izložba
Eugen Feller
Galerija umjetnina
MJESTO
<div>
U Galeriji umjetnina bit će u utorak, 2.7. 2018. u 21 sat otvorenje izložbe Eugen Feller. Izložba je rezultat suradnje Galerije umjetnina i Muzeja općine Jelsa, a financijski je potpomognuta sredstvima: Grada Splita i Ministarstva kulture RH.</div>
<div>
</div>
<div>
</div>
<div>
<strong>O izložbi:</strong></div>
<div>
Eugen Feller u sklopu projekta „Katamaran Art“ izlaže dvanaest slika (akrila) srednjeg formata nastalih unutar posljednjih nekoliko godina. Ove slike „bez naziva“ dio su ciklusa kojeg je u fragmentima publika mogla vidjeti na izložbama pod nazivom „Nove slike“ u Galeriji Kranjčar u Zagrebu i Galeriji Sv. Toma (Muzej grada) u Rovinju tijekom prošle, 2018. godine. Valja ih promatrati u širem kontekstu autorovog cjeloživotnog umjetničkog angažmana, od radikalnog informela (krajem 50-ih i početkom 60-ih godina prošlog stoljeća) i čuvenog ciklusa „Malampije“ do radikalne neprikazivačke (uvjetno rečeno geometrijske) apstrakcije s dominantno plošnim rješenjima i gotovo nikakvim naznakama iluzionizma, koje Feller slika od početka novog tisućljeća do danas. „Slikarstvo kakvo Feller provodi u svojim ciklusima poslije 2000. godine ostaje manualno po izvedbenom postupku, no u biti je ono mentalno, analitičko, samoreferencijalno, dakle provedeno slikarskim razmišljanjem u koje je uvršteno iskustvo minimalne i konceptualne umjetnosti.“ Izložene slike zasnovane su na relativno jednostavnoj kompozicijskoj strukturi monokromne osnove, dijalogu obojenih geometrijskih površina, pri čemu su (u dobrom duhu supremacije esencijalnog) uglavnom nepravilni geometrijski oblici i linije vizualno apstraktni dvodimenzionalni entiteti, na prvi pogled, bez osobitog značenja, skrivene poruke ili putoključa kojim bi se otključala brava u vratima opreka što čuče u nama samima, vratima labirinta nespokoja iz kojeg se izlaz tako često eskapistički traži najčešće sasvim pogrešno izvan sebe, pa na koncu konca, i u umjetnosti kad ponestane drugih „rješenja“. U ovim kompozicijama zagasitog dubokog kolorita, zatvorenim procijepljenim fasadama težine koja šuti i slutnjama nekog dna nemogućeg, zvuk je (i) putem nepravilnog ritma sastavni dio cjeline. Ako ga zanemarimo, ostajemo nedoumicom usidreni u hermetičnom kadru, ne toliko Fellerove slike koliko vlastite inertnosti, a Fellerovu sliku ispred sebe vidimo u tom slučaju samo kao koricu zatvorene knjige. Za otvoriti je potrebno je pokrenuti sebe, dokinuti distancu, sići s pijedestala; usuditi se makar fiktivno krenuti kroz pukotinu što nemarom, što ravnodušjem, što vremešnošću okrznutih dveri i proći s druge strane ogledala. Ono što pritom jako razgaljuje nije bavljenje formalnom analizom slike, već oniričko poniranje „slikom“ prerazdijeljenog prizora u kojemu se uvijek ocrtavaju najmanje dva ruba: jedan smiren i suglasan i drugi pokretan i prazan koji je tek mjesto njegova učinka. Hrabro koračanje putem na kojemu putnika nema. Na kraju krajeva, „možda Feller u svom svijetu nije sam. U njegovu slučaju to sad nije krajnje važno. Važna je prisutnost upornoga istraživača koji s blagom strpljivošću postavlja znamenja o svojim koracima prema neznanom i nečuvenom odgovoru na pitanja koja nas pitaju, a ne mi njih.“ Misli koje odzvanjaju vremenom da bi svoju aktualnost potvrdile kako onda tako i sada i ovdje, kao uostalom i slike slobodne od svake intencionalnosti i od svake refleksije a posteriori.</div>
<div>
</div>
<div>
(Toni Horvatić)</div>
<div>
</div>
<div>
</div>
<div>
<strong>O umjetniku:</strong></div>
<div>
</div>
<div>
Eugen Feller rođen je u Splitu 1942. godine. Umjetnošću se kao samouk počeo baviti 1957. godine. Od 1969. do 2000. godine djeluje u Italiji, kada se vraća u Zagreb. Dobitnik je Nagrade „Vladimir Nazor“ za životno djelo za 2016.</div>
<div>
</div>
<div>
</div>
<div>
<strong>O projektu:</strong></div>
<div>
</div>
<div>
„Katamaran Art“ zajednički je projekt Muzeja općine Jelsa i splitske Galerije umjetnina. Riječ je o izložbenom programu, preciznije rečeno ciklusu od tri izložbe koje će od lipnja do kolovoza 2018 godine naizmjenično biti postavljene u Jelsi i Splitu. Sam naziv referira se na jednu od najprometnijih katamaranskih linija na Jadranu, Split-Jelsa, kojom se svake godine, osobito u ljetnim mjesecima, preveze na tisuće putnika. Cirkulacija ljudi i roba prvenstveno je vezana uz turizam i svakodnevni život domicilnog stanovništva. S druge strane, „Katamaran Art“ želi aktualizirati onu treću, jednako važnu dimenziju putovanja. Naravno, riječ je o prometu ideja, u konkretnom slučaju onih umjetničkih. Projektom se prepoznaje obaveza regionalnog centra i njegove krovne muzejske institucije da podupire umjetnički život u širem okruženju, te uvažava želja i potreba jedne manje sredine da u njemu aktivno sudjeluje. Kao referentu točku u osmišljavanju programa za 2019. godinu uzeli smo najvažniju poveznicu Galerije umjetnina i Muzeja općine Jelsa. Naime, istaknuti hrvatski umjetnik Juraj Dobrović (1928.) donirao je Galeriji umjetnina 2006. godine 94 rada, a nekoliko godina kasnije rodnoj Jelsi poklonio je pored 60 umjetničkih djela i obiteljsku kuću s autentičnim namještajem i opremom. S obzirom na to da Galerija umjetnina i Muzej općine Jelsa planiraju kroz zajednički projekt obraditi i prezentirati te vrijedne donacije, ovogodišnji „Katamaran Art“ koncipiran je kao svojevrsna najava velike Dobrovićeve izložbe. Likovna kritika odavno je verificirala Dobrovićev opus kao jedan od najznačajnijih prinosa inače snažnoj geometrijskoj i konstruktivističkoj struji hrvatske apstraktne umjetnosti druge polovice 20. stoljeća. Dovoljno je prisjetiti se djelovanja grupe EXAT s početka pedesetih i izložbi međunarodnog umjetničkog pokreta Nove tendencije tijekom šezdesetih i ranih sedamdesetih godina. Iako ta problematika više ne dominira umjetničkom produkcijom, za pojedine umjetnike i dalje je ostala likovno relevantna, uz punu svijest o izmijenjenom ideološkom i umjetničkom kontekstu. Da ta, kao i druge varijante apstraktnog izraza nisu u međuvremenu izgubile na svojoj aktualnosti, svjedoče ovogodišnji sudionici „Katamaran Arta“, ugledni hrvatski suvremeni umjetnici Mladen Galić (1934.), Eugen Feller (1942.) i Damir Sokić (1952.). Tijekom svojih impresivnih umjetničkih karijera Galić i Feller nisu napuštali apstraktni likovni idiom, taj kraljevski put moderne umjetnosti, dok mu se Sokić uvijek rado i sve češće vraćao.</div>
<div>
</div>
<div>
</div>
<div>
Više o izložbi na <a href="http://www.galum.hr">www.galum.hr</a></div>
<div>
</div>
Ulica kralja Tomislava 15, Split
Ulica kralja Tomislava 15, Split
VRIJEME
02.07.2019. / 19.07.2019.
izložba
Heimo Zobernig
Muzej suvremene umjetnosti
MJESTO
<p>
<br />
Heimo Zobernig, jedan od najznačajnijih suvremenih austrijskih umjetnika, prvi se put predstavlja u Hrvatskoj, zahvaljujući suradnji Muzeja suvremene umjetnosti i Galerije Kula iz Splita. Za tu prigodu umjetnik je odabrao radove nastale u razdoblju od 2009. do 2018. godine, realizirane u mediju slikarstva, a što je samo dio njegove bogate i medijski raznolike umjetničke produkcije.<br />
<br />
Za stvaralaštvo Heima Zoberniga od osamdesetih godina prošlog stoljeća do danas karakteristično je načelo heterogenosti umjetničkog izričaja. Njegov opus obuhvaća različite medije, od arhitektonskih intervencija i instalacija, preko performansa, filma i videa, do skulpture i slikarstva. Umjetnik neprestano promišlja o cjelovitosti umjetničke forme i mjestu njezina izlaganja, pa se baš zato u njegovu djelu prožimaju i isprepleću različiti mediji, prostorni odnosi i stilovi. Važna karakteristika njegovog umjetničkog djelovanja je dosljedna nedosljednost, naime on vrlo vješto prelazi iz različitih formi i sadržaja, te na vrlo zaigran i duhovit način kroz svoj umjetnički rad postavlja ona bitna i temeljna pitanja o umjetničkog stvaralaštvu, njegovim povijesnim relacijama ili nasljeđu kao i samoj ideji i cilju umjetnosti.<br />
<br />
Kad je riječ o njegovu slikarstvu, prvo se opažaju formalni aspekti rada, njegova metijerska izvrsnost i sadržajna raznolikost, da bi potom izronila temeljna pitanja o prirodi suvremenog slikarstva i stvaralaštva uopće. Već na prvi pogled uočava se i posvemašnja sadržajna različitost slika, unatoč tome što su sva platna kvadratnog formata i upisuju se u najšire shvaćen apstraktni izričaj. Dapače, gotovo da nema niti jedne varijacije apstrakcije koja nije obuhvaćena izložbom, počevši od snažne geste i boje, preko monokroma, organičke apstrakcije i op-arta, pa sve do aplikacije tekstualnih poruka i tako dalje. Koristeći monokromne i čiste boje u realizaciji slikarskih ostvarenja, umjetnik im suptilno, na prvi pogled jedva zamjetno, nadodaje jezične znakove koji se pri pomnijem promatranju slike oblikuju u jezične konstrukte različitog sadržaja.<br />
<br />
Kroz performativnu igru boje, strukture i riječi, Zobernigova djela otkrivaju umjetnikovu eksperimentalnu zaigranost u mediju slike, koje dodatno podcrtava povijesnim referencama i citatima. Ujedno postavlja pitanja o naslijeđu moderne i sadašnjice. Zobernig je istinski predstavnik konceptualne umjetničke struje koja od šezdesetih godina na ovamo postavlja temeljna pitanja o svrsi umjetničkog stvaralaštva. Za razliku od svojih smrtno ozbiljnih, te često vizualno i sadržajno dosadnih i sumornih prethodnika, Zobernig se slikama predstavlja kao maštovit i razigran stvaralac, senzualni hedonist čiji duhovit i iskričav dijalog s nasljeđem modernizma i njegovim samodopadnim programskim formulama nikad ne posustaje i nikad ne gubi intelektualnu zainteresiranost, dubinu i mentalnu otvorenost na kojima počiva svako dobro umjetničko stvaralaštvo.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Heimo Zobernig</strong> rođen je 1958. godine u Mauthenu u Austriji. Trenutačno živi i radi u Beču. Pohađao je Akademiju likovnih umjetnosti (Akademie der bildenden Künste) u Beču, a diplomirao 1983. na Akademiji primijenjenih umjetnosti (Hochschule für angewandte Kunst) u Beču. Svoju je nastavnu karijeru započeo kao profesor na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Beču, a nakon nekoliko nastavnih stipendija u Njemačkoj, 1999. godine imenovan je profesorom umjetnosti na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču. Dobitnik je najvećih austrijskih nagrada za likovnu umjetnost, Nagrade „Otto Mauer” (1993.) i Nagrade grada Beča za suvremenu umjetnost (1997.). Zobernig je 2015. godine predstavljao Austriju na Bijenalu u Veneciji. Umjetnik je imao brojne samostalne i skupne međunarodne izložbe, među kojima izdvajamo: Sammlung Grässlin, Kunstraum, St. Georgen (2016.), Malmö Konsthall, Malmö (2016.), Museum Ludwig, Köln (2016.), Venecijanski bijenale (2015.), MUDAM, Luxembourg (2014.), Documenta 9 i 10 u Kasselu; samostalne izložbe: Kunsthaus Graz (2013.), Palacio de Veláquez, Museo Reina Sofia, Madrid (2012.), Kunsthalle Zurich (2011.), Pestorius Sweeney House, Brisbane, Australija (2011.), Sammlung Essl, Klosterneuburg (2011.), Gulbenkian Foundation, Lisabon (2009.), Musée d’art contemporain, Bordeaux (2009.), MAK, Beč (2008.), Kunsthalle Basel (2003.), K21, Düsseldorf (2003), Museum of Modern Art, Beč (2002.). Skupne izložbe: Kunstmuseum Stuttgart (2012.), Kunstmuseum Basel (2012.), Centre Pompidou, Pariz (2009.), Tate St Ives, Cornwall (2008.) i Galleria Civica di Modena (2008.). Godine 2016. Heimo Zobernig dobitnik je Nagrade „Roswitha Haftmann”, a 2010. dobitnik Nagrade „Frederick Kiesler” za umjetnost i arhitekturu u Beču. više od 50 samostalnih izložbi, ali i mnogobrojne grupne izložbe u galerijama, muzejima i javnim ustanovama. Njegove slike nalaze se u nekoliko javnih i mnogim privatnim kolekcijama. Od 2014. godine živi i radi u Starom Gradu, u svom ateljeu „Art to go“.</p>
Avenija Dubrovnik 17, Zagreb
Avenija Dubrovnik 17, Zagreb
VRIJEME
02.07.2019. / 18.08.2019.
izložba
ATMOSFERSKI IMPAKTI – AKTUALNA PRIJETNJA
Tehnički muzej Nikola Tesla
MJESTO
<p style="text-align: justify;">Prigodom obilježavanja međunarodnog Dana asteroida u kino dvorani Tehničkog muzeja Nikola Tesla u <strong>utorak 2. srpnja 2019. s početkom u 18 sati</strong> održati će se prigodno predavanje </p>
<p style="text-align: justify;"><strong>ATMOSFERSKI IMPAKTI – AKTUALNA PRIJETNJA</strong></p>
<p style="text-align: justify;"><strong>Predavač je dr. Tihomir Marjanac</strong></p>
<p style="text-align: justify;">U predavanju će se prikazati opasnosti od atmosferskih impakata koji ne stvaraju kratere na površini, pa su slabo poznati iz relativno nedavne prošlosti, a posve nepoznati iz geološke prošlosti. Takav atmosferski impakti bila je poznata Tunguska eksplozija u Sibiru 1908. g. koja i danas je plijeni pažnju! Što je izazvalo tu najveću eksploziju u povijesno vrijeme i kakve su bile njene posljedice, te o mnogim novim spoznajama saznati ćete na ovom predavanju. Analogija s Čeljabinskom eksplozijom 2013. i modeliranje njenog učinka iznad nekog zapadnog grada, pokazali su svu našu ranjivost čak i u slučaju ovih relativno slabih atmosferskih impakata!</p>
<p style="text-align: justify;"><strong>Dr. Tihomir Marjanac</strong><br />
Rođen je 1953. godine u Zagrebu. Studij geologije završio je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je magistrirao i doktorirao. Proveo je dvije i pol godine na postdoktorskom usavršavanju u Norveškoj. <br />
Tijekom studija i neposredno nakon diplomiranja radio je kao geološki tehničar u Institutu za geološka istraživanja u Zagrebu (danas Hrvatski Geološki institut). Od 1982.-2018. godine zaposlen je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se sedimentologijom, istražuje tragove paleoseizmičkih događaja, geološke učinke udara asteroida, procese okršavanja i paleoklimu tijekom posljednjih 2 milijuna godina, a posebno oledbu Dinarida. Vodio je nekoliko međunarodnih i nacionalnih znanstvenih projekata.<br />
Aktivno se bavi popularizacijom znanosti, održava javna predavanja i bio je organizator geoloških i astronomskih radionica za školsku djecu koje se izvode u sklopu Škole u prirodi 2001. - 2009. godine. Suorganizator je Festivala Znanosti u Zagrebu i koordinator obilježavanja Europske Noći istraživača u Hrvatskoj 2010. i 2011. godine. Suosnivač je udruge za promociju i zaštitu geološke baštine ProGEO-Hrvatska.</p>
<p style="text-align: justify;"><strong>Predavanje je besplatno i nije potrebna rezervacija ulaznice.</strong></p>
<p style="text-align: justify;">Tehnički muzej Nikola Tesla<br />
Savska cesta 18, Zagreb<br />
marijo.zrna@tmnt.hr</p>
Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18, Zagreb, kino dvorana
Tehnički muzej Nikola Tesla, Savska cesta 18, Zagreb, kino dvorana
VRIJEME
02.07.2019. / 02.07.2019.
izložba
Ana-Marija Kralj (Merien King) / Proces
Muzej Međimurja Čakovec
MJESTO
<div>
Otvorenje izložbe slika i zidnih skulptura umjetnice Merien King pod nazivom PROCES održat će se 2. kolovoza 2019. godine s početkom u 19 sati u izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec. Otvorenje će upotpuniti mladi kantautor iz Varaždina Dodger Artfool s pjesmama iz svog nadolazećeg EP-a U sredini.</div>
<div>
</div>
<div>
Na izložbi Proces Ana-Marija Kralj pod umjetničkim imenom Merien King izlaže slike i zidne skulpture na mesingu, nehrđajućem čeliku (inoxu) i aluminiju. Kod nastanka umjetnina se koristi različitim tehnikama i procesima: od intuitivnog razlijevanja boje pa do korištenja kiselina i zavarivanja samog metala. Iako je proces najbitniji dio njezinog izričaja, uspijeva nametnuti estetetiku završnoga produkta na prvo mjesto.</div>
<div>
</div>
<div>
Ana-Marija hrabro kroči samotnim i pionirskim putem eksperimentiranja slikarstvom na metalu koje je idejno na tragu radikalnoga enformela Ive Gattina i Eugena Fellera s početka 1960-ih godina, no manifestiran u nešto blažoj i nadasve elegantnijoj formi. Naša umjetnica uspijeva nametnuti estetetiku završnoga produkta na prvo mjesto. Ona sama svoj specifičan izričaj naziva jednostavno – metalna umjetnost.</div>
Trg Republike 5, Čakovec
Trg Republike 5, Čakovec
VRIJEME
02.07.2019. / 23.08.2019.
izložba
Goran Dužević || Sutoni
Muzej Staroga Grada
MJESTO
<p>
<br />
<br />
Iz predgovora kataloga izložbe (Thomas Thyllack):<br />
Svojim novim slikama Goran Dužević otkriva na sasvim novi način svoj zavičaj i apstrakciju, bitne elemente njegovog umjetničkog stvaralaštva. U njegovim slikama ta bliska povezanost s njegovim otokom Hvarom i morskim pejzažima, ukazuju na fascinantan izraz njegove umjetničke stvaralačke moći.<br />
Goran Dužević unosi u svoja djela imaginaciju onoga što se inače ne vidi. Promatraču dočarava bit krajolika. Slike otkrivaju nastanak zemaljskog raja. One otkrivaju njegovu domovinu i njegovu dušu kroz koju prolaze arhetipovi prirode. Zbog toga je njegova umjetnost toliko autentična i uvjerljiva.</p>
<p>
<br />
Goran Dužević rođen je 1956. godine. Naslijedivši već od svojih predaka nemire, skitnje i selidbe, sve se to samo nastavilo radi službovanja njegova oca. Djetinjstvo provodi u različitim gradovima u kojima završava osnovnu školu. Šesnaest godina svoga života proveo je u Skoplju, Makedonija, gdje je završio srednju školu i fakultet, a najduže je živio u Berlinu, kamo odlazi 1992. godine. Član je BBK Društva likovnih umjetnika Berlina te sudjeluje u mnogim humanitarnim izložbama čiji je prihod bio namijenjen djeci žrtvama rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Dobitnik je brojnih stipendija i nagrada, a bavio se i scenografijom za kazališne predstave. Iza sebe ima više od 50 samostalnih izložbi, ali i mnogobrojne grupne izložbe u galerijama, muzejima i javnim ustanovama. Njegove slike nalaze se u nekoliko javnih i mnogim privatnim kolekcijama. Od 2014. godine živi i radi u Starom Gradu, u svom ateljeu „Art to go“.</p>
Muzej Staroga Grada, Hvar, Galerija Juraj Plančić
Muzej Staroga Grada, Hvar, Galerija Juraj Plančić
VRIJEME
28.06.2019. / 25.07.2019.
izložba
Rimski carski portret
Dubrovački muzeji - Arheološki muzej
MJESTO
<p>
Otvorenje izložbe 'Rimski carski portret na srebrnom novcu iz fundusa Arheološkog muzeja u Dubrovniku' održat će se u Kneževu dvoru u petak, 28. lipnja 2019. u 12 sati. Izložba ostaje otvorena do kraja mjeseca srpnja.<br />
<br />
Izložbom se prezentira 45 denara iz Numizmatičke zbirke dubrovačkoga Arheološkoga muzeja, čiji je veći dio u Muzej dospio donacijom. Naglasak je na portretima rimskih careva i članova carske obitelji, s obzirom na to da su primjerci izvrsno sačuvani te nam pružaju intimni uvid u njihov život.<br />
<br />
</p>
Dubrovnik, Knežev dvor
Dubrovnik, Knežev dvor
VRIJEME
28.06.2019. / 31.07.2019.
izložba
Izbor inozemnih djela iz Donacije Ivana Lackovića Croate
Muzej Grada Đurđevca
MJESTO
<p>
<img alt="" src="/files/Muzej-Grada-%C4%90ur%C4%91evca/page.jpg" /></p>
Starogradska 21, Đurđevac
Starogradska 21, Đurđevac
VRIJEME
28.06.2019. / 15.09.2019.
izložba
Izložba slika Zdenka Huzjana
MJESTO
<p>
Pozivamo Vas na otvorenje izložbe slika ZDENKA HUZJANA – galerija Zlati ajngel, Varaždin, Gajeva 15 - koje će se održati u petak, 28. lipnja s početkom u 20 sati.<br />
Zdenko Huzjan je rođen 1948. godine u Lendavi. Na Akademiji za likovno umetnost u Ljubljani diplomirao je 1972., a od 1972. do 1974. godine pohađao specialku za slikarstvo. Sveučilište u Ljubljani 1988. godine unaprjeđuje ga za redovnog profesora slikarstva i crteža (1997). Svoje radove je izložio na 111 samostalnih izložbi (od toga na 6 retrospektivnih) i na više od 380 grupnih u Sloveniji i diljem svijeta. Primio je 29 nagrada i priznanja, među kojima je i nagrada Prešernovega sklada za 1987. godinu.<br />
Izložba ostaje otvorena do 14. srpnja.</p>
Galerija Zlati ajngel
Gajeva 15
Varaždin
Galerija Zlati ajngel
Gajeva 15
Varaždin
VRIJEME
28.06.2019. / 14.07.2019.
izložba
ISLAND OF INANNA
MJESTO
<p style="margin: 5px 0;padding: 0;box-sizing: border-box;">
U <strong style="margin: 0;padding: 0;box-sizing: border-box;">petak, 28. lipnja u 20.00</strong> sati u <strong style="margin: 0;padding: 0;box-sizing: border-box;">Galeriji Bačva</strong>, Doma hrvatskih likovnih umjetnika otvorit će se multimedijalna izložba <strong style="margin: 0;padding: 0;box-sizing: border-box;">ISLAND OF INANNA</strong>, umjetnica <strong style="margin: 0;padding: 0;box-sizing: border-box;">Line Kovačević, Martine Miholić, Nike Šimičić, Irene Tomašić i Martine Granić,</strong> te njihove gošće Darije Jelinčić.</p>
<p style="margin: 5px 0;padding: 0;box-sizing: border-box;">
</p>
<p style="text-align: justify;margin: 5px 0;padding: 0;box-sizing: border-box;">
Izložba je rezultat procesa multimedijskog istraživanja umjetnica, temeljenog na vlastitim životnim i profesionalnim iskustvima, s ciljem demistifikacije pojma feminizma, koji se u posljednje vrijeme iskrivljuje, neadekvatno koristi, troši neprestanim ponavljanjem u svakom mogućem kontekstu te često ima pejorativne konotacije.</p>
<p style="text-align: justify;margin: 5px 0;padding: 0;box-sizing: border-box;">
U radu umjetnica otok je mistično mjesto, kružnog oblika, okupano suncem što navire iz prizmi kupole Meštrovićeva paviljona. On je ujedno i dom božice Inane (Inanna), sumerske boginje ljubavi, plodnosti i rata (3. st. p.n.e.). Ona je boginja s četiri lica,: osim djevice, zrele žene i starice (ratnice, ljubavnice i vladarice) ona je i gospodarica podzemnog svijeta. Ona je istovremeno i mlada djevojka, zaokupljena samom sobom i buntovna tinejdžerica, koja je u stanju prekršiti sve zabrane, suprotstavljajući se raznim očinskim figurama.</p>
<p style="text-align: justify;margin: 5px 0;padding: 0;box-sizing: border-box;">
Umjetnice se poigravaju materijalima poput betona, voska, kamena, tekstila; različitim teksturama; medijima, ali i predmetima – instrumentima “nadgradnje“ ili „popravka“ ženskog tijela. Takvim pristupom gubi se granica između društveno uvjetovanog i biološkog tijela, a seksualnost i ženski atributi ne izazivaju sram, već, naprotiv, postaju kvalitativni element svake žene.</p>
<p style="text-align: justify;margin: 5px 0;padding: 0;box-sizing: border-box;">
Polazeći od ideje žene kao primordijalne stvarateljice svemira, Island of Inanna predstavlja utopijski topos ispunjen artefaktima preuzetima iz svakodnevice i pop kulture, arheološkim nalazima ženske prisutnosti koji predstavljaju preostale tragove postojanja božanskog ženskog principa. No ipak, otvara se i pitanje nasilnosti prema samom tkivu žene, od strane kozmetičke industrije ili pak samih muškaraca, čime se biološki zadana nježnost iskorištava u kapitalističke svrhe, uzimajući feminizam kao dobru marketinšku manipulaciju.</p>
<p style="text-align: justify;margin: 5px 0;padding: 0;box-sizing: border-box;">
Gošća na izložbi, fotografija Darija Jelinčić svoj rad je ostvarila kroz suradnju s tajvanskim performerom Chenwei Hsu koji kroz svoj rad istražuje ženske osobine koje posjeduje kako bi što više doživio, a time i shvatio žensku prirodu. Tematikom se počeo baviti odrastajući uz majku, oca i dvije sestre te je želio poznavati i razumjeti žensku prirodu kako bi mogao biti bolji prema sestrama i majci, prema ženama.</p>
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika - Meštrovićev paviljon
galerija Bačva
Trg žrtava fašizma 16
Zagreb
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika - Meštrovićev paviljon
galerija Bačva
Trg žrtava fašizma 16
Zagreb
VRIJEME
28.06.2019. / 21.07.2019.
izložba
Lina Kovačević, Martina Miholić, Nika Šimičić, Irena Tomašić, Martina Granić, darija Jelinčić / Island of Innana
MJESTO
<p style="margin: 5px 0;padding: 0;box-sizing: border-box;">
U <strong style="margin: 0;padding: 0;box-sizing: border-box;">petak, 28. lipnja u 20.00</strong> sati u <strong style="margin: 0;padding: 0;box-sizing: border-box;">Galeriji Bačva</strong>, Doma hrvatskih likovnih umjetnika otvorit će se multimedijalna izložba <strong style="margin: 0;padding: 0;box-sizing: border-box;">ISLAND OF INANNA</strong>, umjetnica <strong style="margin: 0;padding: 0;box-sizing: border-box;">Line Kovačević, Martine Miholić, Nike Šimičić, Irene Tomašić i Martine Granić,</strong> te njihove gošće Darije Jelinčić.</p>
<p style="margin: 5px 0;padding: 0;box-sizing: border-box;">
</p>
<p style="text-align: justify;margin: 5px 0;padding: 0;box-sizing: border-box;">
Izložba je rezultat procesa multimedijskog istraživanja umjetnica, temeljenog na vlastitim životnim i profesionalnim iskustvima, s ciljem demistifikacije pojma feminizma, koji se u posljednje vrijeme iskrivljuje, neadekvatno koristi, troši neprestanim ponavljanjem u svakom mogućem kontekstu te često ima pejorativne konotacije.</p>
<p style="text-align: justify;margin: 5px 0;padding: 0;box-sizing: border-box;">
U radu umjetnica otok je mistično mjesto, kružnog oblika, okupano suncem što navire iz prizmi kupole Meštrovićeva paviljona. On je ujedno i dom božice Inane (Inanna), sumerske boginje ljubavi, plodnosti i rata (3. st. p.n.e.). Ona je boginja s četiri lica,: osim djevice, zrele žene i starice (ratnice, ljubavnice i vladarice) ona je i gospodarica podzemnog svijeta. Ona je istovremeno i mlada djevojka, zaokupljena samom sobom i buntovna tinejdžerica, koja je u stanju prekršiti sve zabrane, suprotstavljajući se raznim očinskim figurama.</p>
<p style="text-align: justify;margin: 5px 0;padding: 0;box-sizing: border-box;">
Umjetnice se poigravaju materijalima poput betona, voska, kamena, tekstila; različitim teksturama; medijima, ali i predmetima – instrumentima “nadgradnje“ ili „popravka“ ženskog tijela. Takvim pristupom gubi se granica između društveno uvjetovanog i biološkog tijela, a seksualnost i ženski atributi ne izazivaju sram, već, naprotiv, postaju kvalitativni element svake žene.</p>
<p style="text-align: justify;margin: 5px 0;padding: 0;box-sizing: border-box;">
Polazeći od ideje žene kao primordijalne stvarateljice svemira, Island of Inanna predstavlja utopijski topos ispunjen artefaktima preuzetima iz svakodnevice i pop kulture, arheološkim nalazima ženske prisutnosti koji predstavljaju preostale tragove postojanja božanskog ženskog principa. No ipak, otvara se i pitanje nasilnosti prema samom tkivu žene, od strane kozmetičke industrije ili pak samih muškaraca, čime se biološki zadana nježnost iskorištava u kapitalističke svrhe, uzimajući feminizam kao dobru marketinšku manipulaciju.</p>
<p style="text-align: justify;margin: 5px 0;padding: 0;box-sizing: border-box;">
Gošća na izložbi, fotografija Darija Jelinčić svoj rad je ostvarila kroz suradnju s tajvanskim performerom Chenwei Hsu koji kroz svoj rad istražuje ženske osobine koje posjeduje kako bi što više doživio, a time i shvatio žensku prirodu. Tematikom se počeo baviti odrastajući uz majku, oca i dvije sestre te je želio poznavati i razumjeti žensku prirodu kako bi mogao biti bolji prema sestrama i majci, prema ženama.</p>
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika - Meštrovićev paviljon
Galerija Bačva
Trg žrtava fašizma 16
Zagreb
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika - Meštrovićev paviljon
Galerija Bačva
Trg žrtava fašizma 16
Zagreb
VRIJEME
28.06.2019. / 21.07.2019.
izložba
Osmi Festival Miroslav Krleža
Muzej grada Zagreba
MJESTO
<p>Ulaznice se mogu kupiti u pretprodaji na <a href="http://www.ulaznice.hr/web/">www.ulaznice.hr</a></p>
<p><strong>Cijena ulaznica:</strong> <em>Gospoda Glembajevi</em> i <em>Doručak kod Krleže</em> 100,00 kuna, ostale izvedbe 70,00 kuna, a ulaz na popratne programe je slobodan.</p>
<p><strong>Prodaja ulaznica i razgled Memorijalnog prostora sat vremena prije početka predstave.</strong></p>
<p>Za vrijeme trajanja Festivala Miroslav Krleža <strong><a href="http://www.mgz.hr/hr/zbirke/donacija-gradu-zagrebu-memorijalni-prostor-bele-i-miroslava-krleze,2.html">Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krleža</a></strong> otvoren je za <strong>razgledavanje sat vremena prije početka predstava</strong>.</p>
<p>Na <strong>Krležin rođendan, 7. srpnja</strong>, Memorijalni prostor bit će otvoren <strong>od 11 do 16 sati</strong> uz <strong>slobodan ulaz</strong> za posjetitelje i <strong>stručno vodstvo svaki puni sat</strong>.<br />
<br />
<strong>Informacije:</strong><br />
<br />
Teatar poezije: 095/353 71 72, 091/233 26 26<br />
Muzej grada Zagreba: 01/4851 361<br />
Preuzmite <a href="http://www.mgz.hr/UserFiles/file/7_FMK_program_2018_WEB_01.pdf">programsku knjižicu</a></p>
VRIJEME
28.06.2019. / 07.07.2019.
izložba
Izložba gostuje u Moskvi || Klasici hrvatske fotografije
Muzej za umjetnost i obrt
MJESTO
<p>
<br />
Izložba "Klasici hrvatske fotografije" Muzeja za umjetnost i obrt, koja će predstaviti izbor najboljih radova nekih od ključnih ličnosti hrvatske fotografije dvadesetog stoljeća, otvara se u četvrtak, 27. lipnja u Multimedijskom umjetničkom muzeju u Moskvi.<br />
<br />
Izložba "Klasici hrvatske fotografije" kroz 80 fotografija predstavlja izbor radova ključnih autorskih ličnosti čija su djela obilježila razdoblje od početaka fotoreportaže tridesetih (Tošo Dabac, Đuro Janeković), preko pedesetih i šezdesetih godina (Milan i Slavka Pavić) obilježenih razvojem medija pod utjecajem drugih umjetnosti (konstruktivizam, apstrakcija) i subjektivne fotografije sve do radova Mladena Tudora sedamdesetih i osamdesetih godina koja bilježe hrvatsku i inozemnu stvarnost, no nadilaze jednostavnu dokumentarnost u duhu neorealistične poetike, ističu iz MUO.</p>
<p>
<br />
"Predstavljene su tematski i formalno raznovrsne fotografije, koje unatoč svojoj prvotnoj namjeni (fotoreportaža, umjetnička fotografija, eksperiment...) danas promatramo u galerijskom kontekstu kao 'mala monografska predstavljanja' i svojevrsni pars pro toto pojedinih umjetničkih tokova prošlog stoljeća, prikazanih kroz djela vodećih fotografa vremena otkrivajući njihove interese i senzibilitete", rekla je o izložbi kustosica i autorica izložbe i Voditeljica zbirke starije fotografije MUO Dunja Nekić.<br />
<br />
Ovo nije prvi puta da su njihova djela predstavljena na zajedničkoj izložbi. Godine 2012. izlagana su na izložbi naslovljenoj "Hrvatska fotografija okom Petera Knappa", premijerno prikazanoj u Cité internationale des Arts u Parizu, a potom i drugim hrvatskim i europskim gradovima.</p>
<p>
<br />
Reprezentativna izložba "Klasici hrvatske fotografije" pokazuje izbor djela namijenjen poznavateljima i ljubiteljima povijesti hrvatske fotografije, ali i široj publici, a prvi je put predstavljena u Sankt Peterburgu 2017. godine. Prikazana djela pokazuju tematsku, stilsku i tehničku vrijednost u razvoju hrvatske fotografije potvrđujući stilsku sinkronost sa svjetskim zbivanjima, ali i istovremeno naglašavajući autorske specifičnosti obilježene prostorom i vremenom njihova nastanka, čineći ovu izložbu nezaobilaznom stanicom u proučavanju i uživanju u hrvatskoj fotografiju te njenom prezentiranju svjetskoj publici.<br />
<br />
Kako ističu iz MUO, gostovanje izložbe, koja u glavnom ruskom gradu ostaje otvorena do 1. rujna, dio je međuinstitucionalne suradnje i razmjene izložbi između Muzeja za umjetnost i obrt i Multimedijskog umjetničkog muzeja iz Moskve, u sklopu koje je prije nekoliko dana u Zagrebu otvorena izložba velikog ruskog avangardnog umjetnika i fotografa Aleksandra Rodčenka. (Hina)</p>
Multimedijski umjetnički muzej u Moskvi.
Multimedijski umjetnički muzej u Moskvi.
VRIJEME
27.06.2019. / 01.09.2019.
izložba
Katamaran Art 2019./ Mladen Galić
Muzej Općine Jelsa
MJESTO
<p>
Katamaran Art 2019.</p>
<p>
</p>
<p>
Mladen Galić: Galerija Kravata, Jelsa 27. 6. — 14. 7. / Galerija umjetnina, Split 23. 7. — 9. 8.</p>
<p>
Damir Sokić: Galerija Kravata, Jelsa 16. — 31. 7. / Galerija umjetnina, Split 13. — 31. 8.</p>
<p>
Eugen Feller: Galerija Kravata, Jelsa 1. — 18. 8. / Galerija umjetnina, Split 2. — 19. 7.</p>
<p>
</p>
<p>
„Katamaran Art“ zajednički je projekt Muzeja općine Jelsa i Galerije umjetnina pokrenut 2018. godine. Riječ je o izložbenom programu koji se tijekom ljetnih mjeseci naizmjenično događa u Jelsi i Splitu. Sam naziv se referira na jednu od najprometnijih katamaranskih linija na Jadranu, Split - Jelsa, kojom se svake godine, osobito ljeti, preveze na tisuće putnika. Cirkulacija ljudi i roba uglavnom je vezana uz turizam i svakodnevni život domicilnog stanovništva. „Katamaran Art“ za cilj ima aktualizirati onu treću, jednako važnu dimenziju putovanja, a radi se o <em>prometu ideja</em>, u konkretnom slučaju, onih umjetničkih. Projektom se prepoznaje obaveza regionalnog centra i njegove krovne muzejske institucije da podupire umjetnički život u širem okruženju, te uvažava želja i potreba jedne manje sredine da u njemu aktivno sudjeluje.</p>
<p>
U programskom smislu „Katamaran Art“ je otvoren za različite generacijske, medijske i poetičke <em>kombinacije</em>. U prošlogodišnjem premijernom izdanju, samostalnim izložbama predstavili su se Vedran Perkov, Vitar Drinković i Igor Zdunić. Kao referentu točku u osmišljavanju programa za 2019. godinu uzeli smo najvažniju poveznicu Galerije umjetnina i Muzeja općine Jelsa. Naime, istaknuti hrvatski umjetnik Juraj Dobrović (1928.) donirao je Galeriji umjetnina 2006. godine 94 rada, a nekoliko godina kasnije rodnoj Jelsi poklonio je pored 60 umjetničkih djela i obiteljsku kuću s autentičnim namještajem i opremom. S obzirom na to da Galerija umjetnina i Muzej općine Jelsa planiraju kroz zajednički projekt obraditi i prezentirati te vrijedne donacije, ovogodišnji „Katamaran Art“ koncipiran je kao svojevrsna najava velike Dobrovićeve izložbe. Likovna kritika odavno je verificirala Dobrovićev opus kao jedan od najznačajnijih prinosa inače snažnoj geometrijskoj i konstruktivističkoj struji hrvatske apstraktne umjetnosti druge polovice 20. stoljeća. Dovoljno je prisjetiti se djelovanja grupe <em>EXAT</em> s početka pedesetih i izložbi međunarodnog umjetničkog pokreta <em>Nove tendencije</em> tijekom šezdesetih i ranih sedamdesetih godina. Iako ta problematika više ne dominira umjetničkom produkcijom, za pojedine umjetnike i dalje je ostala likovno relevantna, uz punu svijest o izmijenjenom ideološkom i umjetničkom kontekstu. Da ta, kao i druge varijante apstraktnog izraza nisu u međuvremenu izgubile na svojoj aktualnosti, svjedoče ovogodišnji sudionici „Katamaran Arta“, ugledni hrvatski suvremeni umjetnici Mladen Galić (1934.), Eugen Feller (1942.) i Damir Sokić (1952.). Tijekom svojih impresivnih umjetničkih karijera Galić i Feller nisu napuštali apstraktni likovni idiom, taj <em>kraljevski put</em> moderne umjetnosti, dok mu se Sokić uvijek rado i sve češće vraćao.</p>
<p>
Božo Majstorović, Marija Plenković (Voditelji projekta)</p>
<p>
</p>
<div>
Izdanje programa Katamaran Art kojeg suradnički provode Galerija umjetnina Split i Muzej općine Jelsa uz financijsku podršku Ministarstva kulture RH, Grada Splita, Općine Jelsa i Turističke zajednice općine Jelsa. </div>
<div>
</div>
<div>
</div>
<div>
Ujedno najavljujemo otvorenje prve izložbe iz ovog ciklusa</div>
<div>
</div>
<div>
<b>Katamaran Art 2019</b></div>
<div>
<b>MLADEN GALIĆ</b></div>
<div>
četvrtak 27. lipnja 2019. u 21 sat</div>
<div>
galerija Kravata / Muzej općine Jelsa</div>
<div>
kustos izložbe: Vanja Babić</div>
<div>
trajanje izložbe: 27. lipnja - 14. srpnja 2019. </div>
<p>
Organizacija projekta: Galerija umjetnina, Muzej općine Jelsa; Voditelji projekta: Božo Majstorović, Marija Plenković; Autor koncepta: Božo Majstorović; Kustosi izložbi: Vanja Babić, Toni Horvatić, Božo Majstorović</p>
<p>
</p>
Kuća Dobrović, Jelsa 477, Jelsa
Kuća Dobrović, Jelsa 477, Jelsa
VRIJEME
27.06.2019. / 31.08.2019.