnologiju i kretanje kroz prirodu? Kako potaknuti razvoj znanosti građana (citizen science) i &bdquo;uradi-sam&ldquo; pristupe u svakodnevici?</div> <div style="text-align: justify;">Pametni gradovi, Goran Mahovlić</div> <div style="text-align: justify;">Zamislite mrežu umreženih i neovisnih senzora koji kontinuirano mjere kvalitetu zraka, zvučno zagađenje, kretanje životinja i insekata ili jednostavno prate floru i faunu &scaron;ume, a rezultate tih mjerenja u stvarnom vremenu objavljuju se u formi otvorenih podataka (Open data). Na osnovu njih mogu se realizirati vizualizacije podataka, analize, planovi te sustavi neovisne kontrole i alarmiranja. Ista stvar može se napraviti i s bilo kojom drugom mjerljivom vrijednosti, npr. kvaliteta vode ili vodostaj, neovisno o prostornoj dislociranosti i nedostupnosti klasične infrastrukture.</div> <div style="text-align: justify;">Građanska znanost (Citizen science), Deborah Hustić&nbsp;</div> <div style="text-align: justify;">Građanska znanost (Citizen science) jo&scaron; se naziva i znanost zajednice, znanost grupe ili mno&scaron;tva, civilna znanost, volonterski monitoring ili online građanska znanost te se temelji u cjelosti ili djelomično na znanstvenim istraživanjima ili eksperimentima koje vode entuzijasti različitih profesija. Obično se opisuje kao participacija javnosti, participativni monitoring ili akcija participativnog istraživanja koje rezultira unaprijeđenim znanstvenim istraživanjem te povećava jasnoću razumijevanja znanosti. Na koji način su povezani građanska znanost i &bdquo;uradi-sam&ldquo; (DIY) scena možete čuti kroz primjere prakse povezivanja tehnologije i građanske participacije u znanstvenim istraživanjima.</div> <div style="text-align: justify;">&nbsp;</div> <div style="text-align: justify;">&nbsp;</div> <div style="text-align: justify;"><strong>Četvrtak, 19. 9.</strong></div> <div style="text-align: justify;">&bull;<span style="white-space: pre;"> </span>10.00 do 17.00 sati &ndash; Info točka Državnog hidrometeorolo&scaron;kog zavoda: AIRQ &ndash; Pro&scaron;irenje i modernizacija državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka i Projekt modernizacije meteorol&scaron;ke motriteljske mreže u RH &ndash; METMONIC</div> <div style="text-align: justify;">&nbsp;</div> <div style="text-align: justify;">&bull;<span style="white-space:pre"> </span>11.00 do 12.00 sati &ndash; predavanje Modernizacija meteorolo&scaron;ke motriteljske mreže u RH-METMONIC, Nata&scaron;a Strelec Mahović, Državni hidrometeorolo&scaron;ki zavod, kino dvorana Tehničkoga muzeja Nikola Tesla.</div> <div style="text-align: justify;">Predavanje o Projektu modernizacije meteorolo&scaron;ke motriteljske mreže u RH &ndash; METMONIC kojim će se se omogućiti kontinuirano praćenje vremena, klime i klimatskih promjena, te razvoj sustava upozorenja na opasne vremenske prilike. Uspostavom suvremenog i kvalitetnog sustava automatskih prizemnih meteorolo&scaron;kih postaja, oceanografskih plutača i daljinskih sustava mjerenja atmosfere (uključiv&scaron;i sustav meteorolo&scaron;kih radara) na ukupno 450 postaja osigurat će se potpuna pokrivenost&nbsp; kopnenog i morskog teritorija RH meteorolo&scaron;kim mjerenjima i time će se ostvariti preduvjet prilagodbe lokalnih zajednica na klimatske promjene</div> <div style="text-align: justify;">Riječ je o vi&scaron;egodi&scaron;njem projektu DHMZ-a koji je trenutno u tijeku.</div> <div style="text-align: justify;">&nbsp;</div> <div style="text-align: justify;">&bull;<span style="white-space:pre"> </span>13.00 do 14.00 &ndash; kreativno kori&scaron;tenje slamčica, Kre&scaron;imir Čanić, &Scaron;kolska knjiga d.d. i FABLAB: Strawbees, Stalni postav Tehničkog muzeja Nikola Tesla</div> <div style="text-align: justify;">Osnovni materijal na radionici su slamčice, pomoću kojih će se rje&scaron;avati problemski zadaci vezani za različite tipove energije na kreativan način. Program koji će se koristiti je Strawbees - The future of Education (https://strawbees.com/).</div> <div style="text-align: justify;">Radionica je namijenjena učenicima od 3. do 5. razreda osnovnih &scaron;kola.</div> <div style="text-align: justify;">&nbsp;</div> <div style="text-align: justify;">&bull;<span style="white-space:pre"> </span>15.00 do 16.00 &ndash; Praćenje ptica - spa&scaron;avanja života pod cijenu gubitka privatnosti, ali ne i mobilnosti, Vedran Lucić, Mate Zec, Udruga BIOM, kino dvorana Tehničkog muzeja Nikola Tesla</div> <div style="text-align: justify;">Udar na privatnost ptica nikada nije bio jeftiniji, jednostavniji i pristupačniji. Znanstvenici i profesionalni za&scaron;titari prirode sve če&scaron;će na ptice postavljaju male uređaje s kojima prate njihova kretanja kako bi proniknuli u tajne njihova pona&scaron;anja, ali i kako bi otkrili &scaron;to ih sve ugrožava. Razne tehnologije nam omogućuju prikupljanje različitih informacija, a s pobolj&scaron;anjem tehnologije sve se če&scaron;će događa da ovakvi uređaji spa&scaron;avaju živote ptica koje su nastradale. Na primjeru bjeloglavih supova iz Hrvatske čuti ćete kako i za&scaron;to pratimo ptice te kako im time pomažemo.</div> <div style="text-align: justify;">&nbsp;</div> <div style="text-align: justify;">&bull;<span style="white-space:pre"> </span>17.00 do 18.30 &ndash; &Scaron;etnjom kroz pametne gradove i &scaron;ume do građanske znanosti, Radiona.org, kino dvorana Tehničkog muzeja Nikola Tesla</div> <div style="text-align: justify;">&Scaron;to su pametni gradovi i za&scaron;to urbane tehnologije koristiti u gradu i u &scaron;umi? Na koji način možete spojiti pristupačnu tehnologiju i kretanje kroz prirodu? Kako potaknuti razvoj znanosti građana (citizen science) i &bdquo;uradi-sam&ldquo; pristupe u svakodnevici?</div> <div style="text-align: justify;">Pametni gradovi, Goran Mahovlić</div> <div style="text-align: justify;">Zamislite mrežu umreženih i neovisnih senzora koji kontinuirano mjere kvalitetu zraka, zvučno zagađenje, kretanje životinja i insekata ili jednostavno prate floru i faunu &scaron;ume, a rezultate tih mjerenja u stvarnom vremenu objavljuju se u formi otvorenih podataka (Open data). Na osnovu njih mogu se realizirati vizualizacije podataka, analize, planovi te sustavi neovisne kontrole i alarmiranja. Ista stvar može se napraviti i s bilo kojom drugom mjerljivom vrijednosti, npr. kvaliteta vode ili vodostaj, neovisno o prostornoj dislociranosti i nedostupnosti klasične infrastrukture.</div> <div style="text-align: justify;">Građanska znanost (Citizen science), Deborah Hustić&nbsp;</div> <div style="text-align: justify;">Građanska znanost (Citizen science) jo&scaron; se naziva i znanost zajednice, znanost grupe ili mno&scaron;tva, civilna znanost, volonterski monitoring ili online građanska znanost te se temelji u cjelosti ili djelomično na znanstvenim istraživanjima ili eksperimentima koje vode entuzijasti različitih profesija. Obično se opisuje kao participacija javnosti, participativni monitoring ili akcija participativnog istraživanja koje rezultira unaprijeđenim znanstvenim istraživanjem te povećava jasnoću razumijevanja znanosti. Na koji način su povezani građanska znanost i &bdquo;uradi-sam&ldquo; (DIY) scena možete čuti kroz primjere prakse povezivanja tehnologije i građanske participacije u znanstvenim istraživanjima.</div> <div style="text-align: justify;">&nbsp;</div> <div style="text-align: justify;"><strong>Petak, 20. 9.</strong></div> <div style="text-align: justify;">&bull;<span style="white-space: pre;"> </span>10.00 do 17.00 sati &ndash; Info točka Državnog hidrometeorolo&scaron;kog zavoda: AIRQ &ndash; Pro&scaron;irenje i modernizacija državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka i Projekt modernizacije meteorol&scaron;ke motriteljske mreže u RH &ndash; METMONIC</div> <div style="text-align: justify;">&nbsp;</div> <div style="text-align: justify;">&bull;<span style="white-space:pre"> </span>10.00 do 11.00 sati &ndash; radionica Meteorolo&scaron;ka postaja Tehničkog muzeja Nikola Tesla, Državni hidrometeorolo&scaron;ki zavod, dvori&scaron;te Tehničkog muzeja Nikola Tesla. Primjereno za djecu od vrtićke dobi do uzrasta srednje &scaron;kole.</div> <div style="text-align: justify;">&nbsp;</div> <div style="text-align: justify;">&bull;<span style="white-space:pre"> </span>10.00 do 12.00 sati &ndash; Jesmo li vje&scaron;tiji od na&scaron;ih starih?, Mario Mirković (autor), Katarina Ivani&scaron;in Kardum (voditeljica), dvori&scaron;te Tehničkog muzeja Nikola Tesla</div> <div style="text-align: justify;">Tijekom radionice sudionici će se upoznati s biciklima iz Odjela prometnih sredstava TMNT-a, a zatim će se u novoobnovljenom dvori&scaron;tu Tehničkog muzeja Nikola Tesla oku&scaron;ati u vožnji na replici Velocipeda, takozvanog &rdquo;kostolomca&rdquo; i testirati svoju spretnost. Takav bicikl, izložen u postavu Odjela prometnih sredstva TMNT-a, atraktivnog izgleda s prednjim kotačem povećanim radi postizanja veće brzine, vozili su na&scaron;i stari u 19. stoljeću. Bio je to model koji je pokrenuo masovnu proizvodnju i upotrebu bicikla za prijevoz u svakodnevnom životu. Iako progla&scaron;avan opasnim i smije&scaron;nim vozilom, ovaj je bicikl znatno pridonio popularnosti i razvoju bicikla.</div> <div style="text-align: justify;">&nbsp;</div> <div style="text-align: justify;">&bull;<span style="white-space:pre"> </span>12.00 do 13.00 sati &ndash; Predstavljanje fakultativnog predmeta elektromobilnost i električnog automobila SMART, &Scaron;kola za cestovni promet, Zagreb (Igor Jelić), kino dvorana i dvori&scaron;te Tehničkog muzeja Nikola Tesla. Primjereno za učenike zavr&scaron;nih razreda osnovne &scaron;kole i srednje &scaron;kole, kino dvorana Tehničkog muzeja Nikola Tesla</div> <div style="text-align: justify;">&Scaron;kola za cestovni promet iz Zagreba već je prethodnim projektima Europe Electric Car (Leonardo da Vinci Partnership, 2012-2014) i LEMO (Learning E-Mobility) započela usklađivanje s novim tehnologijama u prometu razvojem kompetencija učenika i nastavnika strukovnih &scaron;kola kroz edukaciju i trening o električnim automobilima. Osim toga, uspostavljena je suradnja s proizvođačima i drugim dionicima koji su izravno ili neizravno uključeni u razvoj električnih vozila i prateće infrastrukture.</div> <div style="text-align: justify;">Uvođenje fakultativnog predmeta elektromobilnost u nastavni proces logičan je nastavak s posebnim naglaskom na ekolo&scaron;kom aspektu koncepta e-mobilnosti kori&scaron;tenjem električne energije iz obnovljivih izvora.</div> <div style="text-align: justify;">&nbsp;</div> <div style="text-align: justify;">&bull;<span style="white-space:pre"> </span>13.00 do 14.00 sati &ndash; Doprinos Zagrebačkog električnog tramvaja mobilnosti u gradu Zagrebu, Ivan Bator, Martina Batinić, Josip Miletić, ZET, kino dvorana i dvori&scaron;te Tehničkog muzeja Nikola Tesla</div> <div style="text-align: justify;">Javni prijevoz uz nemotorizirane oblike putovanja u urbanim aglomeracijama predstavlja održivi prometni sustav. Poticanje kori&scaron;tenja javnog gradskog prijevoza u globalnom trendu urbanizacije, uz njegovu dostupnost i kvalitetu usluge, te ostalih nemotoriziranih oblika putovanja, rezultirati će boljom socijalnom inkluzijom svih kategorija stanovnika Grada uz manji utjecaj na okoli&scaron;. Urbana mobilnost i planovi za njenu održivost postaju sve važniji u gradovima koji se svakodnevno susreću s preopterećenjem prometne mreže, pretjeranim kori&scaron;tenjem osobnih vozila, te nizom ostalih negativnih posljedica kao nusprodukt prometa. U cilju energetske, ekolo&scaron;ke i ekonomske racionalnosti urbanih prostora, javni gradski prijevoz predstavlja okosnicu učinkovitog prometnog sustava. Sudjelovanjem na ovogodi&scaron;njem Europskom tjednu mobilnosti ZET će edukacijom o specifičnostima prijevoza osoba s invaliditetom (ulaz u vozilo, kori&scaron;tenje rampe, glasovne najave, komunikacija), te upoznavanjem sa modernizacijom voznog parka ekolo&scaron;ki prihvatljivih vozila doprinijeti cjelokupnom programu. Cilj sudjelovanja je potaknuti javnu svijest i aktivnost građana protiv zagađenja okoli&scaron;a uzrokovanog povećanjem motoriziranih oblika prometa u urbanim sredinama, promoviranju sredstva javnog prijevoza i alternativnih modela kretanja i prijevoza u gradovima.</div> <div style="text-align: justify;">Ove godine uz prezentaciju u dvori&scaron;tu Tehničkog muzeja predvidjeli smo prezentaciju klasičnog autobusa te specijaliziranog vozila za prijevoz osoba s invaliditetom.</div> <div style="text-align: justify;">&nbsp;</div> <div style="text-align: justify;">&bull;<span style="white-space:pre"> </span>14.00 do 15.00 sati &ndash; Povijest mobilnosti &scaron;etnjom kroz postav Tehničkog muzeja Nikola Tesla, Branimir Prgomet, Stalni postav Tehničkog muzeja Nikola Tesla.&nbsp;</div> <div style="text-align: justify;">Prezentacijom dijela stalnog postava muzeja proći ćemo kroz povijest mobilnosti. Prezentacija kreće u dijelu posvećenom parnim strojevima, pogonom parnih lokomotiva, parobroda i parnih automobila. U muzeju imamo dva parna brodska motora od kojih je jedan pokretan. Prolazimo kroz dio posvećen motorima s unutarnjim izgaranjem koji su danas vodeći pogon prijevoznih sredstava, a u muzej imamo različite automobilske, brodske i avionske motore, obja&scaron;njavamo rad motora s unutarnjim izgaranjem. Prelazimo na kat muzeja gdje susrećemo izložen presjek hibridnog motora Toyote Prius, najprodavanijeg hibridnog vozila u povijesti, te dio posvećen pogonu vozila na biodiesel. Zavr&scaron;avamo u sredi&scaron;njem dijelu muzeja, odjelu prometa, gdje možemo vidjeti i prvi hrvatski električni automobil, koncept XD tvrtke Dok-ing, ali i stari zagrebački tramvaj sa konjskom zapregom, parnu lokomotivu Samoborček, stare bicikle, dubrovački električni tramvaj i jo&scaron; mnogo toga.</div> <div style="text-align: justify;">&nbsp;</div> <div style="text-align: justify;">&nbsp;</div> <div style="text-align: justify;"><strong>Subota, 21. 9.</strong></div> <div style="text-align: justify;">&bull;<span style="white-space: pre;"> </span>9.00 do 17.00 sati &ndash; predstavljanje, Gordan Golja, Dvokut-Ecro: PEL &ndash; pokretni ekolo&scaron;ki laboratorij za ispitivanje kvalitete zraka, dvori&scaron;te Tehničkog muzeja Nikola Tesla</div> <div style="text-align: justify;">&nbsp;</div> <div style="text-align: justify;">&nbsp;</div> <div style="text-align: justify;"><strong>Nedjelja, 22. 9.</strong></div> <div style="text-align: justify;">&bull;<span style="white-space: pre;"> </span>9.00 do 13.00 sati, Dan Otvorenih vrata &ndash; besplatan ulaz za pojedince u postav Tehničkog muzeja Nikola Tesla (bez Planetarija)</div> <div style="text-align: justify;">&nbsp;</div> <div style="text-align: justify;">&bull;<span style="white-space:pre"> </span>9.00 do 13.00 sati &ndash; predstavljanje, Gordan Golja, Dvokut-Ecro: PEL &ndash; pokretni ekolo&scaron;ki laboratorij za ispitivanje kvalitete zraka, dvori&scaron;te Tehničkog muzeja Nikola Tesla</div> <div style="text-align: justify;">&nbsp;</div> <div style="text-align: justify;">&nbsp;</div> <div style="text-align: justify;">Tehnički muzej Nikola Tesla</div> <div style="text-align: justify;">Savska cesta 18, Zagreb</div> <div style="text-align: justify;">branimir.prgomet@tmnt.hr; 01/4844 050</div>

EUROPSKI TJEDAN MOBILNOSTI, 16.-22. RUJNA 2019.

<p><strong>EUROPSKI TJEDAN MOBILNOSTI, 16.-22. RUJNA 2019.</strong></p> <p><strong>&bdquo;Cipelcugom&ldquo; kroz pro&scaron;lost Zagreba</strong></p> <p>U sklopu Europskog tjedna mobilnosti Muzej grada Zagreba priključuje se inicijativi Grada Zagreba <strong>&bdquo;Krećite se s nama!&ldquo; (&bdquo;Walk with us!&ldquo;)</strong> organiziranjem radionica za djecu pred&scaron;kolske i osnovno&scaron;kolske dobi vezane uz načine kretanja po gradu &ndash; kako je to izgledalo u pro&scaron;losti, kako izgleda danas, a kako bi to moglo izgledati u budućnosti. Posjetitelji će moći na <strong>Dan bez automobila</strong>, 22. rujna, besplatno razgledati stalni postav muzeja. Muzej grada Zagreba poziva sve građane i turiste da se taj tjedan pje&scaron;ke popnu na Gornji grad i pro&scaron;eću do muzeja i sudjeluju u im programima.</p> <p>Radionice za djecu bazirat će se na upoznavanju predmeta u stalnom postavu muzeja vezanih uz kretanje po gradu te prostore i institucije namijenjene građanima za aktivno kori&scaron;tenje slobodnog vremena. Tako, &nbsp;npr. moći će vidjeti &nbsp;&bdquo;Kostolomec&ldquo; &ndash; primjer prvog bicikla u gradu ili park Maksimir izgrađen s namjerom kao mjesto namijenjeno za &scaron;etnju i rekreaciju građana u njihovo slobodno vrijeme.</p> <p><strong>Zagreb u pokretu &ndash; od &bdquo;cipelcuga&ldquo; do tramvaja</strong></p> <p><strong><img height="201" src="file:///C:/Users/Branimir/AppData/Local/Packages/oice_16_974fa576_32c1d314_2862/AC/Temp/msohtmlclip1/01/clip_image002.jpg" width="137" /></strong></p> <p><span style="font-size:11px;">MGZ 6580, Bicikl &bdquo;Kostolomec&ldquo;</span></p> <p>U Muzeju grada Zagreba upoznat ćete se s predmetima iz pro&scaron;losti koji su služili kao prijevozna sredstva u Zagrebu, kao npr. biciklom &bdquo;Kostolomecem&ldquo;, pojavom prvog zagrebačkog tramvaja, balonom Turulom koji je poletio nad Zagrebom, ili vije&scaron;ću o prvom automobilu i njegovom vozaču Ferdinandu Budickom koji se provozao ulicama Zagreba. Nakon upoznavanja prijevoznih sredstava u Zagrebu razgovarat će mo o tome koje je nabolje sredstvo za prijevoz, koje je najbrže, o načinima kako se sudionici radionice kreću gradom te koja su prijevozna sredstva najmanje &scaron;tetna za okoli&scaron; a koriste zdravlju ljudi. Cilj radionice je animirati i osvjestiti navike sudionika o zdravom načinu kretanja po gradu Zagrebu u bližoj i daljoj budućnosti.</p> <p>Pomoću kolaž papira, &scaron;kara i ljepila sudionici radionice će napraviti svoje omiljeno prijevozno sredstvo Zagrebom danas i razmisliti i izraditi prijevozni sustav gradom Zagrebom u budućnosti.</p> <p><strong>Radni materijali</strong>: kolaž papir, &scaron;kare, ljepilo</p> <p><strong>Predviđeno vrijeme trajanja radionice</strong>: 60 minuta</p> <p><strong>Predviđeni broj polaznika: </strong>10 - 30 polaznika</p> <p><strong>Predviđena dob polaznika</strong>: 5 - 14 godina</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Park Maksimir - počeci aktivnog vikenda za Zagrepčane </strong></p> <p><strong><img height="202" src="file:///C:/Users/Branimir/AppData/Local/Packages/oice_16_974fa576_32c1d314_2862/AC/Temp/msohtmlclip1/01/clip_image004.jpg" width="263" /></strong></p> <p><span style="font-size:11px;">MGZ 1435 Pogled s vidikovca u Maksimiru</span></p> <p>Slobodno vrijeme i vrijeme odmora postaje važan segment u životu svakog čovjeka krajem XVIII st. Park Maksimir otvoren je 1794.g. i namijenjen je &bdquo;građanima&nbsp; za odmor, rekreaciju i uživanje&ldquo;. Ujedno je i jedan od najstarijih parkova u ovom dijelu Europe. S uređenjem hrastove &scaron;ume na crkvenom posjedu u park za građane kreće biskup Maksimilijan Vrhovac, a njegovu ideju nastavlja biskup Juraj Haulik. Park Maksimir primjer je očuvanja kulturne ba&scaron;tine za generacije, a u Muzeju grada Zagreba upoznat ćete se s njegovom povije&scaron;ću, gradnjom, simbolima i namjenom u pro&scaron;losti i sada&scaron;njosti.</p> <p>Cilj radionice je upoznati se s povije&scaron;ću parka, njegovim nastajanjem i uređenjem te očuvanjem parka za buduće generacije. Sudionici radionice će pomoću razgovora zamisliti da se nalaze u parku Maksimir, te uz pomoć kolaža, ljepila i &scaron;kara izraditi svoju omiljenu aktivnost u parku i načine kako se trebaju pona&scaron;ati da bi park očuvali i u budućnosti.</p> <p><strong>Radni materijali</strong>: kolaž papir, &scaron;kare, ljepilo</p> <p><strong>Predviđeno vrijeme trajanja radionice</strong>: 60 minuta</p> <p><strong>Predviđeni broj polaznika: </strong>10 - 30 polaznika</p> <p><strong>Predviđena dob polaznika</strong>: 5 - 14 godina</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Raspored radionica: </strong></p> <table border="1" cellpadding="0" cellspacing="0"> <tbody> <tr> <td style="width:206px;"> <p align="center"><strong>Datum radionice:</strong></p> </td> <td style="width:206px;"> <p align="center"><strong>Vrijeme održavanja:</strong></p> </td> <td style="width:206px;"> <p align="center"><strong>Naziv radionice:</strong></p> </td> </tr> <tr> <td rowspan="2" style="width:206px;height:8px;"> <p align="center">utorak, 17. rujna 2019.</p> </td> <td style="width:206px;height:8px;"> <p align="center">od 10 do 11 sati</p> </td> <td style="width:206px;height:8px;"> <p><strong>Zagreb u pokretu &ndash; od &bdquo;cipelcuga&ldquo; do tramvaja</strong></p> </td> </tr> <tr> <td style="width:206px;height:8px;"> <p align="center">od 17 do 18 sati</p> </td> <td style="width:206px;height:8px;"> <p align="center"><strong>Park Maksimir - počeci aktivnog vikenda za Zagrepčane</strong></p> </td> </tr> <tr> <td style="width:206px;"> <p align="center">četvrtak, 19. rujna 2019.</p> </td> <td style="width:206px;"> <p align="center">od 17 do 18 sati</p> </td> <td style="width:206px;"> <p align="center"><strong>Park Maksimir - počeci aktivnog vikenda za Zagrepčane</strong></p> </td> </tr> <tr> <td style="width:206px;"> <p align="center">petak, 20. rujna 2019.</p> </td> <td style="width:206px;"> <p align="center">od 10 do 11 sati</p> </td> <td style="width:206px;"> <p align="center"><strong>Zagreb u pokretu &ndash; od &bdquo;cipelcuga&ldquo; do tramvaja</strong></p> </td> </tr> <tr> <td style="width:206px;"> <p align="center">subota, 21. rujna 2019.</p> </td> <td style="width:206px;"> <p align="center">od 11 do 12 sati</p> </td> <td style="width:206px;"> <p align="center"><strong>Park Maksimir - počeci aktivnog vikenda za Zagrepčane</strong></p> </td> </tr> </tbody> </table> <p>&nbsp;</p> <p>Radionice su besplatne i namijenjene djeci pred&scaron;kolskog i osnovno&scaron;kolskog uzrasta. Vodit će ih muzejska pedagoginja Marija Sabolić.</p> <p>Svoj dolazak <strong>obavezno</strong> molimo najavite Mariji Sabolić, muzejskoj pedagoginji na telefonski broj 01/ 4851 362 ili na e-mail adresu: <a href="mailto:msabolic@mgz.hr">msabolic@mgz.hr</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Voditeljica pedago&scaron;ko-andrago&scaron;kog odjela:<br /> Vesna Leiner, muzejska pedagoginja savjetnica<br /> tel. 01/ 4851 362 ; mob.br. 091 2333 254;<br /> e-mail: <a href="mailto:vleiner@mgz.hr">vleiner@mgz.hr</a></p>

Orlando – simbol slobode

<p> &nbsp;</p> <p> <img class="gl" src="http://dumus.hr/Files/images/novosti/2019/530x350-7/vizual.jpg" /></p> <p> &nbsp;</p> <p> Sredi&scaron;nja godi&scaron;nja izložba Dubrovačkih muzeja &bdquo;Orlando &ndash; simbol slobode&ldquo; bit će otvorena u Kneževu dvoru u subotu, 14. rujna 2019. u 20 sati. Riječ je o projektu kojim Dubrovački muzeji daju prilog obilježavanju &quot;Orlandove godine&quot;, progla&scaron;ene u povodu 600. obljetnice postavljanja Orlandova stupa u Dubrovniku. Nastavak je to sredi&scaron;njih godi&scaron;njih izložbeno-izdavačkih projekata ove ustanove, koji imaju za cilj brendiranje Dubrovnika na osnovu njegove kulturne i povijesne ba&scaron;tine.</p> <p> Projekt ima za cilj podići razinu svijesti o vi&scaron;eznačnosti Orlandova stupa kroz sveobuhvatno sagledavanje njegove važnosti u kulturnoj i povijesnoj ba&scaron;tini Dubrovnika i Hrvatske, kao sastavnice europske ba&scaron;tinske cjelovitosti.</p> <p> Izložba je koncipirana u vi&scaron;e tematskih cjelina koje se, među ostalim, bave povijesnim okvirom kraja 14. i početka 15. stoljeća Dubrovačke Republike u europskim političkim procesima te fenomenom Orlandove pojave u Dubrovniku, njegovim graditeljima i umjetničkim dosezima u kontekstu onodobnog dubrovačkoga kiparstva, a predočavaju i motiv Orlanda u europskoj, hrvatskoj i dubrovačkoj književnoj i glazbenoj ba&scaron;tini.</p> <p> Pojedine teme obradili su akademik Igor Fisković, dr.sc. Zdenka Janeković R&ouml;mmer, dr. sc. Ilija Mitić, dr. sc. Vinicije B. Lupis, dr. sc. Morana Čale, dr. sc. Ennio Stipčević te Ingrid Pavličević. Voditeljica projekta, urednica kataloga i koordinatorica je ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać, koja je ujedno i kustosica izložbe zajedno s voditeljicom Kulturno-povijesnog muzeja Marinom Filipović.</p> <p> Postav izložbe potpisuje studio Ra&scaron;ić+Vrabec, dok je za multimediju zaslužna tvrtka Novena.</p> <p> Izložbu prati reprezentativni katalog na preko 300 stranica i prigodni strip &bdquo;Intervju s Orlandom&ldquo;, kao i &scaron;iroka promotivno-edukativna kampanja usmjerena prema naj&scaron;iroj publici te poseban set muzejskih suvenira inspiriranih Orlandom. U sklopu izložbe bit će organizirana i besplatna vodstva za građanstvo.</p> <p> Izložba je realizirana pod pokroviteljstvom Grada Dubrovnika i uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Sponzori izložbe su Turistička zajednica grada Dubrovnika i Zračna luka Dubrovnik, dok su medijski pokrovitelji Dubrovačka televizija,&nbsp; Soundset Ragusa, Dubrovački vjesnik, Dulist i DubrovnikNet.</p> <p> Izložba ostaje otvorena do 4. siječnja 2020. godine.</p> <div> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>VODITELJICA PROJEKTA</strong></p> <p> Pavica Vilać</p> <p> <strong>KONCEPCIJA IZLOŽBE</strong></p> <p> Vinicije B. Lupis</p> <p> <strong>AUTORI TEKSTOVA, ODABIR GRAĐE</strong></p> <p> dr. sc. Zdenka Janeković R&ouml;mer</p> <p> dr. sc. Ilija Mitić</p> <p> dr. sc. Vinicije B. Lupis</p> <p> akademik Igor Fisković</p> <p> Ingrid Pavličević</p> <p> dr. sc. Morana Čale</p> <p> dr. sc. Ennio Stipčević</p> <p> <strong>KOORDINACIJA</strong></p> <p> Pavica Vilać</p> <p> <strong>KUSTOSICE IZLOŽBE</strong></p> <p> Pavica Vilać</p> <p> Marina Filipović</p> <p> <strong>VIZUALNI IDENTITET I POSTAV IZLOŽBE</strong></p> <p> Ra&scaron;ić+Vrabec</p> <p> <strong>PEDAGO&Scaron;KI PROGRAM</strong></p> <p> Aleksandra Pite&scaron;a</p> <p> <strong>360 VIDEO I PROGRAMIRANJE MULTIMEDIJE</strong></p> <p> Novena d.o.o</p> <p> <strong>POKROVITELJ</strong></p> <p> Grad Dubrovnik</p> <p> <strong>MEDIJSKI POKROVITELJI</strong></p> <p> Dubrovačka televizija</p> <p> Soundset Ragusa</p> <p> Dubrovački vjesnik</p> <p> DuList</p> <p> DubrovnikNet</p> <p> <strong>SPONZORI</strong></p> <p> Turistička zajednica grada Dubrovnika</p> <p> Zračna luka Dubrovnik</p> <p> <strong>Izložba i katalog realizirani su uz potporu Grada Dubrovnika i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.</strong></p> </div> <p> &nbsp;</p>

Industrijski dizajn – ISKRA / 7. Dani industrijske baštine grada Siska

<div> Program <strong>sedmih Dana industrijske ba&scaron;tine grada Siska</strong> započinje u petak, 13. rujna, otvorenjem izložbe &#39;<strong>Industrijski dizajn &ndash; ISKRA</strong>&#39; u 19 sati, u Gradskom muzeju Sisak.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Gradski muzej Sisak, zajedno s partnerima, već sedmu godinu zaredom organizira jedinstvenu manifestaciju na hrvatskoj razini. Ona obuhvaća izložbe, predavanja, prezentacije, obilaske lokacija, dječje radionice i niz drugih događanja kojima je za cilj upoznavanje javnosti s bogatom industrijskom ba&scaron;tinom Siska i njezinim potencijalima. Ovogodi&scaron;nja manifestacija uključuje izložbu Industrijski dizajn &ndash; Iskra posvećenu poznatoj tvornici koja je izrađivala niz uporabnih predmeta koji su bili prepoznati kao dio svakodnevice brojnog stanovni&scaron;tva. Predmeti su iz zbirke poznatoga hrvatskog kolekcionara Tonija Politea. Druga izložba Industrijska ba&scaron;tina Siska &ndash; Bila jednom industrija, bili jednom ljudi rezultat je vi&scaron;egodi&scaron;njeg bavljenja industrijskom ba&scaron;tinom i starim fotografskim tehnikama sisačkog fotografa Miroslava Arbutine &ndash; Arbea. Na istoimenoj izložbi bit će prezentirana i fotomonografija Industrijska ba&scaron;tina Siska okom fotografa koja je nastala zahvaljujući suradnji Foto galerije &bdquo;Siscia Obscura&ldquo; koju vodi već spomenuti autor i Gradskog muzeja Sisak. U njoj su prezentirani radovi Stanka Abadžića, Janka Belaja, Damira Matijevića, Tomislava Veića i Miroslava Arbutine&ndash;Arbea.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na manifestaciji će biti prezentirana i industrijska ba&scaron;tina Zagreba koju vi&scaron;e od jednog desetljeća istražuje Goran Arčabić iz Muzeja grada Zagreba. Rezultat njegova rada su i katalozi izložaba posvećeni toj problematici objedinjeni pod nazivom Zagrebačka&nbsp; industrijska ba&scaron;tina: povijest, stanje, perspektive, koji će biti prezentirani sisačkoj javnosti.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Po prvi put će se prezentirati i projekt istraživanja i prezentacije industrijske ba&scaron;tine Ivanić-Grada. Prezentatorica će biti Ana Ga&scaron;parović, predsjednica Udruge Prijatelji ba&scaron;tine &ndash; Amicihereditatis iz Ivanić-Grada. Na manifestaciji će se već tradicionalno u suradnji s Turističkom zajednicom grada Siska održavati i Sisački festival piva, posvećen bogatoj sisačkoj pivarskoj tradiciji, te Biciklijada po industrijskoj ba&scaron;tini koja ima za cilj prezentiranje Siska kao cikloturističke destinacije. Tijekom dvotjednog programa održavanja manifestacije održat će se također već tradicionalna radionica za djecu Dobra industrija koja popularizira takvu vrstu ba&scaron;tine među pred&scaron;kolskom i &scaron;kolskom djecom. Tijekom cijelog razdoblja održavanja manifestacije radit će se i na promociji projekta Infocentar industrijske ba&scaron;tine Holandska kuća koji po svome zavr&scaron;etku treba postati sredi&scaron;nje mjesto prezentacije takvog tipa ba&scaron;tine grada i njegove okolice.</div> <div> &nbsp;</div>

Ivars Drulle: Our Lives Together

<div> U Galeriji Rigo, Novigrad - Cittanova bit će 13. 9. 2019. u 19 sati otvorenje izložbe &quot;<strong>Ivars Drulle: Our Lives Together</strong>&quot;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U galerijskom prostoru latvijski umjetnik Ivars Drulle predstavlja dvije interaktivne instalacije koje su nastale post produkcijom nakon njegova boravka na rezidenciji u Kubertonu, u 2017. godini. Unutar mjesec dana, koliko je boravio u Kubertonu, Drulle je pre&scaron;ao biciklom&nbsp; oko 1900 km bilježeći istarske srednjovjekovne crkve. Pozornost su mu privukli zvonici ili preslice s biforama, no prije svega njemu potpuno nepoznato pismo &ndash; glagoljica. Spajajući na taj način pojmove dvojnosti, prolaznosti i nacionalne kulture, Drulle se suprotstavlja ideji o fiksnom i stalnom identitetu. Bilo da je riječ o instalaciji &quot;Na&scaron; zajednički život&quot; na kojoj se posebnim mehanizmom izmjenjuju vizualni oblici bifora i glagoljice, bilo da je riječ o &quot;Kotaču sreće&quot; kojim možete predvidjeti gotovo deset tisuća mogućih scenarija va&scaron;e budućnosti, galerijski prostor postao je imaginarni prostor pregovaranja i suživota, uspostavljanjem veza i mogućih relacija između različitih jedinica i pojedinaca.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U svojoj umjetničkoj praksi Ivars Drulle pokazuje modele dru&scaron;tvenih veza, njihovih simbola, pozicija moći, komunikacijske procese s gledateljem unutar estetskog iskustva koje im nudi i služi za povezivanje pro&scaron;losti i sada&scaron;njosti.&nbsp;</div> <div> (Jerica Ziherl)</div> <div> &nbsp;</div> <div> - - -</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je realizirana sredstvima Grada Novigrada - Cittanova.&nbsp; &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Životopis</div> <div> Ivars Drulle je kipar,&nbsp; multimedijalni umjetnik i predavač, živi i radi u Rigi, Latvija</div> <div> &nbsp;</div> <div> Obrazovanje</div> <div> &nbsp;</div> <div> 2001.&ndash;2003. studira na Sveučili&scaron;tu Montana, SAD, odjel kiparstvo, stječe titulu doktora umjetnosti</div> <div> 2000.-2001. dobitnik stipendije Humbolt fondacije za postdoktorska istraživanja,&nbsp; Humboldt State University, California, SAD</div> <div> 1999.-2000. studira na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučili&scaron;ta u Latviji,&nbsp; stječe umjetničku&nbsp; titulu diplomiranog kipara</div> <div> 1998.-1999. studira na Humboldt State University and International English Language Institute, California, SAD</div> <div> 1996.-1998. studira kiparstvo na na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučili&scaron;ta u Latviji</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;Nagrade i priznanja</div> <div> &nbsp;</div> <div> 2018. 1. nagrada na Public sculpture competition, Madona, Latvija</div> <div> 2018. nagrada za najboljeg umjetnika na &bdquo;Vilnius Contemporary Art Fair, Litva</div> <div> 2018. nagrada &bdquo;World&rsquo;s Most Artistic Coin Award&ldquo;, zajedno s Paulis Liepa. Berlin, Njemačka</div> <div> 2017. nagrada Osoba godine, Gulbene regija, Latvija</div> <div> 2017. 1. mjesto, oblikovanje za kovanicu od 5 eura, &bdquo;Valka Session Centenniary&ldquo;</div> <div> 2016. finalista za Purvitisovu nagradu, Nacionalni muzej Latvija</div> <div> 2016. 1. mjesto, natječaj za oblikovanje kovanice od 5 eura, Zbirka kovanica za Latgale regiju, Latvija</div> <div> 2016. nagrada Nacionalnog muzeja Latvija i Numizmatičkog dru&scaron;tva, za kovanicu od 5 eura</div> <div> 2015. 2 mjesto na Javnom natječaju za oblikovanje eura, Banka Latvije</div> <div> &nbsp;</div> <div> 2014. 1. mjesto, natječaj za oblikovanje kovanice od 5 eura, Riga Castle</div> <div> 2014. nominiran za Purvitis nagradu Nacionalnog muzeja Latvija</div> <div> 2013. nominiran za Purvitis nagradu Nacionalnog muzeja Latvija</div> <div> 2013. 1. mjesto na natječaju za prvu euro kovanicu Latvije</div> <div> 2013. finalist Purvitisove nagrade Nacionalnog muzeja Latvija</div> <div> 2012. godi&scaron;nja nagrada za doprinos u kulturi za 2011, novine&nbsp; &ldquo;Diena&rdquo;, Latvija</div> <div> 2010. umjetnik godine,&nbsp; VEF Creative Quartier, Latvija</div> <div> 2010. dobitnik nagrade fondacije &bdquo;Civitella Ranieri&rdquo;, New York / Italija</div> <div> 2010. dobitnik&nbsp; &bdquo;I-Park Residency Award&rdquo;, Connecticut, SAD</div> <div> &nbsp;</div>