Newsletter, broj 45., 12. 9. 2017.

Riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) otvara svoj novi dom 22. rujna 2017. u kompleksu bivše tvornice Rikard Benčić, velikom retrospektivnom izložbom Tomislava Gotovca naslovljenom Anticipator kriza – Kuda idemo ne pitajte.

Retrospektiva Tomislava Gotovca a.k.a. Antonija G. Lauera (Sombor, 1937. – Zagreb, 2010.), najveća je izložba u povijesti Hrvatske posvećena jednom od najuzbudljivijih autora vizualne umjetnosti, performansa i eksperimentalnog filma. Riječka publika imat će prilike upoznati cijeli Gotovčev opus od 1954. do 2009., bit će prikazani različiti mediji i različite umjetnikove faze, autorove akcije s njihovim produžecima u novinama i dokumentima sudskih procesa kao i manje poznata dijela, a izložba će biti postavljena tako da cijeli novi prostor MMSU-a, uključivši ulaznu halu, buduće urede i knjižnicu, postane izložbeni prostor.

MMSU je 1949. godine započeo s radom kao Galerija likovnih umjetnosti u Guvernerovoj palači. U dosadašnji prostor na adresi Dolac seli 1956. godine prvo kao Moderna galerija, a poslije kao Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Zbog nedostatka prostora javila se potreba za adekvatnijim rješenjem jer zbog previše skučenog i galerijski organiziranog prostora muzej nikad nije bio u mogućnosti razviti i prezentirati stalni postav unatoč činjenici da se u njegovim zbirkama nalazi više od osam tisuća vrijednih umjetnina.

U novi prostor u bivšoj Tvornica motora i traktora Rikard Benčić, koji je rađen prema projektu arhitekta Dinka Peračića, muzej će se useliti u minimalnom održivom stanju u kojem može započeti s radom. Projektom je predviđen razvoj institucije u različitim fazama, prema raspoloživim financijama i prema vlastitim potrebama. Tako će u prvoj fazi muzej zauzimati samo dio prizemlja i prvog kata jednog krila H-zgrade, u drugoj bi trebao koristiti cijeli taj prostor, a u sljedećim bi se fazama trebao proširiti i na gornje dvije etaže. Rekonstrukcija H-zgrade za potrebe muzeja dio je projekta Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture kojim je, osim preseljenja MMSU-a, predviđeno i uređenje preostalih zgrada u kompleksu tvornice u koje bi najkasnije 2020. godine trebali useliti i Muzej grada Rijeke, središnji odjel Gradske knjižnice te Dječja kuća. (I.G.)

Ove se godine navršilo deset godina od smrti istaknutog hrvatskog muzeologa i povjesničara umjetnosti prof.dr. Ive Maroevića (1937.-2007.). Društvo Ivo Maroević i Muzej Prigorja tim su se povodom odlučili prisjetiti profesora Maroevića stručnim skupom posvećenim njemu iznimno bliskoj i dragoj temi - muzejskoj čuvaonici.

Profesor Maroević utemeljitelj je Katedre za muzeologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, oblikovatelj Studija muzeologije kakvog i danas poznajemo, ali i kolegija vezanih uz zaštitu spomenika na Odsjeku za povijest umjetnosti istog fakulteta, poznavatelj i kritičar hrvatske arhitekture, kritičar našeg izložbenog života.

Prvi dan skupa održat će se u Muzejskom dokumentacijskom centru u petak 29. rujna s početkom u 10 sati. Među predavanjima posebno ističemo dva gostujuća koja će održati ravnatelj Freiburških muzeja dr.sc. Tilmann von Stockhausen koji je sa svojim timom prošle godine uspio realizirati Središnju čuvaonicu umjetnina u Freiburgu te dr.sc. Mirjana Koren, ravnateljica mariborskog Pokrajinskog muzeja koji je ostvario zanimljiv projekt studijskog izlaganja namještaja.

Najavljeno je još desetak izlaganja koja će obuhvatiti problem nazivlja vezanog uz čuvaonicu, kao i iznijeti niz domaćih primjera, iskustava ili promišljanja vezanih uz zadanu temu. Na kraju će se dati kritičko sagledavanje projekta depoa Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu koje će poslužiti i kao uvod u studijsko putovanje u subotu. Naime, drugi je dan skupa, subota 30. rujna, zamišljen kao posjet novoj čuvaoničkoj zgradi Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu te Etno – selu Kumrovec. (MDC)

Detaljniji program skupa pogledajte ovdje.

Video Ruska avangarda u Beogradu Muzeja Jugoslavije iz Beograda dobitnik je nagrade Museum in Short 2017, glavne nagrade na međunarodnom natječaju za najbolji kratki film koji promovira muzejske sadržaje na atraktivan i angažirajući način.

Ceremonija dodjele nagrada održana je 31. kolovoza 2017. u slovenskom gradu Piranu u okviru Piranove – Međunarodnog centra za istraživanje naslijeđa koji radi pod pokroviteljstvom Foruma slovanskih kultur iz Ljubljane, a organizatori ovog međunarodnog natječaja su EMA- Europska muzejska akademija, Fondazione Brescia Musei, musil – Museum of Industry and Labour i ICOM Italia.

Nagrađeni video Ruska avangarda u Beogradu traje četiri minute, produkcijski ga je realizirala agencija Domino po scenariju koji je osmislio muzej, a prikazuje istoimenu izložbu koja je u muzeju gostovala tijekom 2015. godine, kada je proglašena za kulturni događaj godine u Srbiji.

Nagradu Popular Choice Award koja se dodjeljuje na temelju glasova on-line korisnika koji su mogli izabrati svog favorita među finalistima dobio je video Pella, The Greatest of Macedonian Cities Arheološkog muzeja iz Pellae (Grčka), a posebno priznanje tzv. Spetial Mention dobio je film Mondriaanhuis New York Room koji prikazuje inspirirajuću izložbu u New Yorku posvećenu Pietu Mondrianu, rađen u produkciji Mondriaanhuis muzeja iz Amersfoorta (Nizozemska). Hrvatsku su predstavljali filmovi "Where Do All the Broken Hearts Go?" Muzeja prekinutih veza iz Zagreba i "Keramika" Arheološkog muzeja Istre iz Pule.

Odlučili smo nominirati ovaj video zbog iznimne kvalitete produkcije i jer je promovirao izložbu koja je bila jedna od viđenijih u posljednjih nekoliko godina i koja ostvarila znatnu prisutnost na društvenim mrežama. Vasily Kandinsky, Alexander Rodchenko, Alexander Vesnin, Kazimir Malevich samo su neki od više od 50 autora ruske avangarde čija su djela prikazana na izložbi, a narativ video animacije prikazuje selekciju koja pokriva sve pravce ovog umjetničkog pokreta. Nagrada ima još veću vrijednost kad se usporedi naš budžet koji imamo na raspolaganju za ovakve aktivnosti s budžetima muzeja s kojima smo se natjecali. Neki od tih muzejskih institucija imaju čitave odjele koji se bave digitalnom građom i koji broje više od 30 ljudi, dok mi u cijelom muzeju imamo ukupno 27 djelatnika, s tim da u taj broj zaposlenih ulazi pored kustosa i financijska i pravnu služba. Sljedeće godine obilježavamo 100 godina muzeja, a sada smo inspirirani da i o tome napravimo film, rekla je ravnateljica Muzeja Jugoslavije Neda Knežević.

Pokrenuto 2012. godine, natjecanje Museums in Short ima za cilj proširiti svijest u javnosti o muzejima kao inovativnim akterima u video produkciji umjetničkih i baštinskih sadržaja. Prethodne ceremonije dodijele nagrada održale su se u Bresciji i Milanu, a na ovogodišnji natječaj prijavljeno je 40 kratkih promotivnih filmova koji su poslali muzeji iz cijele Europe. Svi filmovi dostupni su na web siteu museumsinshort.eu. (I.G.)

Zmaj, grifon, pelikan i feniks samo su neka od čudovišta koja su svoje mjesto našli u Gradskom muzeju Bjelovar na nedavno otvorenoj izložbi "Srednjovjekovna čudovišta" koja je dosad privukla brojne ljubitelje srednjovjekovne umjetnosti.

Na izložbi je predstavljena vrijedna građa nekoliko muzeja Sjeverne Hrvatske - ulomci kaljevih peći koja datiraju iz razdoblja od 14. do 17. stoljeća i koji prikazuju scene iz srednjovjekovnih bestijarija, basni i legendi, a autorica izložbe je dr. sc. Ivana Škiljan, kustosica Muzeja Hrvatskog zagorja. Izloženo je 120 eksponata, 16 panoa, a publika ima priliku pogledati i dva edukativna filma.

Izložba je podijeljena u tri tematske cjeline: Razvoj i tipologija kaljevih peći, Čudovišta te Legende i basne. U prvoj cjelini predstavljen je razvoj i tipologija kaljevih peći na prostoru današnje kontinentalne Hrvatske. Čudovišta, druga cjelina, predstavlja najčešće prikazana fantastična stvorenja na pećnjacima, ali i njihova tumačenja i simboliku. U trećem dijelu izložbe prikazane su basne i legende koje su bile popularne u srednjem vijeku.

"Izložbu smo podijelili u tri cjeline. U prvoj cjelini prikazano je kako se peć kronološki razvijala. Peć je vrlo brzo postala element ukrašavanja, a pećari pravi umjetnici koji su željeli udovoljiti svojim korisnicima. Tako na kaljevim pećima možemo vidjeti brojne elemente od kojih su nam čudovišta posebno zapela za oko jer je njihova simbolika dio naše kulture koje porijeklo vuče iz srednjeg vijeka. Peći tako pričaju priče, basne i legende, a pojedine prikaze koje pronalazimo na njima možemo naći i u crkvenoj umjetnosti i na tapiserijama. U tematskoj cjelini Čudovišta istaknuli smo četiri stvorenja – zmaja, grifona, pelikana i feniksa. Svako stvorenje imalo je svoju svrhu i simboliku u različitim medijima i civilizacijama, a mi smo pokušali prikazati njihova najčešća tumačenja u srednjem vijeku", pojašnjava autorica izložbe dr.sc. Ivana Škiljan.

Izložbu je moguće razgledati do 24. rujna ove godine. (I.G.)