Ante vitez Šupuk i njegov grad

<div> Otvorenje izložbe &bdquo;<strong>Ante vitez &Scaron;upuk i njegov grad&ldquo;</strong> bit će u petak, 31. siječnja 2020. godine s početkom u 20 sati u Gradskoj loži, izložbenom paviljonu Narodnog muzeja Zadar.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je pripremljena povodom 180. obljetnice rođenja Ante &Scaron;upuka, najuspje&scaron;nijeg &scaron;ibenskog (grado)načelnika koji je udario temelje modernog &Scaron;ibenika i ostavio trajan i neizbrisiv trag u povijesti Kre&scaron;imirova Grada. Izložbu će otvoriti državni tajnik u Ministarstvu kulture dr.sc. Ivica Poljičak.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U sklopu programa otvorenja izložbe, s početkom u 19:30 sati izv.prof.dr.sc. Ante Bralić održat će predavanje &bdquo;Narodna stranka i hrvatska nacionalna integracija&ldquo;.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O vitezu &Scaron;upuku:</strong></div> <div> <div> Ante &Scaron;upuk rođen je 21. kolovoza 1838. godine u uglednoj &scaron;ibenskoj obitelji. Već u ranoj mladosti počeo se zanimati za političku situaciju i ubrzo se priklonio idejama hrvatskog narodnog preporoda i programu Narodne stranke. Izabran je za &scaron;ibenskog načelnika 15. siječnja 1873. godine nakon pobjede narodnjaka na općinskim izborima. Od tada do pada Austro-Ugarske Monarhije &scaron;ibenska je općina u rukama hrvatske većine, a Ante &Scaron;upuk je do svoje smrti 1904. godine biran za njezina načelnika. Istovremeno je bio zastupnik u Pokrajinskom saboru u Zadru te u Carevinskom vijeću u Beču.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Nizom važnih&nbsp; infrastrukturnih projekata koje je ostvario tijekom tri desetljeća upravljanja &scaron;ibenskom općinom (željeznička pruga Siverić &ndash; &Scaron;ibenik, gradnja vodovoda, suvremene bolnice paviljonskog tipa, zgrade suda, izgradnja cjelovitog energetskog sustava na izmjeničnu struju i dr.) &Scaron;ibenik je uveo u 20. stoljeće.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Bio je političar i poduzetnik, čovjek ispred svoga vremena, koji je sve svoje znanje i moć koristio kako bi osigurao razvoj grada i boljitak svojih sugrađana.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Organizatori: Državni arhiv u &Scaron;ibeniku, Muzej grada &Scaron;ibenika, Državni arhiv u Zadru, Narodni muzej Zadar</div> <div> &nbsp;</div> </div> <p> &nbsp;</p>

Noć muzeja 2020. u Muzeju Mimara / Umjetnost dodirom - izbor iz stalnog postava

<div> U Muzeju Mimara, u petak, 31. siječnja 2020. u 18 sati bit će otvorenje multisenzorne izložbe &quot;<strong>Umjetnost dodirom &ndash; izbor iz stalnog postava</strong>&quot;. Odabrane umjetnine prilagođene su za taktilno razgledavanje za osobe s invaliditetom, osobe o&scaron;tećenog vida te djecu s pote&scaron;koćama u razvoju pod nazivom Umjetnost dodirom &ndash; izbor iz stalnog postava.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U svrhu ove izložbe za taktilno je razgledavanje prilagođeno pet slika koje pripadaju Zbirkama slikarstva Nizozemske i Italije. Iz Zbirke europske skulpture muzeja za ovu je izložbu izabrana umanjena kopija brončane skulpture Putta talijanskog kipara Andree del Verrocchia. Ostali su predmeti gipsani odljevi ili originalne skulpture od žada u stvarnim veličinama koje su za ogled prstima posjetiteljima ustupljene na povjerenje.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Također, uz izlo&scaron;ke su dostupni različiti predmeti koji služe za taktilnu usporedbu koji dočaravaju motive koji se nalaze na izabranim slikama. Isto tako, posjetitelje pozivamo da ispred umjetnina namijenjenih za diranje stave povez preko očiju kako bi usmjerili pažnju na otkrivanje detalja djela vr&scaron;cima prstiju.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ova multisenzorna izložba može se dotaknuti, čuti i pomirisati &scaron;to pruža drugačiji doživljaj umjetnina i pridonosi jedinstvenom iskustvu kod posjetitelja. Izabrana djela skroman su presjek onoga &scaron;to Muzej Mimara nudi, međutim početak su dugoročnog projekta obogaćenja kulturne ponude i korak prema inkluzivnosti posjetitelja kojima taktilna percepcija, umjesto isključivo vizualne, za sada nije dostupna u mjeri u kojoj bi obogatila živote svih pojedinaca zainteresiranih za umjetnost.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <p class="ydpa54b8151yiv3744194461ydp48c282a8yiv5509884701msonormal" style="margin:0cm;margin-bottom:.0001pt"> Budite aktivni sudionici izložbe, odvažite se staviti povez preko očiju i doživite umjetnost<strong> dodirom!</strong></p> </div> <p> &nbsp;</p>

Francuska i njeni mediteranski tragovi u Hrvatskom pomorskom muzeju Split

<p> <img alt="" src="/files/images/2019/hpm_fr.JPG" style="width: 450px; height: 946px;" /></p>

Plakati Galerije Juraj Plančić MSG (2003 - 2019.)

<p> <img alt="" src="/files/images/2020/MSG-plk.jpg" style="width: 450px; height: 300px;" /></p> <table border="0" cellpadding="0" cellspacing="0" style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" width="100%"> <tbody> <tr> <td> <div style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; font-weight: inherit; font-style: inherit; font-family: inherit;"> <strong>vrijeme:</strong>&nbsp;31.01.2020.</div> <div style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; font-weight: inherit; font-style: inherit; font-family: inherit;"> <strong>mjesto:</strong>&nbsp;Muzej Staroga Grada</div> <p> <br style="line-height: 14px;" /> Otvorenje izložbe &#39;Plakati galerije Juraj Plančić Muzeja Staroga Grada (2003.-2019.)&#39; održat će se u petak, 31. siječnja 2020., u 18 sati, u Muzeju Staroga Grada.<br style="line-height: 14px;" /> &nbsp;<br style="line-height: 14px;" /> <br style="line-height: 14px;" /> Plakati galerije Juraj Plančić Muzeja Staroga Grada (2003.-2019.) predstaviti će izbor plakata brojnih i raznovrsnih izložbi koje su u odabranom periodu od 2003. do 2019. godine održane u Muzeju Staroga Grada i nekada&scaron;njem Centru za kulturu Staroga Grada, čiji je Muzej sljednik.</p> <p> <br style="line-height: 14px;" /> U nastavku večeri predstavlja se interaktivna izložba&nbsp;<em>Suhozidi otoka Hvara</em>&nbsp;postavljena u sklopu međunarodnog projekta INNOCULTOUR u Muzeju Staroga Grada. Ova instalacija na pristupačan način predstavlja suhozidno nasljeđe otoka. Posjetitelji mogu iskusiti virtualne &scaron;etnje kroz četiri hvarska etno sela, te se zabaviti gradeći svoj vlastiti virtualni suhozid zahvaljujući edukativnoj i interaktivnoj aplikaciji.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Op&scaron;irnije:</strong><br style="line-height: 14px;" /> <a href="https://msg.hr/2020/01/24/noc-muzeja-2020/" style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; text-decoration-line: none; color: rgb(34, 111, 159);">https://msg.hr/2020/01/24/noc-muzeja-2020/</a></p> </td> </tr> </tbody> </table> <p> &nbsp;</p>

Noć muzeja 2020. / Petra Slobodnjak: Lado / relejfi / tragovi

<p> <img alt="" src="/files/images/2020/MGK_LADO-(2).jpg" style="width: 450px; height: 269px;" /></p>

Noć muzeja 2020. / Slovenska naiva u Hlebinama

<p> <img alt="" src="/files/images/2020/mgk_na.JPG" style="width: 450px; height: 600px;" /></p>

Noć muzeja 2020. / Donacija obitelji Vučemilović

<p> <img alt="" src="/files/images/2020/mgk_vu.JPG" style="width: 450px; height: 520px;" /></p>

Galerija Antuna Augustinčića u Noći muzeja od 2010. do 2020.

<div> U Studiju Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu, u petak, 31. veljače 2020. godine u 18 sati otvara se izložba &quot;<strong>Galerija Antuna Augustinčića u Noći muzeja od 2010. do 2020.</strong>&quot;, čime započinje &quot;Obljetnička Noć muzeja Galerije Antuna Augustinčića&quot; u okviru 15. noći muzeja s temom Velike obljetnice hrvatskih muzeja.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Godina 2020. je za Galeriju Antuna Augustinčića godina okruglih obljetnica, u kojoj bilježimo 120. obljetnicu rođenja Antuna Augustinčića i 50. obljetnicu zasnutka njegove Galerije, 40. obljetnicu časopisa Anali Galerije Antuna Augustinčića, 20. obljetnicu sudjelovanja Galerije u muzejskim edukativnim akcijama povodom Međunarodnog dana muzeja Sekcije za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju Hrvatskog muzejskog dru&scaron;tva, 10. obljetnicu samostalnog obilježavanja Međunarodnog dana mira, 10. obljetnicu suradnje s Akademijom likovnih umjetnosti Sveučili&scaron;ta u Zagrebu te 10. obljetnicu sudjelovanja u manifestaciji Noć muzeja. Obilježavat ćemo ih sukladno godi&scaron;njem kalendaru pa ih ovom prigodom tek najavljujemo, a započinjemo ovom posljednjom, otvarajući izložbu &quot;Galerija Antuna Augustinčića u Noći muzeja od 2010. do 2020.&quot;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:</strong></div> <div> Izložba je obljetnički pregled dosada&scaron;njih 10 izložaba/programa Galerije Antuna Augustinčića povodom Noći muzeja Hrvatskog muzejskog dru&scaron;tva | Božidar Pejković &ndash; Dan u Noći muzeja / Dan u Noći muzeja &#39;10, Margareta Lekić &ndash; Spot / Spot u Noći muzeja &#39;11, Maja &Scaron;imunović &ndash; Tangente / Tango Tangente u Noći muzeja &#39;12, Mak Melcher &ndash; Metamorfoze / Metamorfoze u Noći muzeja &#39;13, Vojin Hraste &ndash; 2 u 1 / 2 u 1 u Noći muzeja &#39;14, Goran Trbuljak &ndash; T / T u Noći muzeja &#39;15 , Ika Peraić &ndash; Fuga za pukotinu / Fuge u Noći muzeja &#39;16, Đani Martinić &ndash; Molos / Molos u Noći muzeja &#39;17, Davorin Vujčić &ndash; Konjićevo novo ruho / Brže, vi&scaron;e, jače... u Noći muzeja &#39;18, Nikola Vrljić &ndash; Skup / Klanječki CDs i CDg u Noći muzeja &#39;19 | te, prema koncepciji Božidara Pejkovića, sadržava tiskovine koje su tim prigodama nastajale i po jednu skulpturu/rad koji reprezentiraju svaku od održanih izložaba/programa odnosno zastupljene umjetnike.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O programu:</strong></div> <div> U nastavku ove Obljetničke Noći muzeja, u multimedijalnoj dvorani Studija Galerije Antuna Augustinčića u 18.30 sati ravnateljica kulturnog centra Klanjec Snježana Horvatin održat će predavanje Noći muzeja Galerije Antuna Augustinčića od 2010. do 2019. i prikazati dosada&scaron;njih 10 sudjelovanja na&scaron;e Galerije u manifestaciji Noć muzeja, a koja su odreda realizirana u suradnji s Kulturnim centrom Klanjec. Potom, u 19.30 sati slijedi obljetničko druženje sudionika i publike, a od 20.30 do 22.00 sata nastavlja se ciklička projekcija fotografske dokumentacije dosada&scaron;njih Noći muzeja u Klanjcu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Obljetničku Noć muzeja Galerije Antuna Augustinčića u Noći muzeja &#39;20 realiziramo uz potporu Krapinsko-zagorske županije te u neizostavnoj suradnji s Kulturnim centrom Klanjec.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> (Voditelj GAA: Božidar Pejković, vi&scaron;i kustos)</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div>

Plakati i izložbe Arheološkog muzeja u Splitu, 1959. - 2019.

<p> <img alt="" src="/files/images/2020/AMS_Pozivnica_PLAKATI-(2).jpg" style="width: 450px; height: 338px;" /></p> <div> U 15. Noći muzeja , u petak, 31. siječnja 2020. u u 20 sati, u Maloj izložbenoj dvorani Arheolo&scaron;kog muzeja u Splitu bit će otvorenje izložbe &quot;Plakati i izložbe Arheolo&scaron;kog muzeja u Splitu 1959.-2019.&quot;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Premda je osnovan godine 1820., Muzej s organiziranjem ili suorganiziranjem izložaba započinje tek od godine 1959. Plakati za izložbe pojavljuju se jo&scaron; kasnije, godine 1965.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložbom &quot;Plakati i izložbe Arheolo&scaron;kog muzeja u Splitu 1959.-2019.&quot; muzejskih plakata želi se prikazati dio njegove raznovrsne djelatnosti te skrenuti pozornost na dokumentarnu i likovnu vrijednost plakat&acirc; kao odraza vremena u kojem su nastali. Izložbu prati katalog s reprodukcijama svih sačuvanih muzejskih plakata.&nbsp;</div>

Stolovi Sunca pod okriljem Posejdona

<p> U Centru za kulturu Vela Luka bit će u okviru manifestacije 15. Noći muzeja 2020., u petak, 31. siječnja 2020. u 19 sati, otvaranje izložbe <strong>&quot;Stolovi Sunca pod okriljem Posejdona</strong>&quot;.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O izložbi:</strong></p> <p> <em>U grčkoj mitologiji Kronov i Rejin sin Posejdon je bog mora i potresa i brat boga Zeusa. U rimskoj mitologiji njegov je pandan bog Neptun. Kako bi osigurali sigurna putovanja, pomorci su mu se molili i kao žrtvu utapali konje. Posejdon bi zauzvrat stvarao mirno more i nove otoke, a kada bi bio uvrijeđen, svojim bi trozubom udarao o tlo i uzrokovao brodolome, potrese, utapanja i oluje. Njegova sina Kiklopa Polifema oslijepio je Odisej, pa Posejdon mrzi Odiseja i &scaron;alje mu nevrijeme kojim odgađa Odisejev povratak na Itaku. Vrač Tiresija sugerira Odiseju da na svome otoku &scaron;tuje Posejdona kako bi ublažio njegov gnjev.</em></p> <p> &nbsp;</p> <p> Po ovom moćnom grčkom božanstvu dobio je ime hotel <em>&bdquo;Posejdon&ldquo;</em> izgrađen u Veloj Luci 1970. godine. Izbor imena ne čudi, budući da je hotel izgrađen uz morsku obalu s pogledom na more i Velu Luku koju maritimno oduvijek definira i o kojem ovisi. Godine 1973., nakon izgradnje hotela <em>&bdquo;Posejdon&ldquo;,</em> sagrađen je restoran <em>&bdquo;Sunce&ldquo;</em> zajedno s kojim je bio u sastavu istog poduzeća (HTP &bdquo;Hum&ldquo;). Restoran je uređen prema konceptu umjetnika Petra Omčikusa koji je u tehnici mozaika zajedno sa svojom suprugom umjetnicom Kosom Bok&scaron;an i umjetnikom Kemalom &Scaron;irbegovićem osmislio stolove za restoran.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ideja je bila da se u blizini novoizgrađenog hotela <em>&bdquo;Posejdon&ldquo;</em> sagradi ugostiteljski objekt koji će predstavljati sintezu umjetnosti, arhitekture, gastronomije i autohtone vegetacije. U restoranu <em>&bdquo;Sunce&ldquo;</em> nalazili su se stolovi s motivima izrađenim u tehnici mozaika od kojih se danas dio nalazi u prostoru hotela <em>&bdquo;Posejdon&ldquo;</em> i koriste se u ugostiteljske svrhe, a jedan stol se nalazi u hotelu &bdquo;Jadran&ldquo;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> U hotelu <em>&bdquo;Posejdon&ldquo;</em> nalazi se, čuva i koristi ukupno &scaron;est stolova. Svi su izrađeni u tehnici mozaika i prikazuju motive maritimne faune. Svi stolovi su u dobrom stanju, a nalaze se na metalnim žutim nosačima i jo&scaron; se koriste u ugostiteljske svrhe, najče&scaron;će kao podloga za tzv. <em>welcome drink</em> i slične prigode. Prikazuju ražu, murinu, pirku, morskog ježa, hlapa (Karlo) i morsku lastavicu (Poletu&scaron;a). Prikazani motivi maritimnog bestijarija odlikuju se izvanrednim kolorizmom i pregr&scaron;tom detalja. Vrsni su prikaz morskih životinja koje izgledaju žive i kao da se kreću. Jesti za ovakvim stolovima zasigurno je bila prava vizualna senzacija koja je gastonomski užitak činila jo&scaron; većim. Ne čudi &scaron;to je popularnost restorana u vrijeme sedamdesetih i osamdesetih godina bila iznimna jer je restoran <em>&bdquo;Sunce&ldquo;,</em> uz artistički oplemenjen ambijent, nudio i vrhunsku uslugu profesionalnih kuhara i konobara, ali i klapske nastupe i maksimalan angažman svih djelatnika. U restoranu se, osim navedenih stolova, nalazio i jedan veliki stol u obliku potkove također izrađen u tehnici mozaika, a s motivima maritimne tematike i vegetativnim prikazima. I ovaj stol je pronađen i prezentiran na izložbi. Stolovi u mozaiku iz restorana <em>&bdquo;Sunce&ldquo;</em> prezentirani na ovoj izložbi svjedočanstvo su sjajne ideje o sintezi umjetnosti, odmora i blagovanja na jednom prelijepom mediteranskom otoku i ujedno su podsjetnik na vrijeme kada su se intenzivno promi&scaron;ljali, gradili i uređivali turistički sadržaji i ugostiteljski objekti u Veloj Luci.</p> <p> &nbsp;</p>

Nostalgija u novom ruhu

<div> U Galeriji Muzeja grada Splita (Dioklecijanova ulica) u sklopu manifestacije Noć muzeja 2020. bit će u petak, 31. siječnja 2020. u 19 sati otvorenje izložbe &bdquo;<strong>Nostalgija u novom ruhu</strong>&ldquo;.&nbsp; Organizator izložbe je Muzej grada Splita, a kustosica i autorica izložbe je Darka Perko Kerum.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:</strong></div> <div> Modna kreatorica Božena Martinčević donirala je Muzeju grada Splita dvadeset i četiri njene modne kreacije. Kreacije su nastajale od 1980-ih godina pa sve do zatvaranja njenog modnog salona &quot;Nostalgija&quot; 2007. godine. Iako su nadahnute tradicijom Dalmatinske Zagore, Dalmacije i Slavonije, svaka progovara jezikom slobodnog umjetničkog duha umjetnice i modne kreatorice Božene Martinčević. Donacija postaje građom Muzeja, te će ih se moći vidjeti i u stalnom postavu.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba će se moći pogledati tijekom trajanja Noći muzeja 2020, kao i od 31. siječnja 2020. godine do kraja ožujka 2020. godine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Cijeli program Noći muzeja 2020. u Muzeju grada Splita možete pogledati na linku u nastavku:&nbsp;</div> <div> <strong><a href="https://mgst.us3.list-manage.com/track/click?u=a322b69452e8479f6ff891411&amp;id=b04a2f91ce&amp;e=346e3a79d8"><span style="color:#0000ff;">Program Noć muzeja 2020 - .</span></a></strong></div>

Noć muzeja 2020. u Muzeju Apoksiomena / Izložba: "U svjetlu antičke ljepote – je li lijepo sve što sja?"

<div> U Noći muzeja, u petak, 31. siječnja 2020. u Muzeju Apoksiomena, od 18 pa sve do 23 sata posjetitelji će moći razgledati izložbu &bdquo;<strong>U svjetlu antičke ljepote &ndash; je li lijepo sve &scaron;to sja?</strong>&ldquo;.&nbsp; U 2020. godini održava se petnaesta po redu Noć muzeja, manifestacija koja je proteklih godina prerasla u najznačajniji kulturni, muzejski događaj koji omogućuje promocija muzeja, muzejske struke i stvaranje nove publike. Tema ovogodi&scaron;nje Noći muzeja na razini Hrvatske, a koju organizira Hrvatsko muzejsko dru&scaron;tvo, su &bdquo;Velike obljetnice hrvatskih muzeja&ldquo; pa u tom kontekstu možemo spomenuti da je od pro&scaron;le godine Muzej Apoksiomena postao dio Lo&scaron;injskog muzeja i da će sljedeće godine (od otvorenja 2016.) proslaviti prvih 5 godina.&nbsp;&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Ovogodi&scaron;nja tema Lo&scaron;injskog muzeja je svjetlo(st). U prostoru Muzeja Apoksiomena izložbom će se figurativno rasvijetliti neka od saznanja vezana uz ljepotu grčke umjetnosti utjelovljenu u kipu Apoksiomena. Ljepota nikada nije bila ne&scaron;to apsolutno i nepromjenjivo, nego je, ovisno o povijesnom razdoblju i zemlji, poprimala različite oblike i likove. Kip Apoksiomena kao svjetla točka antičkog načela ljepote i dobrote biti će polazi&scaron;te za kratki pregled povijesti ljepote toga doba, prikaz estetskih ideala u skulpturi, vrijednosti mjere, sklada i prikladnosti te vrednovanja originala i kopije. Izložba će se dotaknuti i izvornost u grčkom kiparstvu - umjetnost repliciranja, važnosti zdravlja tijela i uma, te apolonijskog i dionizijskog pogleda na život.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div>

Noć muzeja 2020. u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik / Program

<p> <img alt="" src="/files/images/2020/ugd-n.jpg" style="width: 450px; height: 450px;" /></p>

Pijetlovi iz raznih krajeva svijeta

<p> Kroz izložbu &bdquo;Pijetlovi iz raznih krajeva svijeta&ldquo; iz privatne kolekcije Martina Mahovića na kojoj će biti predstavljeni uporabni i dekorativni predmeti u formi pijetla, upoznat ćemo se sa simbolikom pijetla u brojnim kulturama. S obzirom na to da je ovogodi&scaron;nja Noć muzeja posvećena, između ostalog, obljetnici 140 godina postojanja Muzeja za umjetnost i obrt, ova nas izložba podsjeća na značaj predmeta umjetničkog obrta za kulturnu povijest. Kao dodatak izložbi bit će izloženi i predmeti s motivom pijetla koje izrađuju pojedinci i udruge čije proizvode prodajemo u muzejskoj suvenirnici.</p>

David Maljković / S kolekcijom

<div> U&nbsp; Muzeju moderne i suvremene umjetnosti bit će u petak 31. siječnja 2020. u 20 sati, dan prije službenog otvorenja programa Rijeke 2020 &ndash; Europske prijestolnice kulture, otvorena prva velika EPK izložba &ndash; <strong>&bdquo;S kolekcijom</strong>&ldquo; vizualnog umjetnika <strong>Davida Maljkovića</strong>. Prvo umjetnikovo i kustosko vodstvo po izložbi bit će istog dana u 17 sati.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:</strong></div> <div> &bdquo;<strong>S kolekcijom</strong>&ldquo; je izložbeni format otvorenog tipa koji se gradi kroz niz suradnji, u nekoliko vremenskih sekvenci i na vi&scaron;e lokacija, a njenu jezgru čini autorova markantna prostorno-specifična intervencija. Ona na atipičan način predstavlja MMSU-ovu kolekciju koja od osnutka Muzeja 1948. godine nikada nije zadobila prezentaciju kroz stalni postav, ponajprije zbog ograničenih prostornih resursa. Muzej ni danas nema stalni izložbeni postav pa kroz ovu autorovu prostornu rekonfiguraciju muzejska kolekcija postaje prisutna, dobiva novu pojavnost, a i sami radovi iz kolekcije postaju vi&scaron;e od običnih artefakata &ndash; dobivaju novo značenje, novu aktualnost i dru&scaron;tvenu relevantnost. Dok gradi odnos s muzejskom kolekcijom, autor se ne pridržava taksonomije i linearnih muzeolo&scaron;kih narativa već primjenjuje svoje uvriježene umjetničke metode: kolažistički pristup, kori&scaron;tenje postava i postojećih artefakata kao materijala, poigravanje s načinima gledanja i izložbom kao zaokruženim doživljajnim iskustvom.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Osim &scaron;to će izložiti MMSU-ovu kolekciju, autor će interakciju s njom otvoriti i za troje autora/ica mlađe generacije. Dora Budor izvest će intervenciju na fasadi zgrade MMSU-a naslovljenu &bdquo;There&rsquo;s something terrible about reality and I do not know what it is. No one will tell me&ldquo;, kao nastavak rada koji je izvela u sklopu izložbe Casa Tomada u Mexico Cityju 2018. godine. Niko Mihaljević, potaknut fenomenom mitomanske pop-kulturne eksploatacije predkolumbovskih kristalnih lubanja, &bdquo;Muzejom kristalne lubanje&ldquo; proučava tranziciju mitolo&scaron;kih narativa u popularnu kulturu i digitalnih obrata u muzealno. Vizualna umjetnica s amsterdamskom adresom Nora Turato krajem ožujka 2020. kroz svoju će specifičnu praksu interpretirati fenomen građanske kolekcije &ndash; zbirku Ivane Brlić Mažuranić u Vili Ružić &ndash; u suradnji s Theodorom de Canzianijem, skrbnikom zbirke.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Tijekom dinamična tri mjeseca, u izložbenom prostoru MMSU-a uspostavit će se i djelovat će različiti prostori dru&scaron;tvenosti. To će naznačiti već i samo otvorenje izložbe koje će pratiti community internet radio Radio Roža, privremeni MMSU-ov &bdquo;podstanar&ldquo; u nadolazećim mjesecima. Glazbeni program otvorenja kurira TIPSY a pop up bar za vrijeme izložbe u MMSU-u vodi Damir Čargonja Čarli. Krajem veljače MMSU će ugostiti i večeru s Klasom Grdićem, Igorom Rukavinom, Žarkom Violićem, Branko Cerovcem i Damirom Čargonjom Čarlijem, pripadnicima riječke umjetničke scene koji su bili značajni za Maljkovićevo umjetničko formiranje tijekom devedesetih godina u Rijeci.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Sastavni dio izložbe čini i suradnja s nizozemskim poslijediplomskim programom iz grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija Werkplaats Typografie &ndash; WT čiji su studenti izradili njen vizualni identitet. Oni će krajem ožujka u Rijeci sudjelovati i na radionici koja će okupiti polaznike WHW Akademije te nekoliko diplomanata i studenata riječke Akademije primijenjenih umjetnosti pod mentorstvom Petre Mr&scaron;e. Njihovi će radovi, motivirani MMSU-ovom kolekcijom, postati i integralnim dijelom izložbe &bdquo;S kolekcijom&ldquo;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O umjetniku</strong>:</div> <div> David Maljković rođen je 1973. u Rijeci. Živi i radi u Zagrebu. Njegove recentnije samostalne izložbe uključuju The Renaissance Society u Chicagu, Palais de Tokyo u Parizu, Kunstmuseum u Sankt Gallenu, BALTIC Centre for Contemporary Art u Gatesheadu, Kunsthalle u Baselu, Van Abbenmuseum u Eindhovenu, Secession u Beču. Izlagao je na 11. Gwangju bijenalu, 56. Venecijanskom bijenalu, 29. Bijenalu u Sao Paolu, 11. i 9. Istanbulskom bijenalu i dr., a radovi su mu dio kolekcija brojnih svjetskih muzeja, među ostalim Centra G. Pompidou u Parizu, MUMOK-a u Beču, Museo Reina Sofia u Madridu, MoMA-e u New Yorku, Stedelijk muzeja u Amsterdamu, Tate kolekcije u Londonu.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &ldquo;<strong>S kolekcijom</strong>&rdquo; nastaje u suradnji s Dorom Budor, Nikom Mihaljevićem, Norom Turato, Petrom Mr&scaron;om, Radio Rožom, Damirom Čargonjom Čarlijem, Brankom Cerovcem, Klasom Grdićem, Igorom Rukavinom, Žarkom Violićem, Theodorom de Canzianijem, WHW Akademijom, Werkplaats Typografie te Akademijom primijenjenih umjetnosti u Rijeci.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je dio programa Europske prijestolnice kulture</div> <div> Kustosica izložbe je Ivana Me&scaron;trov. Asistentica kustosice je Katerina Jovanović.</div> <div> Foto: Damir Žižić</div> <div> <strong><a href="https://mmsu.hr/dogadaji/david-maljkovic-s-kolekcijom/"><span style="color:#0000ff;">Izvor</span></a></strong></div>

Jan Vitovec – češki vitez, zagorski grof

<div> U Galeriji dvorca Or&scaron;ić MHZ - Muzeju seljačkih buna u okviru programa Noći muzeja bit će u petak, 31.1. 2020 u 19.30 sati otvaranje izložbe &quot;<strong>Jan Vitovec &ndash; če&scaron;ki vitez, zagorski grof</strong>&quot;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:</strong></div> <div> Izložbom &quot;<strong>Jan Vitovec &ndash; če&scaron;ki vitez, zagorski grof</strong>&quot; Muzeji Hrvatskog zagorja, Muzej seljačkih buna javnosti predstavlja zanimljiv život Jana Vitovca Grebengradskog, če&scaron;kog plemića i vojnog plaćenika koji je uvelike obilježio povijest Hrvatskog zagorja, ali i čitave srednjovjekovne Slavonije. Izložba je nastala u suradnji s Hrvatskim povijesnim muzejom u Zagrebu, Pokrajinskim muzejom u Celju, Pučkim otvorenim učili&scaron;tem Krapina &ndash; Galerijom grada Krapine, Arhivom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Arheolo&scaron;kim muzejom u Zagrebu, Sveučili&scaron;tem Sjever u Koprivnici i Muzejom Česk&eacute;ho lesa u Tachovu.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Prezentacija teme realizirana je u četiri osnovne cjeline: 1. Če&scaron;ke zemlje u vrijeme Jana Vitovca, 2. Grofovi Celjski i Jan Vitovec, 3. Između dvije vatre - u službi njemačkog Cara i ugarskog kralja, i 4. Vitovčevi sinovi. Posjetiteljima se burno 15. stoljeće na hrvatskim prostorima predstavlja kroz životnu priču o usponu Jana Vitovca iz redova profesionalnih vojnih službenika grofova Celjskih do velika&scaron;kog statusa i slavonske banske časti u Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu, i to prvenstveno arheolo&scaron;kom građom iskopanom na zagorskim utvrdama Veliki Tabor, Vrbovec pored Huma na Sutli i Stari grad Krapina, te arheolo&scaron;kim nalazima iz 15. stoljeća s če&scaron;kih prostora.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Autorica izložbe je dr. sc. Ivana &Scaron;kiljan, a glavni stručni suradnik Milan Prohaska. Izložba je realizirana uz priloge i doprinos ostalih stručnih suradnika: dr. sc. Maje Bausovac, mag. hist. Leona Bo&scaron;njaka, mr. sc. Branka Čička, dr. sc. Zlate Gersdorfove, prof. dr. Borislava Grgina, mag. hist. Lidije Kelemen, prof. dr. Mirjane Matijević Sokol, Miroslava Nađa, dipl. arheol., mag. hist. Igora Razuma, dr. sc. Kre&scaron;imira Regana, doc. dr. sc. Tatjane Tkalčec i mag. hist. Damira Žerića.</div>

Noć muzeja 2020. u Muzeju za umjetnost i obrt / Program

<div> U Noći muzeja 2020. uz Stalni postav MUO posjetitelje očekuju i izložbe:</div> <div> &nbsp;</div> <div> 𝐕𝐢𝐬𝐨𝐯𝐚𝐜: 𝐃𝐮𝐡𝐨𝐯𝐧𝐨𝐬𝐭 𝐢 𝐤𝐮𝐥𝐭𝐮𝐫𝐚 𝐧𝐚 𝐁𝐢𝐥𝐨𝐣 𝐒𝐭𝐢𝐧𝐢</div> <div> Velika ba&scaron;tinska izložba blaga riznice Franjevačkog samostana Majke od Milosti s otoka Visovca. Izložba predstavlja vrijedan korpus ba&scaron;tine samostana s preko 500 predmeta.</div> <div> &nbsp;</div> <div> 𝐒𝐭𝐚&scaron;𝐚 Č𝐢𝐦𝐛𝐮𝐫 - 𝐀𝐥𝐥 𝐘𝐨𝐮 𝐍𝐞𝐞𝐝 𝐢𝐬 𝐚 𝐇𝐚𝐭 &ndash; &scaron;𝐞&scaron;𝐢𝐫𝐢 𝐢 𝐚𝐬𝐞𝐦𝐛𝐥𝐚𝐠𝐞</div> <div> Na izložbi su predstavljeni različite ideje &scaron;e&scaron;ira kao klasičnog, elegantnog no i provokativnog, a ipak nosivog modnog predmeta.</div> <div> &nbsp;</div> <div> 𝐒𝐮𝐯𝐫𝐞𝐦𝐞𝐧𝐢 𝐮𝐦𝐣𝐞𝐭𝐧𝐢𝐜𝐢 𝐮 𝐒𝐭𝐚𝐥𝐧𝐨𝐦 𝐩𝐨𝐬𝐭𝐚𝐯𝐮 𝐌𝐔𝐎 - 𝐌𝐚𝐫𝐢𝐧𝐚 𝐁𝐚𝐮𝐞𝐫: 𝐏𝐑𝐄𝐊𝐀𝐏𝐀𝐍𝐉𝐀</div> <div> Autorski projekt kiparice osmi&scaron;ljen za SP MUO kao komunikacija s muzejskom zbirkom, predstavlja reakciju na temeljnu muzejsku nelagodu &ndash; zabranu dodirivanja predmeta.</div> <div> &nbsp;</div> <div> 𝐃𝐣𝐞č𝐣𝐢 𝐎𝐫𝐚&scaron;𝐚𝐫 𝐄𝐬𝐜𝐚𝐩𝐞 𝐑𝐨𝐨𝐦</div> <div> Prikaz scena iz baleta Ora&scaron;ar poput Badnje Večeri, Snježnog kraljevstva, Bala cvijeća i Kraljevstva &scaron;ećera s pomno odabranim predmetima iz fundusa Muzeja za umjetnost i obrt.</div> <div> &nbsp;</div> <div> 𝐅𝐚𝐫𝐞𝐰𝐞𝐥𝐥 𝐌𝐲 𝐌𝐮𝐬𝐞</div> <div> Performance povodom zatvaranja izložbe Sta&scaron;e Čimbur All You Need is a Hat, početak u 22 h.</div> <div> &nbsp;</div> <div> 𝐌𝐮𝐬𝐞𝐮𝐦 𝐬𝐡𝐨𝐩</div> <div> Sretne vrećice iznenađenja</div> <div> Ponuda publikacija i suvenira do 70 % popusta</div> <div> 10% na kupnju iznad 100,00 kn</div>

Noć muzeja 2020. u Muzeju grada Zagreba

<p> Muzej grada Zagreba već trinaestu godinu zaredom sudjeluje u Noći muzeja, ovogodi&scaron;nja tema koje je <strong>Velike obljetnice hrvatskih muzeja</strong>. Muzej grada Zagreba stoga u ovogodi&scaron;njoj Noći muzeja posebno nagla&scaron;ava aktualnu izložbu <a href="http://www.mgz.hr/hr/izlozbe/Zagreba%C4%8Dki%20solisti,1581.html"><strong><em>Zagrebački solisti</em></strong></a> - krunu obilježavanja značajnog jubileja, 65. godi&scaron;njice kontinuiranog rada tog najpoznatijeg hrvatskog ansambla klasične glazbe. S obzirom na europsku i svjetsku slavu ovog ansambla, izložba je prigoda da predstavimo na&scaron;u glazbenu ba&scaron;tinu koja se najbolje zrcali u djelovanju Zagrebačkih solista već vi&scaron;e od 65 godina. Time participiramo u&nbsp; predsjedanju Republike Hrvatske Vijećem EU 2020.</p> <p> U Noći muzeja posjetiteljima pripremamo pravu izložbeno - glazbenu čaroliju; <strong>tri nastupa Zagrebačkih solista </strong>s početkom u 19:00, 20:00 i 21:00 sat.</p> <p> Izložba je glazbeno-edukativni vremeplov, pri čemu brojne fotografije nastupa Solista, plakati, nagrade, nosači zvuka i izvedbe s najvažnijih koncerata stvaraju dojam &bdquo;festivala glazbe&ldquo;. U Glazbenoj učionici, u sklopu izložbe, nastupat će učenici vi&scaron;ih razreda Glazbenog učili&scaron;ta Elly Ba&scaron;ić u sljedećim terminima: 18:30, 19:30, 20:30 i 21:30 sati.</p> <p> Noć muzeja sjajna je prigoda da posjetitelji poslu&scaron;aju vrhunske izvedbe i vide plakat koncerta koji je oblikovao slavni Marc Chagall prigodom gostovanja Zagrebačkih solista u Nici, UNESCO-ove medalje autori kojih su proslavljeni umjetnici Pablo Picasso i Joan Mir&oacute;, plakat &ldquo;Dani Zagreba u &Scaron;angaju&rdquo; Borisa Bućana&hellip;</p> <p> Interaktivni i multimedijalni sadržaji na izložbi potiču posjetitelje da se i sami oku&scaron;aju u stvaranju i vje&scaron;tini reproduciranja glazbe na instrumentima po kojima su Zagrebački solisti prepoznatljivi.</p> <p> U predvorju Muzeja najavljujemo nadolazeće, dvadeset i prve <strong><em>Žive slike</em></strong> &ndash; nezaobilazno, tradicionalno kostimiranje djelatnika i prijatelja Muzeja u zagrebačke povijesne ličnosti.</p> <p> Uz razgled izložbe <a href="http://www.mgz.hr/hr/izlozbe/Zagreba%C4%8Dki%20solisti,1581.html"><em>Zagrebački solisti</em> </a>i bogat glazbeni program, posjetitelji mogu pro&scaron;etati i stalnim postavom Muzeja.</p> <p> <img alt="" src="/UserFiles/image/Dogadanja/2020/banner_noc_muzeja.jpg" style="width: 662px;" /></p>

Noć muzeja 2020. u Muzeju Međimurja Čakovec / U znaku je općine Selnica!

<div> Ovogodi&scaron;nja Noć muzeja u Muzeju Međimurja Čakovec <strong>u znaku je općine Selnica</strong>. Predstavit će se kulturna, povijesna, vjerska, &scaron;portska i gospodarska ba&scaron;tina općine Selnica. Na taj način na&scaron; muzej nastavlja uhodanu koncepciju Noći muzeja predstavljanjem međimurskih općina.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Otvorenje Noći muzeja će biti u atriju palače Zrinskih s početkom u 18 sati. Na samom početku otvaranja, svečanu pjesmu Općine izvest će Pjevačka skupina i Tambura&scaron;ka sekcija KUD-a Selnica.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Potom će nas kratko ispred domaćina pozdraviti ravnateljica Muzeja Ma&scaron;a Hrustek Sobočan, a nakon nje i općinski načelnik Ervin Vičević koji će svakako imati &scaron;to reći o ovoj veoma poduzetnoj međimurskoj općini. Slijedi recitacija pjesme Ignaca &Scaron;ardija te izlaganje Tomislava Leskovara, župnika selničke župe sv. Marka o povijesti župe. O &scaron;kolstvu selničkoga kraja upoznat će nas ravnateljica O&Scaron; Selnica Anica Ra&scaron;perger. Viktorija Brezarić otpjevat će pjesmu Međimurski bregi, a Ignac &Scaron;ardi predstavit će svoj muzej &ndash; Oldimer muzej &Scaron;ardi.</div> <div> Zavr&scaron;nicu svečanog otvorenja ovogodi&scaron;nje Noći muzeja obilježit će selnički tambura&scaron;i, a potom slijedi razgled prigodne izložbe u salonu i domjenak.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Već u 20 sati u atriju počinje prezentacija &bdquo;namatanja&ldquo; selničke fa&scaron;ničke atrakcije &ndash; pikača. Istodobno s prikazom izrade, članovi udruge Selnički pikač objasnit će povijest te tradicije. Umijeće izrade pokladne maske Pikač, za&scaron;tićeno je 2007. godine kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Nakon Pikača, g. Ignac &Scaron;ardi će zainteresirane posjetitelje provesti kroz atrij i upoznati s kolekcijom starih automobila i motocikala iz svog muzeja.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Posjetiteljima će cijelo to vrijeme, sve do 01 sat u noći, biti omogućeno besplatno razgledavanje stalnih muzejskih postava te prigodnog postava o povijesti i sada&scaron;njosti općine Selnica u izložbenom salonu.</div> <div> U atriju palače, uz laganu vatricu, tambura&scaron;e i sjedalice od balirane slame, posluživat će se kuhano vino i čaj.</div> <div> U slučaju lo&scaron;eg vremena otvorenje će biti u Izložbenom salonu MMČ-a.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div>

NOVE SVEMIRSKE MISIJE – ASTRONAUTIKA 2020.

<p style="text-align: justify;">U <strong>četvrtak, 30. siječnja 2020. u 18 sati </strong>u kinodvorani Tehničkog muzeja &quot;Nikola Tesla&quot; održat će se popularno-znanstveno predavanje na temu:</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Nove svemirske misije - astronautika 2020.<br /> Predavač je Ante Radonić.</strong></p> <p style="text-align: justify;">Ove godine očekuje nas mnogo uzbudljivih događaja na polju svemirskih letova i istraživanja svemira. U orbitu oko Zemlje poletjeti će novi tipovi svemirskih brodova sa ljudskom posadom. Istovremeno obavljaju se posljednji pokusi za početak redovitih turističkih podorbitalnih letova.&nbsp;<br /> U ljeto kreće cijela međunarodna flota robotskih letjelica prema planetu Marsu.</p> <p style="text-align: justify;">NR Kina poku&scaron;ati će ostvariti svoj dosad najambiciozniji projekt na planu robotskih letjelica. Poku&scaron;at će automatskim putem dopremiti uzorke s Mjeseca na Zemlju. Kako će se odvijati ova tehnički izuzetno složena operacija?<br /> Predavanje će biti popraćeno mno&scaron;tvom fotografija.</p> <p style="text-align: justify;">Ulaznice po cijeni od 15 kuna mogu se kupiti na blagajni Muzeja u radno vrijeme Muzeja i prije početka predavanja. Rezervacija ulaznica moguća je na telefon 01/4844 050 u radno vrijeme blagajne Muzeja (utorak-petak 9-17 sati).</p> <p style="text-align: justify;">Tehnički muzej &quot;Nikola Tesla&quot;, Zagreb, Savska cesta 18,<br /> tel. 01/48 44 050<br /> marijo.zrna@tmnt.hr</p>

Od imaginacije do animacije: šest desetljeća Zagreb filma

<p> <img alt="" src="/files/images/2020/af.jpg" style="width: 450px; height: 345px;" /></p> <div> U Muzeju suvremene umjetnosti bit će u četvrtak 30. siječnja 2020. u 20 sati otvorenje multimedijalne izložbe &quot;Od imaginacije do animacije: &scaron;est desetljeća Zagreb filma&quot;, posvećenu slavnim umjetničkim ostvarenjima nastalima u okviru ove institucije osnovane 1953. godine, koja je kroz &scaron;est desetljeća proizvela vi&scaron;e od dvije tisuće animiranih, dokumentarnih, edukativnih i igranih filmova te reklamnih spotova.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:</strong></div> <div> Ovoj povijesti pripada globalno prepoznatljiv fenomen Zagrebačke &scaron;kole crtanog filma, zatim vi&scaron;e od 500 nagrada, među kojima posebno mjesto zauzima prestižna nagrada Američke filmske akademije Oscar za najbolji animirani film dodijeljena 1962. godine Surogatu Du&scaron;ana Vukotića. K tome dodajemo i tri nominacije za Oscara &ndash; 1964. za film Igra Du&scaron;ana Vukotića, zatim 1973. za Tup-tup Nedeljka Dragića i 1980. za film Lutka snova u režiji Boba Godfreya i Zlatka Grgića, a tu su i brojne druge nagrade na domaćim, europskim i svjetskim filmskim festivalima i festivalima animiranih filmova.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Polazeći od izjave Du&scaron;ana Vukotića kako je animacija najsvestranija umjetnost izražavanja, oblik sintetizirane komunikacije, edukacije i informacije koja je čudesno privlačna u svim svojim oblicima, izložba u Muzeju suvremene umjetnosti po prvi će put u ovako velikom obimu i na sveobuhvatan, multimedijski način prikazati animirane filmove Zagreb filma. Ti su filmovi osvojili publiku i stručne žirije diljem svijeta, zahvaljujući fantastičnim pričama koje su ispričali te inventivnosti, kreativnosti i vrhunskoj estetskoj vrijednosti svojeg originalnog, prepoznatljivog vizualnog jezika.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba će predstaviti iznimna postignuća sjajnih autora Zagrebačke &scaron;kole, hrvatsku umjetničku ba&scaron;tinu najvi&scaron;e razine koju je prepoznao cijeli svijet. Osim filmova, izložba će prikazati vrijednu arhivsku građu Zagreb filma, Hrvatskoga državnog arhiva i privatnih zbirki &ndash; crteže, skice, celove i autentične predmete, smje&scaron;tajući ih u kontekst vremena u kojem su nastajali i povezujući ih s umjetničkim radovima iz zbirki Muzeja suvremene umjetnosti i drugih hrvatskih muzeja. Iz bogate riznice Zagreb filma izdvojili smo vi&scaron;e od 200 animiranih filmova te sjajnu dokumentarnu i filmsku produkciju koja će tijekom izložbe biti prikazana u dvorani Gorgona MSU-a.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Studio za crtani film osnovan je 1956. pod okriljem Zagreb filma i tada započinje intenzivno razdoblje razvoja umjetničke animacije. Zbog originalnog pristupa i specifičnog postupka animacije, izbora tema i visoke likovne kvalitete, taj je koncept već prvom pojavom na filmskom festivalu u Cannesu 1958. pobudio iznimno zanimanje te ga francuski kritičari George Sadoul i Andr&eacute; Martin nazivaju Zagrebačkom &scaron;kolom crtanog filma. Na izložbi će posjetitelji moći doživjeti atmosferu studija za crtane filmove uz brojne interaktivne sadržaje i popratne programe.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Studio za crtani film okupljao je mnogobrojne snažne autorske osobnosti koje su vrhunskim ostvarenjima promijenile povijest animacije. Jedan od prvih velikih uspjeha bila je nagrada Filmskog festivala u Veneciji za film Samac Vatroslava Mimice 1959., a već 1962. godine film Surogat Du&scaron;ana Vukotića osvojio je nagradu Oscar. Zlatnu povijest Zagrebačke &scaron;kole crtanog filma stvarali su uz njih autori poput Nikole Kostelca, Borisa Kolara, Zlatka Boureka, Borivoja Dovnikovića, Nedeljka Dragića, Zdenka Ga&scaron;parovića, Zlatka Grgića, Vladimira Jutri&scaron;e, Aleksandra Marksa, Vladimira Kristla, Pavla &Scaron;taltera, Dragutina Vunaka, Ante Zaninovića, Milana Blažekovića, Zvonimira Lončarića, Jo&scaron;ka Maru&scaron;ića, Kre&scaron;imira Zimonića, Branka Ranitovića, Zlatka Pavlinića i mnogih drugih. Serijali Profesor Baltazar, Inspektor maska, Maxi Cat i Mali leteći medvjedi nastavak su zlatnog niza autorskih ostvarenja koja su nastala u produkciji Zagreb filma. Početak novog stoljeća pripada novoj generaciji, kojoj pripadaju autori poput Nicole Hewitt, Daniela &Scaron;uljića, Irene Jukić Pranjić, Livija Rajha, Marka Tadića, Darka Bakliže, Du&scaron;ana Gačića, Danijela Žeželja i drugih, koji donose nove ideje i pristupe u području animacije.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U vrijeme kada Hrvatska predsjeda Vijećem Europske unije, ovom izložbom Muzej suvremene umjetnosti u svim oblikovnim aspektima predstavlja jedinstveni filmski i likovni fenomen prepoznat ne samo u hrvatskim nego i u svjetskim okvirima, ukazujući na potrebu muzealizacije ove specifične i vrlo vrijedne umjetničke ba&scaron;tine.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Autori izložbe</strong>: Simon Bogojević Narath, Vesna Me&scaron;trić i Snježana Pintarić</div> <div> <strong>Vizualni identitet i likovni postav izložbe</strong>: Vladimir Končar / Vedran Kasap i Ozana Ursić (Clinica Studio)</div> <div> &nbsp;</div> <p> <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/od-imaginacije-do-animacije-izlozba/333.html"><strong>Izvor</strong></a></p>

Iz riznice hrvatske i europske književne i kulturne baštine / Zbirka Pambianchi – Kramarić

<div> Povodom Dana Grada Dubrovnika i njegovog za&scaron;titnika svetog Vlaha u organizaciji Grada Dubrovnika i Ustanove u kulturi Grada Dubrovnika&nbsp; Dom Marina Držića uz potporu Ministarstva kulture&nbsp; Republike Hrvatske&nbsp; i Bibliotece Nazionale Braidense iz Milana 30. siječnja 2020. u 18 sati u Lazaretima (5.lađa) upriličit će se otvorenje izložbe &bdquo;<strong>Iz riznice hrvatske i europske književne i kulturne ba&scaron;tin</strong>e&ldquo; zbirke Pambianchi &ndash; Kramarić / Dal tesoro del patrimonio letterario culturale croato ed europeo Collezione Pambianchi &ndash; Kramarić.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba će predstaviti&nbsp; najvrjednija izdanja, knjige, vedute i zemljovide iz privatne zbirke talijanskog odvjetnika, bibliofila i osvjedočenog prijatelja Dubrovnika i Hrvatske Cristiana Pambianchija u autorskom izboru povjesničarke književnosti doc.dr.sc. Katje Bakija. Riječ je o izboru 73&nbsp; naslova iz povijesti hrvatske književnosti i kulture tiskanih u razdoblju od XVI. do XX. stoljeća. Izložena djela dragocjena su i značajna u kontekstu&nbsp; razvoja&nbsp; dubrovačke i hrvatske&nbsp; književne povijesti i njezinog razmatranja u europskom kontekstu.Veliki dio izloženih knjiga su prva izdanja i djela dubrovačkih autora ili je riječ o naslovima vezanima uz dubrovačke teme i dubrovačku književnost uz određeni broj hrvatskih i stranih autora koje su zanimale hrvatske teme. Izložba će predstaviti knjige koje su imale veliki utjecaj na književna strujanja u vremenu u kojem su nastajale i koje su snažno utjecale na standardizaciju hrvatskog jezika, kao i na oblikovanje književnog standarda.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Cristianu Pambianchiju kod kojeg se ljubav i predanost prema rijetkim i vrijednim knjigama stopila i poistovjetila s ljubavi&nbsp; prema dubrovačkoj i hrvatskoj književnosti poticaj za skupljanje knjiga važnih za hrvatsku povijest, kulturu i književnost bila je agresija na Hrvatsku 1991. i potreba da pomogne njezinim ljudima. Kao novinar, zalagao se da istina o napadu na Hrvatsku i istina o Domovinskom ratu dođe u svijet, da se spozna kako se u Hrvatskoj ne vodi građanski, nego Domovinski rat, dok je kolekcionarstvom knjiga želio pokazati bogatstvo hrvatske povijesti i književnosti i to sve prenijeti sljedećim generacijama. Od 2015. u njegovoj zbirci su i prva izdanja djela nekih od najznačajnijih pisaca dubrovačke i hrvatske književnosti (Marka Marulića, Ivana Gundulića, Ruđera Bo&scaron;kovića, Nikole Nalje&scaron;kovića, Mavra Vetranovića, Ignjata Đurđevića, Junija Palmotića). Katalog koji prati izložbu ilustriran je naslovnicama izloženih izdanja, opisom katalo&scaron;kih jedinica uz nekoliko reprodukcija veduta i zemljovida. Izložba odabranih&nbsp; knjiga, prema riječima vlasnika zbirke, priča je o toleranciji jer: &bdquo;Nitko ne može kreirati vlastitu kulturu od nule. Sve su kulture pod određenim međusobnim utjecajima susjeda ili onih prethodnika koji su nastanjivali tu zemlju.&nbsp; I u jednom čovjeku su na stotine drugih ljudi&ldquo;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba &bdquo;<strong>Iz riznice hrvatske i europske književne i kulturne ba&scaron;tine</strong>&ldquo; zbirke Pambianchi &ndash; Kramarić potvrda je prijateljstva Dubrovnika i Milana, suradnje i međuprožimanja kultura, a svjedoči o bogatstvu i kontinuitetu hrvatske književnosti i kulture&nbsp; te njezinoj uključenosti u mediteranski i europski kulturni prostor.</div> <div> &nbsp;</div>

Nevena Petra Piližota / Garden

<p> Dana 30. siječnja 2020. godine u Prirodoslovnom muzeju grada Splita otvara se izložba &bdquo;Garden&ldquo; magistre prava i magistre slikarstva Nevene Petre Piližota. (izložba je uvr&scaron;tena u manifestaciju Noć muzeja 2020)<br /> Trideset slika i crteža u Prirodoslovnom muzeju grada Splita poku&scaron;aj su doprinosa ideji o životinjama kao sustvorenjima, poimanju organizma kao teksta i osvje&scaron;tavanju povezanosti na&scaron;e unutarnje i vanjske prirode. Autorica je radove utemeljila uglavnom na fotografijama snimljenim proteklih godina u vrtu njene rodne kuće u Bilicama.<br /> <br /> Vi&scaron;e na: <a href="https://nevenapetrapilizota.blogspot.com/?m=1">https://nevenapetrapilizota.blogspot.com/?m=1</a></p> <p> <br /> Iz predgovora:<br /> Formula globalne koegzistencije organizama u vremenu i prostoru cijelog svijeta&hellip; u svrhu dostojanstvenog opstanka.<br /> Trideset slika i crteža u Prirodoslovnom muzeju grada Splita poku&scaron;aj su doprinosa ideji o životinjama kao sustvorenjima, poimanju organizma kao teksta i osvje&scaron;tavanju povezanosti na&scaron;e unutarnje i vanjske prirode. Radovi su utemeljeni na fotografijama snimljenim proteklih godina u vrtu moje rodne kuće u Bilicama.<br /> <br /> Potragu postmodernog čovjeka za &bdquo;novim kulturnim identitetom s prirodom&ldquo; (Novalić, 2003:125) neki bi ocijenili sizifovskom. Motivima kru&scaron;aka, jabuka, skarabeja (kotrljana) i ostalih sustvorenja u Vrtu, naslućuje se kako &bdquo;najsitniji detalji posjeduju ogromna značenja: ne postoji mogućnost bijega iz &#39;ukupne slike&#39;.&ldquo; (Myerson, 2002:58)<br /> &bdquo;Kotrljan posjeduje nevje&scaron;tu vje&scaron;tinu, (naizgled) nesavr&scaron;eno savr&scaron;enstvo&hellip; Ono &scaron;to on pravi, jest kugla zemaljska, za neku novu Adu i Evama, &scaron;to je premetaljka od Adama i Eva.&ldquo; (Cambi i Visković, 1998:19-20)<br /> &bdquo;Mijenjajući se, nikad nismo isti, a opet, identični smo sebi: na&scaron;a iskustva na putu nižu se poput perli u ogrlici.&ldquo; (Marjanić i Zaradija Ki&scaron;, 2012:609)<br /> <br /> <br /> Literatura:<br /> Coetzee, J. M. (2004). Život životinja. Zagreb: AGM.<br /> Cifrić, I. (2000). Bioetika i ekologija: bioetičke i ekolo&scaron;ke teme u sociolo&scaron;koj perspektivi. Zagreb: Grafomark.<br /> Visković, N. (2009). Kulturna zoologija: &scaron;to je životinja čovjeku i čovjek životinja. Zagreb: Naklada jesenski i Turk,<br /> Novalić, F. (2003). Rasipanje budućnosti: kritika mita napretka i cinizma rasipanja. Zagreb: Alinea.<br /> Myerson, G. (2002). Ekologija i kraj postmoderne. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.<br /> Cambi N. i Visković N. (ur.) (1998). Kulturna animalistika: zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog 29. rujna 1997. godine u Splitu. Split: Književni krug.<br /> Marjanić S. i Zaradija Ki&scaron; A. (ur.) (2012). Književna životinja. Kulturni bestijarij II. dio. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, Hrvatska sveučili&scaron;na naklada.<br /> <br /> &nbsp;</p>

Crtežom kroz sjećanja

<div> Otvorenje izložbe &quot;Crtežom kroz sjećanja&quot; bit će u srijedu 29. siječnja 2020. s početkom u 18 sati u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU. Pozdravnu riječ uputit će akademik Velimir Neidhardt, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. O izložbi će govoriti autori, akademik Branko Kincl i doc. dr. sc. Borka Bobovec, te akademik Andrija Mutnjaković, voditelj Muzeja.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložbom se prikazuje niz projekata iz Osobnog arhivskog fonda akademika Branka Kincla koji su nastajali u razdoblju od 1964. do 2012. godine &ndash; različiti zadatci, različiti uvjeti, različite grupe arhitekata povezane sjajnim &#39;crtačima&#39; koji su kroz dati im senzibilitet pokazali vezu između procesa projektiranja i osobnosti. Tu su prve ideje, dijalog između arhitekata koji ne komuniciraju riječima, već crtežom, koji se razumiju dok olovka lagano, ili žustro prekriva bjelinu papira. Konačni prikaz i prezentacija projekta, ili izgrađene zgrade. Tu su simulacije, pomaci, traženje. Spomenar koji otkriva intimu međusobnih odnosa i odnosa prema projektu. Sjećanja koja su se taložila kroz vrijeme i djelovanje u razgovoru skicom i crtežom, formom kojom arhitekti razgovaraju i koja sve vi&scaron;e nestaje u obliku koji nam je znan.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Kontakt:</strong></div> <div> Hrvatski muzej arhitekture HAZU</div> <div> Ivana Gorana Kovačića 37 &ndash; 10000 Zagreb</div> <div> +385 1 4834 553</div>

Biljni svijet s obje strane zida

<div> U Prirodoslovnom muzeju Rijeka bit će u utorak, 28. siječnja 2020. u 18 sati otvorenje izložbe &quot;<strong>Biljni svijet s obje strane zida</strong>&quot;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:</strong></div> <div> Već u rimsko vrijeme pojedine su biljne vrste bile ugrožene ili su potpuno izumrle zbog prekomjernog iskopavanja ili branja. Danas većinu biljaka na području obrambenog sustava Claustra Alpium Iuliarum ne ugrožava pretjerano skupljanje, već promjene do kojih dolazi zbog napu&scaron;tanja tradicionalnog i održivog načina upravljanja prostorom.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Na izložbi će bit predstavljene biljke kojima su Rimljani i Iliri pripisivali natprirodna svojstva, iako su ih prvenstveno upotrebljavali za prehranu, odijevanje, ukra&scaron;avanje, liječenje ili trovanje, a ujedno ćete ih lak&scaron;e prepoznati sretnete li ih u prirodi.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Impressum:</strong></div> <div> Organizator: Prirodoslovni muzej Rijeka</div> <div> Autori izložbe: Marta Blažević, Željka Modrić Surina, Bo&scaron;tjan Surina</div> <div> Arhitektonsko rje&scaron;enje: Klaudio Cetina</div> <div> Grafički dizajn: Branko Lenić</div> <div> Tekst: Marta Blažević, Željka Modrić Surina, Bo&scaron;tjan Surina</div> <div> Fotografije: Bo&scaron;tjan Surina, JU &bdquo;Park prirode Učka&ldquo;, Hermann &amp; F. Richter from pixabay.com, Narodni muzej Slovenije</div> <div> Odnosi s javno&scaron;ću i marketing: Klara Bukovac</div> <div> Organizacija gostovanja: Borut Kružić, Željka Modrić Surina</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložba je nastala u okviru projekta Claustra+, Prekogranična destinacija kulturnog i zelenog turizma Claustra Alpium Iuliarum financiranog iz sredstava Europske unije - Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Programa suradnje INTERREG V-A Slovenija-Hrvatska 2014.-2020.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Kontakt:</strong></div> <div> Prirodoslovni muzej Rijeka</div> <div> Lorenzov prolaz 1, Rijeka</div> <div> Tel.: 051/553-669</div>

POP-IN radionice UPOZNAJMO NAŠ POSTAV!

<p style="text-align: justify;">Cilj ovih edukativnih POP-IN radionica Upoznajmo na&scaron; postav! je upoznavanje javnosti, prvenstveno mlađih posjetitelja, sa stalnim postavom muzeja. Svaki dan tema radionice je različiti muzejski predmet ili nekoliko njih.&nbsp;<br /> Radionice su namijenjena svim uzrastima.&nbsp;<br /> Doći i ostati (pop-in) može se po želji unutar dva sata trajanja radionice.&nbsp;Prijava nije potrebna. Radionice su besplatne uz kupljenu ulaznicu za stalni postav Muzeja, u iznosu od 20 kuna&nbsp;(za djecu do 7 godina starosti posjet zbirkama je besplatan).</p> <p style="text-align: justify;"><br /> <strong>2. siječnja 2020., četvrtak<br /> Leteći čovjek&nbsp;</strong>&nbsp;<br /> Muzejski predmet: Padobran Fausta Vrančića, TMNT 2538<br /> Tema radionice su život i djelo Fausta Vrančića. Sudionici se pobliže upoznaju s izloženim padobranom, modelom letećeg čovjeka napravljenim u mjerilu 1:1 prema nacrtima Fausta Vrančića, iz knjige Machinae Novae. Zatim izrađuju vlastite modele letećeg čovjeka u umanjenom mjerilu koje testiraju spu&scaron;tanjem s galerije drugog kata stalnog postava Muzeja.</p> <p style="text-align: justify;"><strong>3. siječnja 2020., petak<br /> Struji struja</strong><br /> Muzejski predmet: Teslin transformator izlaznog napona do 3.000.000 V, TMNT 2328<br /> &Scaron;to je struja, gdje se sve koristi i koliko je razumijevanju i kori&scaron;tenju struje doprinio na&scaron; veliki znanstvenik Nikola Tesla sudionici će saznati tijekom ove radionice. Kroz praktičan rad i uvidom u muzejske predmete iz Demonstracijskog kabineta Nikola Tesla, upoznat će se s osnovama električne struje, spoznati princip magnetskog polja te shvatiti proces proizvodnje električne energije.&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>7. siječnja 2020., utorak<br /> Pod za&scaron;titom Svete Barbare</strong><br /> Muzejski predmet: Različite podgrade muzejskog rudnika&nbsp;<br /> Model rudnika u Tehničkom muzeju &ndash; Jama Barbara, vjerni je prikaz rudnika ugljena i metala u prirodnoj veličini. Dugačak je vi&scaron;e od 300, a najveća mu je dubina 6 metara. Jedna od značajki muzejskog rudnika jest da su u njemu, u prirodnoj veličini, prikazane sve vrste podgrada &ndash; elemenata kojima se učvr&scaron;ćuju hodnici rudnika. Sudionici će sami izrađivati različite podgrade i praktičnim radom doći do spoznaje za&scaron;to su neke podgrade izdržljivije od drugih.&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>8. siječnja 2020., srijeda&nbsp;<br /> Dan i noć</strong><br /> Muzejski predmet: Astronomski teleskop, TMNT 801&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;<br /> Nakon upoznavanja sa starinskim teleskopom koji je od kori&scaron;ten u Zvjezdarnici Hrvatskog prirodoslovnog dru&scaron;tva od 1903. do 1965., sudionici će sami složiti model Sunca, Zemlje i Mjeseca od zadanih elemenata. Doći će do spoznaje kako nastaju dan i noć, za&scaron;to su dani nekad duži, nekad kraći, kako se zemlja kreće u prostoru i jo&scaron; dosta toga o planeti na kojoj živimo&hellip;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>9. siječnja 2020., četvrtak<br /> Brum brum</strong><br /> Muzejski predmet: VW 1200 &bdquo;Buba&ldquo;, TMNT 9771<br /> Ljudi su se oduvijek bavili idejom da na &scaron;to jednostavniji i brži način, uz &scaron;to manji gubitak energije, dođu od točke A do točke B. Brojni izumitelji tijekom povijesti nastojali su konstruirati prijevozno sredstvo koje će se samo pokretati, no automobil kakvog danas poznajemo izumljen je tek krajem 19. stoljeća. Nakon upoznavanja s automobilima iz odjela prometnih sredstava, posebno kultnom&nbsp; bubom, sudionici će izrađivali autiće s pogonom na zrak. Naravno da slijedi i utrka!</p> <p style="text-align: justify;"><strong>10. siječnja 2020., petak</strong><br /> <strong>Leti Leti!</strong><br /> Muzejski predmet: avion Fizir YU-CGO-9002, TMNT 4067<br /> Hidroavion Fizir u Tehničkom muzeju Nikola Tesla konstruirao je jedan od najpoznatijih hrvatskih konstruktora zrakoplova, inženjer Rudolf Fizir. Nakon upoznavanja s ovim muzejskim predmetom sudionici ce izraditi vlastiti model aviona dvokrilca.</p> <p style="text-align: justify;">Voditeljica programa: Katarina Ivani&scaron;in-Kardum, vi&scaron;a muzejska pedagoginja</p> <p style="text-align: justify;">Tehnički muzej &quot;Nikola Tesla&quot;<br /> Zagreb, Savska cesta 18, tel. 01/48 44 050<br /> katarina.ivanisin.kardum@tmnt.hr</p>

Hrvati - ljudi iza mita : Janko Šijatović Krabat i hrvatske garde u Europi

<p> U Etnografskom muzeju u Zagrebu bit će u utorak, 28. siječnja 2020. u 19 sati otvorenje izložbe &quot;<strong>Hrvati &ndash; ljudi iza mita - Janko &Scaron;ajatović Krabat i hrvatske garde u Europi</strong>&quot;.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O izložbi:</strong></p> <p> &quot;<strong>Hrvati &ndash; ljudi iza mita - Janko &Scaron;ajatović Krabat i hrvatske garde u Europi</strong>&quot; izložba je kojom se govori o dramatičnom 17. stoljeću, kada za vrijeme Tridesetogodi&scaron;njega rata (1618&ndash;1648) hrvatski ratnici u većem broju dolaze na europska boji&scaron;ta, a njihovo ime uskoro nadrasta geografske i etničke okvire. Ono postaje sinonimom za rod vojske &ndash; lako konjani&scaron;tvo koje se tada, bez obzira na porijeklo njegovih pripadnika, počinje nazivati Hrvatima. Ime se iz carske vojske Habsburgovaca pro&scaron;irilo i na postrojbe lake konjice u &scaron;panjolskoj, bavarskoj, francuskoj i saskoj službi. Osim roda vojske hrvatsko ime počinje označavati i jedinstven odjevni predmet koji su hrvatski konjanici nosili oko vrata &ndash; rubac vezan čvorom, koji se uskoro s francuskoga kraljevskoga dvora svijetom pro&scaron;irio kao modni dodatak a la Kravat, dana&scaron;nja kravata.</p> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Nakon rata na dvorovima istaknutih europskih vladara u Francuskoj i Saskoj od hrvatskih su ratnika ustrojene elitne hrvatske konjaničke garde. Imati hrvatsku gardu nije bila ponajprije vojna ili sigurnosna potreba već statusni simbol i dio egzotike s osmanskoga pograničja. Među pripadnicima tih postrojbi bili su se i neki od najuglednijih hrvatskih plemića i kraji&scaron;kih zapovjednika, često povezanih s obiteljima Zrinskih i Frankopana. Kao rijetko kada u hrvatskoj povijesti hrvatsko je ime postalo pomodno na &scaron;irokome europskome prostoru. No iza imena bili su i stvarni ljudi zanimljivih sudbina, a neki od njih, poput žumberačkog uskoka Janka &Scaron;ajatovića,Krabata prerasli su u predaju i mit.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Inspirativna priča o Hrvatu, Janku &Scaron;ajatoviću Krabatu, o kojem se i nakon četiristo godina u Saskoj često govori, njegovim imenom nazivaju se &scaron;kole i proizvodi, a osnovan je i njegov muzej. Zahvaljujući istraživanjima Hansa J&uuml;rgena Schr&ouml;tera o tom po&scaron;tovanom i popularnom hrvatskom časniku, a na inicijativu njegove rođakinje Monike &Scaron;ajatović Bračike, krenula je ideja o izložbi te je Etnografski muzej s timom uglednih stručnjaka obradio temu o uskocima i hrvatskim gardama u Europi pod nazivom &bdquo;Hrvati&ldquo; &ndash; ljudi iza mita&ldquo;. Zanimljiva Krabatova biografija bila je poticaj da se publiku upozna s povijesnim i legendarnim pričama o hrabrim hrvatskim ratnicima koji su slavu svoje domovine pronijeli Europom i ostavili neizbrisiv trag u njezinoj povijesti i kulturi. O njima su snimljeni igrani filmovi, dokumentarci, okosnica su povijesnih događanja i formiranja vojnih postrojbi, inspiracija su glazbenicima, umjetnicima, tema su proučavanja znanstvenika i muzealaca, te se po njima brendiraju regije i zemlje.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Vi&scaron;e</strong></div> <div> <a href="http://www.emz.hr/Doga%c4%91anja/HRVATI%20LJUDI%20IZA%20MITA%20Janko%20%c5%a0ajatovi%c4%87%20Krabat%20i%20hrvatske%20garde%20u%20Europi_17614">http://www.emz.hr/Doga%c4%91anja/HRVATI%20LJUDI%20IZA%20MITA%20Janko%20%c5%a0ajatovi%c4%87%20Krabat%20i%20hrvatske%20garde%20u%20Europi_17614</a></div> <div> &nbsp;</div> <div> Jedan od brojnih zanimljivih / objavljenih tekstova</div> <div> <a href="https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/legenda-o-krabatu-prica-je-na-koju-nitko-ne-ostaje-imun-znate-li-zasto-pola-njemacke-i-danas-s">https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/legenda-o-krabatu-prica-je-na-koju-nitko-ne-ostaje-imun-znate-li-zasto-pola-njemacke-i-danas-s</a></div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Dizajn vizuala:&nbsp;</strong>Ksenija Jurinec, MA; samostalna dizajnerica / Freelance designer</div>