Vizualizacija: Idea Studio
Veliki izložbeni projekt u Slavoniji – Valpovački vlastelini Prandau-Normann
Veliki izložbeni projekt pod nazivom „Valpovački vlastelini Prandau-Normann“, koji su zajednički realizirali Muzej Valpovštine , Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku, Muzej Slavonije te Državni arhiv u Osijeku, otvara se u četvrtak 22. ožujka 2018.
Izložbom se predstavlja ostavština obitelj Prandau-Normann koja je kroz više od dva stoljeća imala veliki utjecaj na društveni, gospodarski i kulturni život Slavonije, a u sklopu nje će svaka od navedenih ustanova u svojem segmentu i prostoru izložiti građu valpovačkih vlastelina pohranjenu u zbirkama kroz tematske cjeline: Likovna baština Prandau-Normann, Valpovački vlastelini Prandau-Normann-bibliofili, kolekcionari i donatori, Arhivska građa Valpovačkog vlastelinstva te Svakodnevni život.
Suradnja na izložbi logičan je i proširen nastavak prve takve međumuzejske suradnje iz 2014. godine na istraživanju i prezentaciji baštine grofova Pejačević.
Posebnost ovog projekta je u muzeološkoj koncepciji izložbe - uz jasno definirane tematsko-sadržajne cjeline izložba će imati zajedničku izvedbenu realizaciju kroz jedinstvenu uvodnu legendu te dizajn samoga postava, a popratni dvojezični katalog u kojem je predstavljeno oko 600 izloženih predmeta poslužit će kao primjer zajedničkog istraživačkog rada brojnih stručnjaka iz ustanova koje su zajednički realizirale ovaj projekt.
Obitelji Hilleprand von Prandau upravljala je Valpovačkim vlastelinstvom 164 godine, a zatim upravu nad tim posjedom preuzima obitelj von Normann-Ehrenfels koja je njime upravljala do njegove konfiskacije 1945. godine. Obitelj Hilleprand von Prandau poduzimala je različite aktivnosti radi unapređenja gospodarstva na Vlastelinstvu te mijenjala organizaciju posjeda kako bi omogućila njegovo bolje funkcioniranje i privređivanje. Obitelj von Normann-Ehrenfels nastavila je održavati posjed preuzevši ga posljednjih desetljeća njegova postojanja. (I.V.)
MDC – smjernice za ilustriranje teme Međunarodnog dana muzeja
Približava nam se ovogodišnji Međunarodni dana muzeja čija tema "Hiper-povezani muzeji: novi pristupi, nova publika" (Hyper-connected museums: New approaches, new publics), usmjerava pozornost muzejske zajednice na nove komunikacijske platforme s namjerom da muzeji u globalnoj razmjeni ponude različite baštinske sadržaje zastupajući interese svih društvenih skupina i na taj ih način učine općim dobrom. Iako ekonomska situacija uvelike otežava realizaciju projekata s velikim budžetom, no možemo pronaći načine da u svojim projektima iskoristimo moderne tehnologije i približimo se komunikaciji suvremenog čovjeka.
Preporučujemo sljedeće smjernice:
1. Uloga suvremenog muzeja je komuniciranje baštine prilagođavanjem ciljanoj publici. Osmislite programe koji uvažavaju različitost posjetitelja: njihovu dob, profesiju, interese i potrebe. Oni mogu biti redovni posjetitelji, specifična publika, posve novi posjetitelji, ili skupine u društveno nepovoljnom položaju.
2. Definirajte oblike komunikacije. Ključ njihove atraktivnosti je u razumijevanju načina na koji vaša ciljana publika komunicira. Iznenadite ih jednostavnošću, prisnošću, ljepotom, otkrijte im neke tajne iz prošlosti, inspirirajte ih korisnim informacijama, budite angažirani, učinite svoj muzej mjestom kvalitetne komunikacije!
3. Današnji muzeji ponekad samo trebaju novi pristup svojim zbirkama kako bi ih povezali s novom publikom. Potražite novu publiku izvan dosadašnjih okvira, ali i pokušajte se na inovativne načine angažirati oko „stare“ publike. Koristite prednosti digitalnog doba i tehnologiju kojom smo globalno povezani: izaberite predmet od nekog posebnog značaja za zajednicu te ga predstavite u virtualnom okruženju, digitaliziranu građu prezentirajte na virtualnoj izložbi, upotrijebite multimediju na izložbama, ona posjetitelju može osnažiti doživljaj, posebno ako možete ponuditi specifičnu komunikaciju u formi proširene stvarnosti (kao što su VR i AR/augmented reality).
4. Osmislite programe koji će vaše posjetitelje iznenaditi i zabaviti: prezentirajte je u formi story tellinga, video igre i sl.
5. Razvijte komunikacijsku i promotivnu strategiju koja će pomaknuti opće informiranje prema komunikaciji s pojedincem. Komuniciranje putem kompjutera, tableta, pametnih telefona i sličnih pomagala. Oglašavanje putem elektroničke pošte, koristite prostor Interneta na različite načine, kao i mogućnosti osobnog kontakta koji se ostvaruje putem društvenih mreža (Facebook, Twiter, Instagram, Pinterest i dr.).
6. Osigurajte institucionalno partnerstvo i sponzorstvo. Koristite mogućnost stvaranja lokalnog, nacionalnog ili međunarodnog partnerstva. Suradnja se može ostvariti s drugim muzejskim stručnjacima, muzejima, udrugama, privatnim tvrtkama, i drugo.
7. Međunarodni dan muzeja je manifestacija u kojoj naglašavamo važnost muzeja za društvo, te nastojimo istaknuti njegove različite aspekte. Stoga iskoristite priliku da izaberete predstaviti ono što najbolje odgovara vašoj instituciji. Radi li se o inovativnom muzeju? Muzeju koji osluškuje društvene probleme? Dinamičnom muzeju? Muzeju u kontaktu s publikom? Muzeju koji njeguje kulturni turizam?
Promociju manifestacije tradicionalno vodi Muzejski dokumentacijski centar. Više o tome naknadno ćemo Vas obavještavati, a kao i do sada informacije o događanjima u Vašim muzejima MDC će objavljivati na svojim mrežnim stranicama.
Vjerujemo da ćete u 2018. prigodno organiziranim projektima naći načina biti "bliži" vašim posjetiteljima i obogatiti komunikaciju u hiper-povezanom okruženju. Svibanjski dani posvećeni muzejima u duhu ovogodišnje teme sigurno će biti atraktivni, granice ćemo svi zajedno pomaknuti što obogaćuje stručni rad Vaših institucija i unapređuje poveznicu s posjetiteljima.
Radujemo se suradnji i Vašem doprinosu Međunarodnom danu muzeja 2018.
(Tončika Cukrov, prof., voditeljica manifestacije pri MDC-u)
Europa Nostra – besplatni online priručnici
U okviru izložbe i panela pod nazivom Europa Nostra: Dijeljenje baštine – Dijeljenje vrijednosti u Zagrebu su, glavna tajnica organizacije Europa Nostra Serbia Višnja Kisić i voditelj UNESCO-ove katedre za kulturnu politiku i menadžment s Umjetničkog sveučilišta u Beogradu Goran Tomka, predstavili online priručnike Fundraising, Awareness-Raising & Advocacy, Citizen Engagement & Education, namijenjene baštinskim organizacijama i organizacijama civilnog društva.
Priručnici nude inovativne i praktične pristupe temama namicanja sredstava, jačanja svijesti i zagovaranja, uključivanja i obrazovanja građana u području kulturne baštine dajući niz primjera dobre prakse iz brojnih europskih zemalja. Priručnike je početkom Europske godine kulturne baštine 2018 izdala Europa Nostra uz podršku EU programa Kreativna Europa, a korisnicima su besplatno dostupni u online obliku. Svrha publikacija je jačanja kapaciteta, razmjena znanja i kompetencija, poticanje peer to peer prijenosa znanja u području revitalizacije i očuvanje kulturne baštine u Europi.
Revitalizacije kulturne baštine postaje na europskoj razini inspirirajuća platforma za učenje, umrežavanje institucija i uključivanje građana u procese važne za razvoj društva. Projekti koji imaju participativnu dimenziju prepoznati su od strane donositelja politika i donatora jer omogućavaju veću vidljivost, doprinose demokratizaciji i transparentnosti upravljanja kulturnim resursima, a time i održivom razvoju lokalnih zajednica.
Fundraising priručnik organizacijama civilnog društva koje djeluju u području baštine donosi bolje razumijevanje promjena, izazova i prilika u području namicanja sredstava od individualnih donatora, preko korporativnog sektora do dobrotvornih i vladinih organizacija. Publikacija nudi kritički pregled fundraising praksi kao i alternativne pristupe ovom području kroz niz primjera.
Priručnik Citizen Engagement & Education omogućava bolje razumijevanje povijesne dimenzije i specifičnosti uključivanja građana u procese očuvanja i promicanja kulturne baštine kroz inspirativne primjere iz Hrvatske, Finske, Grčke Italije, Crne Gore, Norveške, Rumunjske i Ujedinjenog Kraljevstva. Čitateljima je dostupan pregled praktičnih tema, pitanja i prijedloga vezanih uz planiranje, implementaciju i evaluaciju participativnih i edukativnih praksi.
Širi pogled na društvene pokrete i kolektivne akcije kao i zagovaranje te podizanje svijesti društva o važnosti revitalizacije baštine tema je priručnika Awarness Raising & Advocacy. Publikacija daje uvid u komunikacijske alate kojima se oblikuju stavovi i percepcija građana, opinion leadera i decision makera s ciljem jačanja kapaciteta svih dionika u području očuvanja baštine doprinoseći tako održivom razvoju zajednice.
Priručnici su dostupni za download na mrežnoj stranici Europe Nostre. (I.G.)
Novi vodič varaždinskog muzeja – od Amora do Beethovena
Dvije odore Ivana Kukuljevića Saksinskog, ženski korzet od kože i metala, vaza za tulipane, porculan Meissen i Sevres, fajansa Delft, Murano staklo, sve od lepeze do oltara, od zahoda do ljekarničkih bočica našlo se u novome, ovih dana predstavljenome Vodiču kroz stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Gradskog muzeja Varaždin. Ovaj sveobuhvatni vodič autorice Ljerke Šimunić, muzejske savjetnice Gradskog muzeja Varaždin i dizajnerice Negre Nigoević, posjetiteljima pruža detaljniji uvid u građu izloženu u Starom gradu, važnoj hrvatskoj turističkoj i muzejskoj destinaciji.
Kulturnopovijesni odjel najstariji je odjel Gradskog muzeja Varaždin čijim je osnutkom 1925. godine započelo djelovanje Muzeja. Od samoga početka smješten je u gotičko-renesansnoj utvrdi Stari grad, najvažnijemu varaždinskom kulturno-povijesnom spomeniku. Nakon višegodišnje obnove Staroga grada i uređenja izložbenih dvorana, 16. studenog 1989. godine otvoren je novi stalni postav Kulturnopovijesnog odjela. Tom je prilikom promoviran vodič muzejskog savjetnika Miroslava Klemma. Uz opći vodič kroz stalni postav objavljivani su vodiči pojedinih zbirki i muzejskih cjelina: 2003. katalog Zbirke pečatnjaka autora Miroslava Klemma, 2009. vodič Zbirke keramike, stakla i satova, te 2015. vodič Kulture odijevanja s predmetima iz Zbirke tekstila, nakita i modnog pribora. Autorica posljednjih dvaju vodiča je muzejska savjetnica Ljerka Šimunić.
Novi Vodič kroz stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Gradskog muzeja Varaždin vodi nas kroz „muzejske meandre“ sastavljene od dvorišta, utvrde, hodnika, kula, galerija i soba. Uz tlocrt Starog grada s označenim prostorijama i sadržajima, vodič na 208 stranica nudi opis i fotografije najznačajnijih izloženih predmeta nadovezujući se na popratne tekstove u postavu u obliku sekundarnih predmetnih legendi, nastojeći biti zanimljiv i intrigantan kako bi korisnike potaknuo na pomnije razgledavanje i ponovni dolazak.
U uvodnom dijelu dan je pregled povijesti i arhitekture Starog grada dok cjelina posvećena varaždinskim cehovima dokumentira gospodarski razvoj Varaždina tijekom stoljeća s karakterističnim predmetima cehovskih organizacija – majstorska diploma, škrinja varaždinskoga mlinarskog ceha, pečatnjak varaždinskoga mesarskog ceha, znak trgovine prekomorskom robom u obliku sirene. Cjelina Iz domova građana i plemića predstavlja predmete iz zbirke stakla, keramike i satova koji su u Muzej dospjeli zahvaljujući darovanjima i otkupima - barokna posuda od stakla u obliku fantastične životnije, čaša na krilatoj nozi iz Murana, porculanski rashlađivač čaša iz Servesa, kaminski sat urara Japya Freresa Beaucourta, posmrtna maska Ludwiga van Beethovena - samo su neki su od predmeta koji ilustriraju način života žitelja Varaždina i sjeverozapadne Hrvatske.
Slijedi dio posvećen stilskim salonima u kojima je izloženo pokućstvo, kamini i keramičke peći, zrcala, portreti, sagovi, lusteri i svijećnjaci, koji ilustriraju različita povijesna razdoblja i stilske epohe: renesansu, barok, rokoko, klasicizam, empire, bidermajer, historicizam i secesiju. U cjelini Kultura odijevanja predstavljena je odjeća i modni priborom od baroka do razdoblja između dvaju svjetskih ratova pri čemu su najbrojniji predmeti modnog pribora – šeširi, kape, lepeze, suncobrani, rukavice i torbice. (Iva Validžija)
8. festival hrvatskih digitalizacijskih projekata – otvorene prijave izlaganja
Osmi festival hrvatskih digitalizacijskih projekata održat će se 3. i 4. svibnja 2018. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
U fokusu osmoga Festivala bit će teme povezane s kreativnim korištenjem digitalne kulturne baštine, digitalnim kulturnim proizvodima te pametnim knjižnicama. U usporedbi s dosadašnjim razvojem digitalizacije građe u baštinskim ustanovama, posljednjih se godina uočava pojava sve većeg broja projekata korištenja digitalizirane građe u izradi novih proizvoda i usluga, ali i ulazak kreativnih pojedinaca, udruga i tvrtki u to područje.
Na Festivalu će i ove godine pozvana izlaganja održati stručnjaci koji se bave područjem digitalizacije, upravljanja ili korištenja digitalnog sadržaja te predstaviti trendove razvoja i nove spoznaje iz navedenih područja. Uz predstavljanje primjera dobre prakse, Festival će omogućiti prostor za raspravu i razmjenu ideja povezanih s aktualnim zbivanjima u području digitalizacije.
Uvodni dio ovogodišnjeg Festivala bit će posvećen razmatranju relevantnih pitanja iz teorijskih područja koja su značajna za digitalizaciju građe i njezinu ponovnu uporabu. U središnjem dijelu bit će predstavljeni projekti digitalizacije kulturne i znanstvene baštine u baštinskim i ostalim ustanovama.
Kao i prethodnih godina, tijekom održavanja Festivala sudionici će se upoznati s najnovijim kretanjima u području digitalizacije, povećat će spoznaje o provedenim projektima i aktualnim zbivanjima te dobiti mogućnost uspostavljanja kontakata i dogovaranja suradnje u provedbi projekata i razvoju novih digitalnih proizvoda i usluga.
Izlaganja se mogu prijaviti do 25. ožujka 2018., a više o temama i prijavi pogledajte na mrežnim stranicama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.