NOVE SVEMIRSKE MISIJE – ASTRONAUTIKA 2020.

<p style="text-align: justify;">U <strong>četvrtak, 30. siječnja 2020. u 18 sati </strong>u kinodvorani Tehničkog muzeja &quot;Nikola Tesla&quot; održat će se popularno-znanstveno predavanje na temu:</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Nove svemirske misije - astronautika 2020.<br /> Predavač je Ante Radonić.</strong></p> <p style="text-align: justify;">Ove godine očekuje nas mnogo uzbudljivih događaja na polju svemirskih letova i istraživanja svemira. U orbitu oko Zemlje poletjeti će novi tipovi svemirskih brodova sa ljudskom posadom. Istovremeno obavljaju se posljednji pokusi za početak redovitih turističkih podorbitalnih letova.&nbsp;<br /> U ljeto kreće cijela međunarodna flota robotskih letjelica prema planetu Marsu.</p> <p style="text-align: justify;">NR Kina poku&scaron;ati će ostvariti svoj dosad najambiciozniji projekt na planu robotskih letjelica. Poku&scaron;at će automatskim putem dopremiti uzorke s Mjeseca na Zemlju. Kako će se odvijati ova tehnički izuzetno složena operacija?<br /> Predavanje će biti popraćeno mno&scaron;tvom fotografija.</p> <p style="text-align: justify;">Ulaznice po cijeni od 15 kuna mogu se kupiti na blagajni Muzeja u radno vrijeme Muzeja i prije početka predavanja. Rezervacija ulaznica moguća je na telefon 01/4844 050 u radno vrijeme blagajne Muzeja (utorak-petak 9-17 sati).</p> <p style="text-align: justify;">Tehnički muzej &quot;Nikola Tesla&quot;, Zagreb, Savska cesta 18,<br /> tel. 01/48 44 050<br /> marijo.zrna@tmnt.hr</p>

Od imaginacije do animacije: šest desetljeća Zagreb filma

<p> <img alt="" src="/files/images/2020/af.jpg" style="width: 450px; height: 345px;" /></p> <div> U Muzeju suvremene umjetnosti bit će u četvrtak 30. siječnja 2020. u 20 sati otvorenje multimedijalne izložbe &quot;Od imaginacije do animacije: &scaron;est desetljeća Zagreb filma&quot;, posvećenu slavnim umjetničkim ostvarenjima nastalima u okviru ove institucije osnovane 1953. godine, koja je kroz &scaron;est desetljeća proizvela vi&scaron;e od dvije tisuće animiranih, dokumentarnih, edukativnih i igranih filmova te reklamnih spotova.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:</strong></div> <div> Ovoj povijesti pripada globalno prepoznatljiv fenomen Zagrebačke &scaron;kole crtanog filma, zatim vi&scaron;e od 500 nagrada, među kojima posebno mjesto zauzima prestižna nagrada Američke filmske akademije Oscar za najbolji animirani film dodijeljena 1962. godine Surogatu Du&scaron;ana Vukotića. K tome dodajemo i tri nominacije za Oscara &ndash; 1964. za film Igra Du&scaron;ana Vukotića, zatim 1973. za Tup-tup Nedeljka Dragića i 1980. za film Lutka snova u režiji Boba Godfreya i Zlatka Grgića, a tu su i brojne druge nagrade na domaćim, europskim i svjetskim filmskim festivalima i festivalima animiranih filmova.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Polazeći od izjave Du&scaron;ana Vukotića kako je animacija najsvestranija umjetnost izražavanja, oblik sintetizirane komunikacije, edukacije i informacije koja je čudesno privlačna u svim svojim oblicima, izložba u Muzeju suvremene umjetnosti po prvi će put u ovako velikom obimu i na sveobuhvatan, multimedijski način prikazati animirane filmove Zagreb filma. Ti su filmovi osvojili publiku i stručne žirije diljem svijeta, zahvaljujući fantastičnim pričama koje su ispričali te inventivnosti, kreativnosti i vrhunskoj estetskoj vrijednosti svojeg originalnog, prepoznatljivog vizualnog jezika.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba će predstaviti iznimna postignuća sjajnih autora Zagrebačke &scaron;kole, hrvatsku umjetničku ba&scaron;tinu najvi&scaron;e razine koju je prepoznao cijeli svijet. Osim filmova, izložba će prikazati vrijednu arhivsku građu Zagreb filma, Hrvatskoga državnog arhiva i privatnih zbirki &ndash; crteže, skice, celove i autentične predmete, smje&scaron;tajući ih u kontekst vremena u kojem su nastajali i povezujući ih s umjetničkim radovima iz zbirki Muzeja suvremene umjetnosti i drugih hrvatskih muzeja. Iz bogate riznice Zagreb filma izdvojili smo vi&scaron;e od 200 animiranih filmova te sjajnu dokumentarnu i filmsku produkciju koja će tijekom izložbe biti prikazana u dvorani Gorgona MSU-a.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Studio za crtani film osnovan je 1956. pod okriljem Zagreb filma i tada započinje intenzivno razdoblje razvoja umjetničke animacije. Zbog originalnog pristupa i specifičnog postupka animacije, izbora tema i visoke likovne kvalitete, taj je koncept već prvom pojavom na filmskom festivalu u Cannesu 1958. pobudio iznimno zanimanje te ga francuski kritičari George Sadoul i Andr&eacute; Martin nazivaju Zagrebačkom &scaron;kolom crtanog filma. Na izložbi će posjetitelji moći doživjeti atmosferu studija za crtane filmove uz brojne interaktivne sadržaje i popratne programe.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Studio za crtani film okupljao je mnogobrojne snažne autorske osobnosti koje su vrhunskim ostvarenjima promijenile povijest animacije. Jedan od prvih velikih uspjeha bila je nagrada Filmskog festivala u Veneciji za film Samac Vatroslava Mimice 1959., a već 1962. godine film Surogat Du&scaron;ana Vukotića osvojio je nagradu Oscar. Zlatnu povijest Zagrebačke &scaron;kole crtanog filma stvarali su uz njih autori poput Nikole Kostelca, Borisa Kolara, Zlatka Boureka, Borivoja Dovnikovića, Nedeljka Dragića, Zdenka Ga&scaron;parovića, Zlatka Grgića, Vladimira Jutri&scaron;e, Aleksandra Marksa, Vladimira Kristla, Pavla &Scaron;taltera, Dragutina Vunaka, Ante Zaninovića, Milana Blažekovića, Zvonimira Lončarića, Jo&scaron;ka Maru&scaron;ića, Kre&scaron;imira Zimonića, Branka Ranitovića, Zlatka Pavlinića i mnogih drugih. Serijali Profesor Baltazar, Inspektor maska, Maxi Cat i Mali leteći medvjedi nastavak su zlatnog niza autorskih ostvarenja koja su nastala u produkciji Zagreb filma. Početak novog stoljeća pripada novoj generaciji, kojoj pripadaju autori poput Nicole Hewitt, Daniela &Scaron;uljića, Irene Jukić Pranjić, Livija Rajha, Marka Tadića, Darka Bakliže, Du&scaron;ana Gačića, Danijela Žeželja i drugih, koji donose nove ideje i pristupe u području animacije.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U vrijeme kada Hrvatska predsjeda Vijećem Europske unije, ovom izložbom Muzej suvremene umjetnosti u svim oblikovnim aspektima predstavlja jedinstveni filmski i likovni fenomen prepoznat ne samo u hrvatskim nego i u svjetskim okvirima, ukazujući na potrebu muzealizacije ove specifične i vrlo vrijedne umjetničke ba&scaron;tine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Autori izložbe</strong>: Simon Bogojević Narath, Vesna Me&scaron;trić i Snježana Pintarić</div> <div> <strong>Vizualni identitet i likovni postav izložbe</strong>: Vladimir Končar / Vedran Kasap i Ozana Ursić (Clinica Studio)</div> <div> &nbsp;</div> <p> <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/od-imaginacije-do-animacije-izlozba/333.html"><strong>Izvor</strong></a></p>

Iz riznice hrvatske i europske književne i kulturne baštine / Zbirka Pambianchi – Kramarić

<div> Povodom Dana Grada Dubrovnika i njegovog za&scaron;titnika svetog Vlaha u organizaciji Grada Dubrovnika i Ustanove u kulturi Grada Dubrovnika&nbsp; Dom Marina Držića uz potporu Ministarstva kulture&nbsp; Republike Hrvatske&nbsp; i Bibliotece Nazionale Braidense iz Milana 30. siječnja 2020. u 18 sati u Lazaretima (5.lađa) upriličit će se otvorenje izložbe &bdquo;<strong>Iz riznice hrvatske i europske književne i kulturne ba&scaron;tin</strong>e&ldquo; zbirke Pambianchi &ndash; Kramarić / Dal tesoro del patrimonio letterario culturale croato ed europeo Collezione Pambianchi &ndash; Kramarić.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba će predstaviti&nbsp; najvrjednija izdanja, knjige, vedute i zemljovide iz privatne zbirke talijanskog odvjetnika, bibliofila i osvjedočenog prijatelja Dubrovnika i Hrvatske Cristiana Pambianchija u autorskom izboru povjesničarke književnosti doc.dr.sc. Katje Bakija. Riječ je o izboru 73&nbsp; naslova iz povijesti hrvatske književnosti i kulture tiskanih u razdoblju od XVI. do XX. stoljeća. Izložena djela dragocjena su i značajna u kontekstu&nbsp; razvoja&nbsp; dubrovačke i hrvatske&nbsp; književne povijesti i njezinog razmatranja u europskom kontekstu.Veliki dio izloženih knjiga su prva izdanja i djela dubrovačkih autora ili je riječ o naslovima vezanima uz dubrovačke teme i dubrovačku književnost uz određeni broj hrvatskih i stranih autora koje su zanimale hrvatske teme. Izložba će predstaviti knjige koje su imale veliki utjecaj na književna strujanja u vremenu u kojem su nastajale i koje su snažno utjecale na standardizaciju hrvatskog jezika, kao i na oblikovanje književnog standarda.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Cristianu Pambianchiju kod kojeg se ljubav i predanost prema rijetkim i vrijednim knjigama stopila i poistovjetila s ljubavi&nbsp; prema dubrovačkoj i hrvatskoj književnosti poticaj za skupljanje knjiga važnih za hrvatsku povijest, kulturu i književnost bila je agresija na Hrvatsku 1991. i potreba da pomogne njezinim ljudima. Kao novinar, zalagao se da istina o napadu na Hrvatsku i istina o Domovinskom ratu dođe u svijet, da se spozna kako se u Hrvatskoj ne vodi građanski, nego Domovinski rat, dok je kolekcionarstvom knjiga želio pokazati bogatstvo hrvatske povijesti i književnosti i to sve prenijeti sljedećim generacijama. Od 2015. u njegovoj zbirci su i prva izdanja djela nekih od najznačajnijih pisaca dubrovačke i hrvatske književnosti (Marka Marulića, Ivana Gundulića, Ruđera Bo&scaron;kovića, Nikole Nalje&scaron;kovića, Mavra Vetranovića, Ignjata Đurđevića, Junija Palmotića). Katalog koji prati izložbu ilustriran je naslovnicama izloženih izdanja, opisom katalo&scaron;kih jedinica uz nekoliko reprodukcija veduta i zemljovida. Izložba odabranih&nbsp; knjiga, prema riječima vlasnika zbirke, priča je o toleranciji jer: &bdquo;Nitko ne može kreirati vlastitu kulturu od nule. Sve su kulture pod određenim međusobnim utjecajima susjeda ili onih prethodnika koji su nastanjivali tu zemlju.&nbsp; I u jednom čovjeku su na stotine drugih ljudi&ldquo;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba &bdquo;<strong>Iz riznice hrvatske i europske književne i kulturne ba&scaron;tine</strong>&ldquo; zbirke Pambianchi &ndash; Kramarić potvrda je prijateljstva Dubrovnika i Milana, suradnje i međuprožimanja kultura, a svjedoči o bogatstvu i kontinuitetu hrvatske književnosti i kulture&nbsp; te njezinoj uključenosti u mediteranski i europski kulturni prostor.</div> <div> &nbsp;</div>

Nevena Petra Piližota / Garden

<p> Dana 30. siječnja 2020. godine u Prirodoslovnom muzeju grada Splita otvara se izložba &bdquo;Garden&ldquo; magistre prava i magistre slikarstva Nevene Petre Piližota. (izložba je uvr&scaron;tena u manifestaciju Noć muzeja 2020)<br /> Trideset slika i crteža u Prirodoslovnom muzeju grada Splita poku&scaron;aj su doprinosa ideji o životinjama kao sustvorenjima, poimanju organizma kao teksta i osvje&scaron;tavanju povezanosti na&scaron;e unutarnje i vanjske prirode. Autorica je radove utemeljila uglavnom na fotografijama snimljenim proteklih godina u vrtu njene rodne kuće u Bilicama.<br /> <br /> Vi&scaron;e na: <a href="https://nevenapetrapilizota.blogspot.com/?m=1">https://nevenapetrapilizota.blogspot.com/?m=1</a></p> <p> <br /> Iz predgovora:<br /> Formula globalne koegzistencije organizama u vremenu i prostoru cijelog svijeta&hellip; u svrhu dostojanstvenog opstanka.<br /> Trideset slika i crteža u Prirodoslovnom muzeju grada Splita poku&scaron;aj su doprinosa ideji o životinjama kao sustvorenjima, poimanju organizma kao teksta i osvje&scaron;tavanju povezanosti na&scaron;e unutarnje i vanjske prirode. Radovi su utemeljeni na fotografijama snimljenim proteklih godina u vrtu moje rodne kuće u Bilicama.<br /> <br /> Potragu postmodernog čovjeka za &bdquo;novim kulturnim identitetom s prirodom&ldquo; (Novalić, 2003:125) neki bi ocijenili sizifovskom. Motivima kru&scaron;aka, jabuka, skarabeja (kotrljana) i ostalih sustvorenja u Vrtu, naslućuje se kako &bdquo;najsitniji detalji posjeduju ogromna značenja: ne postoji mogućnost bijega iz &#39;ukupne slike&#39;.&ldquo; (Myerson, 2002:58)<br /> &bdquo;Kotrljan posjeduje nevje&scaron;tu vje&scaron;tinu, (naizgled) nesavr&scaron;eno savr&scaron;enstvo&hellip; Ono &scaron;to on pravi, jest kugla zemaljska, za neku novu Adu i Evama, &scaron;to je premetaljka od Adama i Eva.&ldquo; (Cambi i Visković, 1998:19-20)<br /> &bdquo;Mijenjajući se, nikad nismo isti, a opet, identični smo sebi: na&scaron;a iskustva na putu nižu se poput perli u ogrlici.&ldquo; (Marjanić i Zaradija Ki&scaron;, 2012:609)<br /> <br /> <br /> Literatura:<br /> Coetzee, J. M. (2004). Život životinja. Zagreb: AGM.<br /> Cifrić, I. (2000). Bioetika i ekologija: bioetičke i ekolo&scaron;ke teme u sociolo&scaron;koj perspektivi. Zagreb: Grafomark.<br /> Visković, N. (2009). Kulturna zoologija: &scaron;to je životinja čovjeku i čovjek životinja. Zagreb: Naklada jesenski i Turk,<br /> Novalić, F. (2003). Rasipanje budućnosti: kritika mita napretka i cinizma rasipanja. Zagreb: Alinea.<br /> Myerson, G. (2002). Ekologija i kraj postmoderne. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.<br /> Cambi N. i Visković N. (ur.) (1998). Kulturna animalistika: zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog 29. rujna 1997. godine u Splitu. Split: Književni krug.<br /> Marjanić S. i Zaradija Ki&scaron; A. (ur.) (2012). Književna životinja. Kulturni bestijarij II. dio. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, Hrvatska sveučili&scaron;na naklada.<br /> <br /> &nbsp;</p>

Crtežom kroz sjećanja

<div> Otvorenje izložbe &quot;Crtežom kroz sjećanja&quot; bit će u srijedu 29. siječnja 2020. s početkom u 18 sati u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU. Pozdravnu riječ uputit će akademik Velimir Neidhardt, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. O izložbi će govoriti autori, akademik Branko Kincl i doc. dr. sc. Borka Bobovec, te akademik Andrija Mutnjaković, voditelj Muzeja.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložbom se prikazuje niz projekata iz Osobnog arhivskog fonda akademika Branka Kincla koji su nastajali u razdoblju od 1964. do 2012. godine &ndash; različiti zadatci, različiti uvjeti, različite grupe arhitekata povezane sjajnim &#39;crtačima&#39; koji su kroz dati im senzibilitet pokazali vezu između procesa projektiranja i osobnosti. Tu su prve ideje, dijalog između arhitekata koji ne komuniciraju riječima, već crtežom, koji se razumiju dok olovka lagano, ili žustro prekriva bjelinu papira. Konačni prikaz i prezentacija projekta, ili izgrađene zgrade. Tu su simulacije, pomaci, traženje. Spomenar koji otkriva intimu međusobnih odnosa i odnosa prema projektu. Sjećanja koja su se taložila kroz vrijeme i djelovanje u razgovoru skicom i crtežom, formom kojom arhitekti razgovaraju i koja sve vi&scaron;e nestaje u obliku koji nam je znan.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Kontakt:</strong></div> <div> Hrvatski muzej arhitekture HAZU</div> <div> Ivana Gorana Kovačića 37 &ndash; 10000 Zagreb</div> <div> +385 1 4834 553</div>

Biljni svijet s obje strane zida

<div> U Prirodoslovnom muzeju Rijeka bit će u utorak, 28. siječnja 2020. u 18 sati otvorenje izložbe &quot;<strong>Biljni svijet s obje strane zida</strong>&quot;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:</strong></div> <div> Već u rimsko vrijeme pojedine su biljne vrste bile ugrožene ili su potpuno izumrle zbog prekomjernog iskopavanja ili branja. Danas većinu biljaka na području obrambenog sustava Claustra Alpium Iuliarum ne ugrožava pretjerano skupljanje, već promjene do kojih dolazi zbog napu&scaron;tanja tradicionalnog i održivog načina upravljanja prostorom.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na izložbi će bit predstavljene biljke kojima su Rimljani i Iliri pripisivali natprirodna svojstva, iako su ih prvenstveno upotrebljavali za prehranu, odijevanje, ukra&scaron;avanje, liječenje ili trovanje, a ujedno ćete ih lak&scaron;e prepoznati sretnete li ih u prirodi.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Impressum:</strong></div> <div> Organizator: Prirodoslovni muzej Rijeka</div> <div> Autori izložbe: Marta Blažević, Željka Modrić Surina, Bo&scaron;tjan Surina</div> <div> Arhitektonsko rje&scaron;enje: Klaudio Cetina</div> <div> Grafički dizajn: Branko Lenić</div> <div> Tekst: Marta Blažević, Željka Modrić Surina, Bo&scaron;tjan Surina</div> <div> Fotografije: Bo&scaron;tjan Surina, JU &bdquo;Park prirode Učka&ldquo;, Hermann &amp; F. Richter from pixabay.com, Narodni muzej Slovenije</div> <div> Odnosi s javno&scaron;ću i marketing: Klara Bukovac</div> <div> Organizacija gostovanja: Borut Kružić, Željka Modrić Surina</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je nastala u okviru projekta Claustra+, Prekogranična destinacija kulturnog i zelenog turizma Claustra Alpium Iuliarum financiranog iz sredstava Europske unije - Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Programa suradnje INTERREG V-A Slovenija-Hrvatska 2014.-2020.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Kontakt:</strong></div> <div> Prirodoslovni muzej Rijeka</div> <div> Lorenzov prolaz 1, Rijeka</div> <div> Tel.: 051/553-669</div>

POP-IN radionice UPOZNAJMO NAŠ POSTAV!

<p style="text-align: justify;">Cilj ovih edukativnih POP-IN radionica Upoznajmo na&scaron; postav! je upoznavanje javnosti, prvenstveno mlađih posjetitelja, sa stalnim postavom muzeja. Svaki dan tema radionice je različiti muzejski predmet ili nekoliko njih.&nbsp;<br /> Radionice su namijenjena svim uzrastima.&nbsp;<br /> Doći i ostati (pop-in) može se po želji unutar dva sata trajanja radionice.&nbsp;Prijava nije potrebna. Radionice su besplatne uz kupljenu ulaznicu za stalni postav Muzeja, u iznosu od 20 kuna&nbsp;(za djecu do 7 godina starosti posjet zbirkama je besplatan).</p> <p style="text-align: justify;"><br /> <strong>2. siječnja 2020., četvrtak<br /> Leteći čovjek&nbsp;</strong>&nbsp;<br /> Muzejski predmet: Padobran Fausta Vrančića, TMNT 2538<br /> Tema radionice su život i djelo Fausta Vrančića. Sudionici se pobliže upoznaju s izloženim padobranom, modelom letećeg čovjeka napravljenim u mjerilu 1:1 prema nacrtima Fausta Vrančića, iz knjige Machinae Novae. Zatim izrađuju vlastite modele letećeg čovjeka u umanjenom mjerilu koje testiraju spu&scaron;tanjem s galerije drugog kata stalnog postava Muzeja.</p> <p style="text-align: justify;"><strong>3. siječnja 2020., petak<br /> Struji struja</strong><br /> Muzejski predmet: Teslin transformator izlaznog napona do 3.000.000 V, TMNT 2328<br /> &Scaron;to je struja, gdje se sve koristi i koliko je razumijevanju i kori&scaron;tenju struje doprinio na&scaron; veliki znanstvenik Nikola Tesla sudionici će saznati tijekom ove radionice. Kroz praktičan rad i uvidom u muzejske predmete iz Demonstracijskog kabineta Nikola Tesla, upoznat će se s osnovama električne struje, spoznati princip magnetskog polja te shvatiti proces proizvodnje električne energije.&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>7. siječnja 2020., utorak<br /> Pod za&scaron;titom Svete Barbare</strong><br /> Muzejski predmet: Različite podgrade muzejskog rudnika&nbsp;<br /> Model rudnika u Tehničkom muzeju &ndash; Jama Barbara, vjerni je prikaz rudnika ugljena i metala u prirodnoj veličini. Dugačak je vi&scaron;e od 300, a najveća mu je dubina 6 metara. Jedna od značajki muzejskog rudnika jest da su u njemu, u prirodnoj veličini, prikazane sve vrste podgrada &ndash; elemenata kojima se učvr&scaron;ćuju hodnici rudnika. Sudionici će sami izrađivati različite podgrade i praktičnim radom doći do spoznaje za&scaron;to su neke podgrade izdržljivije od drugih.&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>8. siječnja 2020., srijeda&nbsp;<br /> Dan i noć</strong><br /> Muzejski predmet: Astronomski teleskop, TMNT 801&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;<br /> Nakon upoznavanja sa starinskim teleskopom koji je od kori&scaron;ten u Zvjezdarnici Hrvatskog prirodoslovnog dru&scaron;tva od 1903. do 1965., sudionici će sami složiti model Sunca, Zemlje i Mjeseca od zadanih elemenata. Doći će do spoznaje kako nastaju dan i noć, za&scaron;to su dani nekad duži, nekad kraći, kako se zemlja kreće u prostoru i jo&scaron; dosta toga o planeti na kojoj živimo&hellip;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>9. siječnja 2020., četvrtak<br /> Brum brum</strong><br /> Muzejski predmet: VW 1200 &bdquo;Buba&ldquo;, TMNT 9771<br /> Ljudi su se oduvijek bavili idejom da na &scaron;to jednostavniji i brži način, uz &scaron;to manji gubitak energije, dođu od točke A do točke B. Brojni izumitelji tijekom povijesti nastojali su konstruirati prijevozno sredstvo koje će se samo pokretati, no automobil kakvog danas poznajemo izumljen je tek krajem 19. stoljeća. Nakon upoznavanja s automobilima iz odjela prometnih sredstava, posebno kultnom&nbsp; bubom, sudionici će izrađivali autiće s pogonom na zrak. Naravno da slijedi i utrka!</p> <p style="text-align: justify;"><strong>10. siječnja 2020., petak</strong><br /> <strong>Leti Leti!</strong><br /> Muzejski predmet: avion Fizir YU-CGO-9002, TMNT 4067<br /> Hidroavion Fizir u Tehničkom muzeju Nikola Tesla konstruirao je jedan od najpoznatijih hrvatskih konstruktora zrakoplova, inženjer Rudolf Fizir. Nakon upoznavanja s ovim muzejskim predmetom sudionici ce izraditi vlastiti model aviona dvokrilca.</p> <p style="text-align: justify;">Voditeljica programa: Katarina Ivani&scaron;in-Kardum, vi&scaron;a muzejska pedagoginja</p> <p style="text-align: justify;">Tehnički muzej &quot;Nikola Tesla&quot;<br /> Zagreb, Savska cesta 18, tel. 01/48 44 050<br /> katarina.ivanisin.kardum@tmnt.hr</p>

Hrvati - ljudi iza mita : Janko Šijatović Krabat i hrvatske garde u Europi

<p> U Etnografskom muzeju u Zagrebu bit će u utorak, 28. siječnja 2020. u 19 sati otvorenje izložbe &quot;<strong>Hrvati &ndash; ljudi iza mita - Janko &Scaron;ajatović Krabat i hrvatske garde u Europi</strong>&quot;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O izložbi:</strong></p> <p> &quot;<strong>Hrvati &ndash; ljudi iza mita - Janko &Scaron;ajatović Krabat i hrvatske garde u Europi</strong>&quot; izložba je kojom se govori o dramatičnom 17. stoljeću, kada za vrijeme Tridesetogodi&scaron;njega rata (1618&ndash;1648) hrvatski ratnici u većem broju dolaze na europska boji&scaron;ta, a njihovo ime uskoro nadrasta geografske i etničke okvire. Ono postaje sinonimom za rod vojske &ndash; lako konjani&scaron;tvo koje se tada, bez obzira na porijeklo njegovih pripadnika, počinje nazivati Hrvatima. Ime se iz carske vojske Habsburgovaca pro&scaron;irilo i na postrojbe lake konjice u &scaron;panjolskoj, bavarskoj, francuskoj i saskoj službi. Osim roda vojske hrvatsko ime počinje označavati i jedinstven odjevni predmet koji su hrvatski konjanici nosili oko vrata &ndash; rubac vezan čvorom, koji se uskoro s francuskoga kraljevskoga dvora svijetom pro&scaron;irio kao modni dodatak a la Kravat, dana&scaron;nja kravata.</p> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Nakon rata na dvorovima istaknutih europskih vladara u Francuskoj i Saskoj od hrvatskih su ratnika ustrojene elitne hrvatske konjaničke garde. Imati hrvatsku gardu nije bila ponajprije vojna ili sigurnosna potreba već statusni simbol i dio egzotike s osmanskoga pograničja. Među pripadnicima tih postrojbi bili su se i neki od najuglednijih hrvatskih plemića i kraji&scaron;kih zapovjednika, često povezanih s obiteljima Zrinskih i Frankopana. Kao rijetko kada u hrvatskoj povijesti hrvatsko je ime postalo pomodno na &scaron;irokome europskome prostoru. No iza imena bili su i stvarni ljudi zanimljivih sudbina, a neki od njih, poput žumberačkog uskoka Janka &Scaron;ajatovića,Krabata prerasli su u predaju i mit.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Inspirativna priča o Hrvatu, Janku &Scaron;ajatoviću Krabatu, o kojem se i nakon četiristo godina u Saskoj često govori, njegovim imenom nazivaju se &scaron;kole i proizvodi, a osnovan je i njegov muzej. Zahvaljujući istraživanjima Hansa J&uuml;rgena Schr&ouml;tera o tom po&scaron;tovanom i popularnom hrvatskom časniku, a na inicijativu njegove rođakinje Monike &Scaron;ajatović Bračike, krenula je ideja o izložbi te je Etnografski muzej s timom uglednih stručnjaka obradio temu o uskocima i hrvatskim gardama u Europi pod nazivom &bdquo;Hrvati&ldquo; &ndash; ljudi iza mita&ldquo;. Zanimljiva Krabatova biografija bila je poticaj da se publiku upozna s povijesnim i legendarnim pričama o hrabrim hrvatskim ratnicima koji su slavu svoje domovine pronijeli Europom i ostavili neizbrisiv trag u njezinoj povijesti i kulturi. O njima su snimljeni igrani filmovi, dokumentarci, okosnica su povijesnih događanja i formiranja vojnih postrojbi, inspiracija su glazbenicima, umjetnicima, tema su proučavanja znanstvenika i muzealaca, te se po njima brendiraju regije i zemlje.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Vi&scaron;e</strong></div> <div> <a href="http://www.emz.hr/Doga%c4%91anja/HRVATI%20LJUDI%20IZA%20MITA%20Janko%20%c5%a0ajatovi%c4%87%20Krabat%20i%20hrvatske%20garde%20u%20Europi_17614">http://www.emz.hr/Doga%c4%91anja/HRVATI%20LJUDI%20IZA%20MITA%20Janko%20%c5%a0ajatovi%c4%87%20Krabat%20i%20hrvatske%20garde%20u%20Europi_17614</a></div> <div> &nbsp;</div> <div> Jedan od brojnih zanimljivih / objavljenih tekstova</div> <div> <a href="https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/legenda-o-krabatu-prica-je-na-koju-nitko-ne-ostaje-imun-znate-li-zasto-pola-njemacke-i-danas-s">https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/legenda-o-krabatu-prica-je-na-koju-nitko-ne-ostaje-imun-znate-li-zasto-pola-njemacke-i-danas-s</a></div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Dizajn vizuala:&nbsp;</strong>Ksenija Jurinec, MA; samostalna dizajnerica / Freelance designer</div>

Svjetlo, prostor, zvuk

<div> U Muzeju Mimara bit će u četvrtak, 23. siječnja 2020. u 19 sati otvorenje izložbe &quot;<strong>Svjetlo, prostor, zvuk</strong>&quot; australske likovne umjetnice hrvatskih korijena Vesne Peko-Luketić. Organizator izložbe kje Udruga OS u suradnji s Muzejom Mimara.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:</strong></div> <div> Pokret, svjetlo i boje prvi su elementi s kojima se susrećemo kada se zateknemo ispred djela Vesne Peko-Luketić. Nalazimo se u prostoru svojevrsnog vrtloga uhvaćenog u trenutku njegovog kretanja. Predmeti koji su dali odsjaj ili su u pozadini svjetla koje se ispred njih na&scaron;lo u trenutku snimanja nisu bitni niti su na bilo koji način istaknuti. Pokretač umjetničkom stvaranju treperenje je svjetlosti koje je umjetnica zamijetila kako se prelijeva po vodi noću u zaljevu Marina Bay u Singapuru. Tu energiju Vesna je pretočila u svoje radove.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Osim navedenog umjetnica u svojim radovima koristi i zvuk čime se stvara sveobuhvatna atmosfera uhvaćenog trenutka. Vizualni izričaj ovih djela koja se odmah odaju kao produkt digitalnog vremena govori i o njihovoj tehnici &ndash; oni su nacrtani na računalu i na tabletu, a fotografije su snimljene mobitelom.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Svjetlost i zvuk uhvaćeni u prostoru koji vibrira prenose nas u prostor koji nema nikakva obilježja, koji ničim ni na &scaron;to ne podsjeća i koji pomalo priziva prostore izvan tjelesnosti i bespuća vječnosti. Mi vidimo boje, osjećamo pokret, čujemo zvukove, ali ne možemo odgonetnuti koordinate uhvaćenog prostora. Nalazimo se sami u prazninama gdje se te&scaron;ko za i&scaron;ta uhvatiti, gdje nema oslonca, stabilizatora ni gravitacije. Svim tim postupcima &bdquo;izmicanja tla pod nogama&ldquo; Vesna Peko-Luketić kao da nas postavlja u prostore duboke zami&scaron;ljenosti nad (ne)mirom u kojem obitavamo.</div> <div> (Anita Ruso)</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O umjetnici:</strong></div> <div> Vesna Peko-Luketic priznata je australska umjetnica hrvatskih korijena koja od 1967. živi u Australiji. Godine 1984. diplomirala je Umjetnost i dizajn na Sveučili&scaron;tu Monash u Melbourneu (Fine Art 2&amp;3 Dimensional Design i Visual Arts, Painting and Printmaking). Kao iznimno plodna umjetnica izlagala je na tridesetak izložbi u Europi, Australiji i Sjedinjenim Državama, između ostalog i u galeriji Agora u New Yorku te u Centru za digitalnu umjetnost (LACDA) u Los Angelesu. Na ovoj izložbi Vesna predstavlja seriju radova iz 2017. pod nazivom Svjetlost, prostor, i zvuk koju čine 20 umjetničkih djela predstavljenih uz zvukovnu pratnju te video animaciju.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Animacija svjetla, prostora i zvuka nastavak je serije umjetničkih djela koja pomiču granice do točke u kojoj autorica &quot;vodi liniju u &scaron;etnju&quot; odvodeći je pritom izvan omeđenog prostora.</div>