Polazeći od teze da upravo zbirka gospodarstva može ponuditi odgovor na pitanje kako se to čovjek u Istri stvarao i mijenjao kroz rad etnologinja dr. sc. Ivona Orlić, kustosica Zbirke gospodarstva Etnografskog muzeja Istre napisala je i upravo promovirala katalog svoje zbirke pod nazivom “Gospodarstvo u Istri”.

Bez gospodarstva nema ničega. Od čega bi se kuhalo? Što bi se jelo? Ratarstvo je važno. U čemu bi se nosio urod? Kako bi se prenosili urod i voda? Važno je tradicijsko rukotvorstvo: košaraši, stolari, kovači, kolari, bačvari, tko bi izradio kuću i ognjište? Tko bi sijao lan za odjeću? Od čega i kako bi se plela vuna da nema ovaca i ovčara? Kako bi se sviralo na mih da nama ovčjeg mijeha? S čime bi se trgovalo? Kako bi se ljudi upoznavali? Tko bi izrađivao plovila, lovio ribe?” samo su neka od pitanja kojima je u uvodniku kataloga kolegica Orlić odredila teme pregleda Zbirke kojom se bavi.

Iza ove najstarije zbirke Etnografskog muzeja Istre, koja datira iz 1962. godine, kada ju je prvi kustos muzeja Josip Miličević započeo stvarati, ne stoje samo odgovori o načinu života u Istri. Zbirka gospodarstva je Ivoni Orlić poslužila da kroz nju „zagrebe“ u teme kojima se dugo bavi kroz svoj istraživački rad, a to je nematerijalna baština Istre.

Katalog Zbirke gospodarstva predstavlja predmete i alate koji obrađuju teme lova, ribolova, stočarstva, pčelarstva, ratarstva, vinogradarstva i maslinarstva. Ali zbirka u svom fundusu ima i predmete koji govore o industriji Istre kao što je rudarstvo i trgovina, ali i turizmu koji je danas najvažnija gospodarska grana u Istri.

Dodatna vrijednost ovog kataloga jesu priložene tablice istraživanja koje je provedeno u suradnji s Dugom Mavrinac s Instituta za antropologiju. Zbirku gospodarstva podijelile su u tri zasebne cjeline: prema djelatnostima (unutar same zbirke), prema vremenskim dekadama (nabava i otkup predmeta te prikaz pribavljene građe kroz tri temeljne gospodarske djelatnosti) i prema lokacijama otkupa.

U tablicama se može vrlo jasno vidjeti razvoj Zbirke gospodarstva od početaka sakupljanja unutar Zemaljskog muzeja Istre od 1957. godine do danas. Ono što bih posebno naglasila jest da je u ovom istraživanju vrlo razvidan interes kustosa i muzeja za određenom vrstom građe u određeno vrijeme, ali ono pruža točne informacije koje su „slabe“ točke zbirke i koje teme treba dodatno popratiti muzejskim predmetima. Zanimljivo je da je tema turizma osviještena kao važna tek 2002. godine kada se mogu pratiti začetci rada na novom stalnom postavu Etnografskog muzeja u Istri.

Katalog zbirke je popraćen fotografijama koje su snimane na crnoj podlozi s naglaskom na teksturi predmeta, te su na taj način odmaknuti od klasičnog kataloga zbirke kako bi korisniku predstavile svoju izvornu estetiku. (Iva Validžija)

Prirodoslovni muzej Rijeka i Hrvatski prirodoslovni muzej u Zagrebu objavili su knjigu dr. sc. Nikole Tvrtkovića koja otkriva noću aktivna, ljudima tajanstvena, gotovo mistična stvorenja – šišmiše. Iako su šišmiši, prema riječima autora, ljudima najsrodnije životinje te čine više od trećine ukupnoga broja sisavaca, stupanj njihova poznavanja još uvijek je nedovoljan pa ih ljudi i danas u praznovjerju ili strahu ubijaju.

Budući da se u hrvatskoj znanstvenoj zajednici šišmišima bavi tek desetak biologa, ovim praktičnim priručnikom džepnoga formata pisanim znanstveno-popularnim jezikom i širem čitateljstvu prilagođenim jednostavnim stilom, autor je, u skladu s preporukama Europskog sporazuma o zaštiti šišmiša (UNEP/EUROBATS), dao velik doprinos unapređivanju znanja o šišmišima i njihovoj zaštiti.

Nakon uvodnoga poglavlja, slijedi poglavlje O nazivlju šišmiša u kojemu se nižu nazivi pirčac, peršnjac, rukokrilac, mišmjes... kao pomoć istraživačima u iščitavanju stručne literature, ali i kao posebna poslastica za jezikoslovce.

Slijedi poglavlje s kraćim povijesnim pregledom istraživača i istraživanja koja u Hrvatskoj započinju u 19. st. vođena stranim istraživačima do pojave splitskoga profesora geometrije Jurja Kolombatovića koji je krajem 19. stoljeća povećao znanje o šišmišima na 23 zabilježene vrste u Hrvatskoj. Poglavlje Određivanje vrsta daje konkretne upute za identifikaciju na temelju mjerenja i dimenzija pojedinih dijelova tijela šišmiša (uške, njuške, nosnih otvora, zubi  itd.), a poglavlje Identifikacijski ključ u 26 koraka pruža pomoć studentima, ekolozima, istraživačima i drugim ljubiteljima šišmiša za njihovo samostalno opažanje. Npr. ako su oko nosnih otvora razne kožne izrasline čiji donji dio je u obliku potkove radi se o šišmišu potkovnjaku (1. korak), a ako je dužina podlaktice 34 do 43 mm radi se o malom potkovnjaku (4. korak).

Poglavlje Pregled vrsta i njihovih dosadašnjih nalaza donosi popis i opis 33 vrste šišmiša s lokacijama njihove rasprostranjenosti u Hrvatskoj, većinom popraćen i ilustracijom u boji. Tekst priručnika pisan je usporedno na hrvatskome i engleskom jeziku, bogato je ilustriran fotografijama u boji, a upotpunjuje ga i iscrpna bibliografija. (Snježana Radovanlija Mileusnić)

TVRTKOVIĆ, Nikola
Šišmiši Hrvatske : kratka povijest istraživanja i priručnik za određivanje = Bats of Croatia :
short research history and identification key / Nikola Tvrtković ; al.>.- Rijeka : Prirodoslovni muzej Rijeka ; Zagreb : Hrvatski prirodoslovni muzej, 2017.- 104
str. : ilustr. u boji ; 23 cm

Tekst usp. na hrv. i eng. jez.- Bibliografija.
ISBN 978-953-6645-65-7
ISBN 978-953-7259-07-5