Razvoj publike, novi sveti gral europskih kulturnih politika, za muzeje pojednostavljeno znači iznaći načine da se bolje dopre do sadašnjih i potencijalnih posjetitelja svih vrsta. Kako su u Hrvatskoj nastojanja da se upoznaju korisnici još uvijek sporadična i nesustavna Muzeologiju 54, koju ćemo predstaviti u četvrtak 12. travnja, posvetili smo upravo temi Razvoja publike u muzejima – istraživačkim i evaluacijskim pristupima aktivnostima i programima.
U suradnji s Odsjekom za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u Muzeologiji 54 objavljeni su rezultati istraživanja koja su provele magistre Muzeologije i upravljanja baštinom, a koji se odnose na evaluaciju posjetilaca/korisnika muzeja. Gost urednik ovoga broja je dr. sc. Željka Miklošević s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja je uvodnim člankom „Društvena uloga muzeja u 21. st. – razvijanje odnosa s korisnicima, sudionicima i suradnicima“ dala pregled današnjih trendova u muzejskom sektoru vezano za evaluaciju i istraživanje korisnika kao temelja razvoja publike kao i osnovna obilježja istraživačkih pristupa.
U članku Vedrane Kristić pod naslovom „Muzejske radionice i razvoj višestrukih inteligencija“, autorica provodi istraživanje na radionicama Arheološkog muzeja u Zagrebu namijenjenim osnovnoškolskoj djeci i predlaže model njihovog vrednovanja. Dorotea Fotivec se u članku „Prijevodi tekstova na muzejskoj izložbi“ bavi prijevodima tekstova u Muzeju grada Zagreba koje najčešće koriste turisti te donosi njihove stavove vezane uz ovaj muzej i tekstove.
Korak prema upoznavanju višestrukih profila korisnika zagrebačkog MSU-a čini Raša Savić tekstom „Estetska iskustva posjetitelja Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu“. Na temelju teorije estetskog iskustva kategorizira posjetitelje i ukazuje na njihove potrebe, zadovoljstva te smjer kojim Muzej krenuti prema određenim oblicima razvoja publike. Istraživanje muzejskih djelatnika po pitanju korištenja digitalnih marketinških alata donosi Ana Pia Matijaš u članku pod naslovom „Korištenje digitalnih marketinških alata u hrvatskim muzejima“. Rezultatima ankete pokazuje status i stav struke o marketinškim aktivnostima i te načine na koji se određeni digitalni alati koriste.
Facebook, kao jedan od digitalnih alata, uglavnom u muzejima korišten za marketing, analizira Ileana Kurtović u članku „Facebook u muzejskoj komunikaciji“ u kojem daje analizu načina na koji svjetski muzeji koriste ovu društvenu mrežu. Zadnji tekst pod naslovom „Izložba '45. Hrvatskog povijesnog muzeja na Facebooku – kako vrednovati aktivnosti korisnika?“ primjer je korištenja ove društvene mreže u jednom hrvatskom muzeju. Rebeka Knajs, magistra muzeologije i upravljanja baštinom u suradnji s jednom od autorica i suradnica na izložbi '45 u Hrvatskom povijesnom muzeju, Anom Filep i Mašom Pokupčić daje pregled istraživanja načina na koji se događa komunikacija između Muzeja i online korisnika.
Ova istraživanja tek su ilustracije mogućih primjena i mogu poslužiti muzejima kao orijentir za sveobuhvatnije evaluacijske cikluse koji bi se neposredno vezivali za komunikacijske ciljeve programa i muzejskog poslanja.
Predstavljanje novog broja Muzeologije održat će se u četvrtak 12. travnja u 12 sati u prostoru Muzejskog dokumentacijskog centra, Ilica 44. Na predstavljanju će uz gosta urednika ovoga broja dr. sc. Željku Miklošević s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sudjelovati i autorice istraživanja Dorotea Fotivec, Ana Pia Matijaš, Ileana Kurtović i Rebeka Knajs.
Izložba Državnoga muzeja Ermitaž iz Sankt Peterburga posvećena vladavini jedne od najmoćnijih žena u povijesti zaslužnoj za „zlatno doba“ Ruskog carstva - ruskoj carici Katarini II., otvorit će se u četvrtak 12. travnja 2018. u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu pod nazivom „Katarina Velika - carica svih Rusa“.
Sophie Auguste Friederike von Anhalt-Zerbst (1729.-1796.), princeza male njemačke kneževine posve je neočekivano postala ruskom caricom i najmoćnijom europskom vladaricom. Lijepa, inteligentna i ambiciozna brzo je naučila ruski te prešla na pravoslavlje, prihvativši novo ime Katarina. Nije imala nikakvih prava na rusko prijestolje, ali je upravljala golemim Ruskim Carstvom 34 godine zahvaljujući svojem mužu caru Petru III., koji je vodio nepopularnu politiku približavanja Pruskoj okrenuvši protiv sebe Rusku pravoslavnu crkvu, aristokraciju i vojsku. Potpisavši mirovni sporazumom s Prusijom kojim su poništene pobjede ruske vojske u Sedmogodišnjem ratu, Petar III. zapečatio je svoju sudbinu i otvorio Katarini put prema ruskoj kruni. Za vrijeme svoje vladavine dovela je prosvjetiteljstvo u Rusiju prilagodivši europske ideale humanizma ruskim i azijskim imperijalnim tradicijama, a slavu je stekla zahvaljujući vojnoj pobjedi nad Turskom i pokoravanju Krima koji je Rusiji omogućio izlaz na južna mora te je kao i Petar I. još za života dobila nadimak Velika. Uvelike je pridonijela razvoju ruske znanosti, književnosti, školstva i zdravstva te je potpuno preuredila zastarjeli pravni sustav i reorganizirala rusku provincijalnu administraciju.
Više od 1000 izloženih predmeta dat će presjek tog veoma značajnog razdoblja ruske povijesti – skulpture, dvorski portreti, grafike, povijesne odore i nakit, oružje i medalje, namještaj te caričini osobni predmeti dočarat će publici carsku obitelj i raskošne dvorske prijeme, pravila ponašanja i kulturu odijevanja koji su bili na snazi u to doba, ispričati zanimljivosti o Katarininom životu i dolasku na prijestolje, pojasniti vanjsku politiku i ratove koje je vodila , a posjetitelji će moći osjetiti i Katarininu strast za umjetnošću koja je dovela do otkupa mnogih zbirki i osnivanja Ermitaža.
U Zagreb doputovalo mnoštvo vrijednih umjetnina
U veljači 1764. godine carica Katarina II. dala je nalog da se od berlinskoga trgovca i financijera Johanna Ernsta Gotzkowskoga nabavi zbirka slika što je za državnu riznicu, koja je nakon Sedmogodišnjega rata bila u jadnu stanju, bio je prilično opterećenje. Zbirka je obuhvaćala 317 slika, većinom nizozemskih (više od 100 djela) i flamanskih majstora (46 djela). Osim toga, zbirka je sadržavala i radove talijanskih (47), francuskih (11) i njemačkih (20) majstora. Tako su u kolovozu 1764. godine mnoga značajna imena - Rembrant, Rubens, Raphael, Titian i van Dyck, morem stigla u Peterburg i bila privremeno smješteni u Zimskome dvorcu. Katarina II. nije stvarala Ermitaž kao muzej, nego kao događaj čija je namjena bila iznenađivati, uveseljavati i obrazovati. Bio je to nov način života okružen slikama, skulpturama, profinjenim i ne baš profinjenim zabavama. Tako će simbol uspjeha carice u natjecanju s ostalim monarsima Europe polako prerasti u jedan od najvećih i najznačajnijih kulturno-povijesnih i umjetničkih muzeja na svijetu.
Među vrijednim umjetninama koje su doputovale u Zagreb izdvajaju se slika Apoteoza Jakova I. koju je naslikao jedan od najutjecajnijih flamanskih baroknih slikara Peter Paul Rubens, koja prikazuje Jakova I. koji je ujedinivši Englesku i Škotsku u jednu državu podario zemlji mir i blagostanje te Eriksenov Portret Katarine II. u krunidbenoj haljini, koji prikazuje caricu s plavom lentom najvišeg ruskog Ordena sv. Andrije Prvozvanog i velikom krunom koju su dva mjeseca prije krunidbe posebno napravili zlatar George Friedrich Eckart i majstor za dizajn dijamanata Posier Jérémie Pauzié.
Posebna atrakcija izložbe je kineska toaletna garnitura koju je na dar dobila Velika kneginja Katarina Aleksejevna. Garnitura je kompletirana nakon više od 200 godina zaborava i danas se čuva u muzejskog zbirci Ermitaža, a svi predmeti - veliko stolno zrcalo, kutije,poslužavnici, kutijice za nakit, parfeme i kozmetičke proizvode, boce za ružinu vodicu i ukrasne s ptice izrađeni su od najfinijega srebrnog filigrana kakvim su se koristili istočni umjetnici.
Izloženi će biti i tanjuri iz znamenitog “Servisa sa zelenom žabom” koji svjedoči o ljubavi Katarine prema britanskoj arhitektonskoj tradiciji. Servis se nalazio u ljetnoj rezidenciji u Carskom Selu, a posebnim ga čini to što je svaki predmet (680 predmeta cjeline namijenjene za glavna jela i 264 predmeta iz cjeline za deserte) ukrašen jednim ili više precizno prikazanih topografskih motiva iz Britanije, kao što su zamci, opatije, dvorci ili parkovi. (I.G.)