Novi muzejski postavi – Židovski muzej u Zagrebu
Prošlog je tjedna Hrvatska postala bogatija za još jedan muzejski postav. Na Europski dan židovske kulture otvoren je prvi Židovski muzej u Zagrebu, uz dubrovački jedini muzej židovske kulture u našoj zemlji. Muzej je smješten u Palmotićevoj ulici, u Židovskoj općini koja ove godine obilježava 210. obljetnicu osnutka.
Najvredniji dio Zbirke sakralnih predmeta Židovske općine Zagreb sada se može razgledati u stalnom postavu, djelu kustosice Zbirke iudaike profesorice Mire Wolf i arhitekta Maria Beusana. “Zbirka sadrži ponajprije sakralne predmete, one koji su vezani uz službu Božju, blagdane i životne svetkovine vezane uz dom i obitelj propisane vjerom i tradicijom, a koji svjedoče o duhovnom životu i identitetu zajednice u Zagrebu koja kontinuirano djeluje od 1806. godine”, kaže profesorica Wolf koja godinama skrbi o zbirci i neumorno radi na prikupljanju rasute, opljačkane i nestale baštine.
U postavu su se našle vrijedne Tore i njihova bogata oprema: navlake (meil), štitovi Tore (tas), kazala za čitanje (jad), krune (keter) kao i rimonimi, parovi metalnih natikača u obliku nara. Među krunama se izdvaja monumentalan rad majstora Anzola Scrabella da Este iz 1786. godine te dva manja bečka rada nastala na koncu 19. stoljeća od kojih je jedan, aškenaski tip krune, prema natpisu u kartuši nastao “u spomen na ljubljenu suprugu Julku rođ. Rosenberg”.
“Svaki od izloženih predmeta ima svoju priču”, kaže Mira Wolf koja je radeći na ovom postavu iznova otkrivala nove podatke o ljudima i obiteljima koje su ih naručivale i živjele uz njih. Pri odabiru predmeta autori se nisu vodili samo njihovom umjetničkom vrijednošću već su njima htjeli predstaviti i ljude i kulturu iz koje su oni izrastali, ali i majstore koji su ih izrađivali, a čija imena i djela dokazuju koliko su zagrebački Židovi bili rafinirani naručitelji i dio šireg europskog kulturnog prostora.
U novome postavu mogu se vidjeti obredni predmeti za šabat, kiduš čaše za blagoslivlanje vina uoči šabata, svijećnjaci, pladnjevi, filigranske mirisnice, tu su i predmeti vezani uz obred obrezivanja – svileni jastučić izvezen zlatovezom, srebrna plitica za odlaganje obrednog noža “dar Izraela Halevia i njegove žene Hane” pa čak i srebrna posudica-spremnik za antiseptički prah iz 1856.
Predstavljen je i rad Hevra kadiše, židovske, dobrotvorne udruge koja se bavila organizacijom pogreba i pratećih obreda, održavanjem groblja, skrbi za bolesne, siročad, napuštene, osamljene i namjernike, a zasnivala se na vjerskoj obvezi pomaganja bližnjima na načelima solidarnosti. U postavu Muzeja ističe se srebrna kasica za milodare varaždinske Hevre kadiš iz 1838.
Uz bračne ugovore, Tur, kompilaciju židovskih vjerskih zakona i najstariju knjigu iz Šikove biblioteke tiskanu sredinom 16. stoljeća u Veneciji u postavu je i velika srebrna hanukija iz Daruvara kao i raznovrstan i vrijedan tekstil vezan uz obrede u sinagogi, ali i u domu židovske obitelji.
Postav je nadopunjen multimedijom kojom se virtualno nastoji dočarati doprinos Židovske zajednice i njenih članova svim segmentima života i kulture Zagreba, priča o životu zagrebačkih Židova kroz običaje, svetkovine i rituale koji su bili dio života u domu svake obitelji – predmete koji svjedoče o vjeri, o tradiciji i o identitetu jedne nekoć velike i po razvoj Zagreba značajne zajednice.
Dani europske baštine 2016 – lokalne zajednice kao čuvari baštine
Dani europske baštine u Hrvatskoj ove godine obilježavaju se tijekom rujna i listopada. Službeno otvorenje središnje izložbe “Lokalne zajednice kao čuvari baštine” bit će 20. rujna u 13 sati u zagrebačkom Muzeju Mimara.
Izložbom “Lokalne zajednice kao čuvari baštine” široj će se javnosti približiti angažman lokalnih zajednica i različitih udruženja građana u provođenju projekata očuvanja kulturne i s njom usko vezane prirodne baštine osiguravajući dugoročan i održiv razvoj pojedinih područja.
Prezentirani primjeri dobre prakse očuvanja tradicijskih znanja i umijeća kao I projekata obnovljenih nepokretnih kulturnih dobara hrvatski su doprinos zajedničkoj temi Baština i zajednice koju je prihvatila većina zemalja Vijeća Europe ističući važnost sinergije između naslijeđa i aktera te njihov doprinos u oblikovanju zajedničke budućnosti.
Ove godine u više od 30 naselja diljem Hrvatske organizirano je preko 70 izložbi, radionica, predavanja, prezentacije i drugih sadržaja koji su posvećeni promidžbi i obnovi kulturne baštine te važnosti važnost uključenja zajednice kao jednog od ključnih partnera u očuvanju baštine.
EMYA 2017 – dodjela europskih nagrada održat će se u Zagrebu
Europski muzejski forum i Ministarstvo kulture RH dogovorili su ovih dana da će se svečanost dodjele nagrada najboljim europskim muzejima “European Museum of the Year Award” – iduće godine održati u Zagrebu.
Dodjela najprestižnijih muzejskih nagrada u Europi započela je 1977. godine pod pokroviteljstvom Vijeća Europe. Namjera je bila prepoznati izvrsnost u muzejskoj djelatnosti diljem Europe te potaknuti inovativne procese na muzejskoj sceni s ciljem da muzeji, osim brige o zbirkama, vode računa i o koristima za društvo.
Tijekom posljednjih četiriju desetljeća EMYA se održava svake godine u drugoj državi, a organizacija Europski muzejski forum (EMF) ima zaštićeno pravo njezina provođenja. Dodjela nagrada cjelogodišnji je proces koji završava središnjim događanjem na koje, uz predstavnike muzeja koji se natječu, stižu i brojni profesionalci koji prate njihovu djelatnost.
Iduće godine obilježava se 40 godina dodjele ovoga „muzejskog Oscara“ pa će događanju u Zagrebu nazočiti delegacije Vijeća Europe, Europske komisije te predstavnici međunarodnih muzejskih i baštinskih organizacija i partnera EMYA-e kao što su ICOM, NEMO, Europa Nostra i drugi. Aktivnosti oko provedbe programa već su započele, a upravo je u tijeku obilazak kandidata koje procjenjuju međunarodni suci.
Od hrvatskih muzeja u utrci za nagradu ove se godine našao Muzej sinjske alke, a prošle je godine jednu od nagrada osvojio Gradski muzej Vukovar.
Koordinator događanja koje će se održati od 26. do 29. travnja 2017. bit će Etnografski muzej u Zagrebu, a brojni susreti planirani su u gotovo svim većim zagrebačkim muzejima. Financijsku potporu dodjeli nagrade dalo je Ministarstvo culture RH, a potporu događanju pružit će i Grad Zagreb.
Inicijative - 2018. europska godina kulturne baštine
“Naša je kulturna baština više od sjećanja na našu prošlost - ona je ključ naše budućnosti”, rekao je povjerenik EU-a za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics obrazlažući inicijativu da se 2018. proglasi europskom godinom kulturne baštine. Europska komisija ovih je dana podnijela prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću za proglašenje 2018. europskom godinom kulturne baštine kako bi se naglasila njena uloga u jačanju zajedničke svijesti o povijesti i identitetu.
Od arheoloških nalazišta do arhitekture, od srednjovjekovnih dvoraca do folklorne tradicije i umjetnosti, europska je kulturna baština u samom središtu kolektivnog sjećanja i identiteta europskih građana. Bogata nacionalna, regionalna i lokalna raznolikost Europe jedinstven je katalizator razmjena među svim dobnim skupinama, društvenim podrijetlima i kulturama. Na lokalnoj razini ona potiče socijalnu koheziju i integraciju oživljavanjem zapuštenih područja, otvaranjem lokalnih radnih mjesta i promicanjem kolektivnog osjećaja zajedništva.
I na europskoj razini kulturna baština potiče socijalnu koheziju i integraciju među posjetiteljima iz Europe i izvan nje, a kao primjeri se navode opatija u Clunyju u Francuskoj, Arhiv aragonske krune u Španjolskoj ili povijesno brodogradilište u Gdanjsku u Poljskoj. Odličan primjer jest i naš novoosnovani Muzej betinske drvene brodogradnje koji je potakao lokalno stanovništvo da razvija svijest o vrijednosti svog kulturnog naslijeđa, svojim djelovanjem osnažio socijalnu koheziju mjesta, obogatio turističku ponudu Murtera, a otvorio je i prostor za izravno i neizravno zapošljavanje.
Europska godina kulturne baštine bit će prilika za podizanje svijesti o društvenoj i gospodarskoj važnosti kulturne baštine te za unaprjeđenje europske izvrsnosti u tom području. Naime, u Europi je više je od 300 000 osoba izravno zaposleno u sektoru kulturne baštine, dok je 7,8 milijuna radnih mjesta u Europi neizravno povezano s kulturnom baštinom, na primjer u turizmu i graditeljstvu. U Francuskoj su samo 2011. godine prihodi od kulturne baštine (muzeja, povijesnih znamenitosti, građevina te zanimljivosti za posjetitelje, kao i knjižnica i arhiva) iznosili 8,1 milijardu EUR.
Godina 2018. kao godina kulturne baštine bit će prilika za isticanje važnosti europske kulture i onoga što EU može učiniti u pogledu očuvanja, digitalizacije, infrastrukture, istraživanja i razvoja vještina, a to su samo neka od područja koje EU financira iz svojih programa poput Kreativne Europe. Diljem Europe organizirat će se događaji te kampanje za podizanje svijesti, obavješćivanje i obrazovanje.
Svaka država članica imenovat će nacionalnog koordinatora koji će biti odgovoran za organiziranje nacionalnog sudjelovanja u Europskoj godini, a prema tekstu upravo objavljenog prijedloga EU neće stvoriti neki poseban budžet za potrebe tih programa već će se sufinanciranje aktivnosti na europskoj razini odvijati u sklopu postojećih mogućnosti, posebice unutar programa Kreativna Europa.
Europska godina kulturne baštine bit će prilika da se pokušaju pronaći odgovori na izazove poput smanjenja javnih proračuna za kulturu, sve manjeg sudjelovanja u tradicionalnim kulturnim aktivnostima, utjecaja iz okoliša na lokacije s kulturnom baštinom, vrijednosnih lanaca koji se razvijaju i digitalne transformacije. U toj će se godini promicati očuvanje kulturne baštine kao ključnog elementa vanjskih politika EU-a kao odgovor na protupravno uništavanje kulturnih dobara u područjima zahvaćenima sukobom te nezakonitu trgovinu kulturnim artefaktima.
Kuća Šenoa – 182 godine povijesti jedne obitelji
Malo je pisaca koji su svojim djelom i djelovanjem toliko odredili vrijeme, kulturu, društveni i politički život Hrvatske poput Augusta Šenoe. Njegov je utjecaj bio toliki da se cijelo jedno razdoblje naziva njegovim imenom, a ne bez razloga za Šenou se kaže da je bio jedan od “najzagrebačkijih” pisaca.
Nakon višegodišnjih pripremnih radova ovog je ljeta službeno počela s radom Udruge pod nazivom "Svi naši Šenoe" osnovana sa svrhom štovanja lika, djela i baštine hrvatskog književnika Augusta Šenoe i članova njegove obitelji koji su neizostavni dio povijesti hrvatske književnosti, kazališta, povijesti umjetnosti, slikarstva, leksigografije i pedagogije. Cilj Udruge je i upoznavanje javnosti s djelovanjem Augusta Šenoe i članova obitelji Šenoa kroz četiri generacije življenja u Zagrebu kako ih se ne bi zaboravilo i kako bi njihova ostavština ostala sačuvana, restaurirana, konzervirana, digitalizirana za današnju generaciju i buduća pokoljenja.
Iščitavajući djelatnosti Udruge regulirane Statutom može se utvrditi da su ljestvicu djelovanja postavili prilično visoko - od zaštite i čuvanja kulturne i povijesne baštine Augusta Šenoe i njegove obitelji, prezentiranja i popularizacije ostavštine obitelji Šenoa putem muzejske djelatnosti do izvaninstitucionalne edukacije o potrebi zaštite kulturne baštine.
Udruga, čiji su osnivači nasljednici obitelji, osmislila je i muzejski postav ostavštine obitelji Šenoa, u muzeju “Kući Šenoa” koja se nalazi u Mallinovoj 27 u Zagrebu. U muzeju je predstavljena kompletna ostavština članova obitelji koja se stvarala tijekom 182 godine. Još za života Zdenka Šenoe, jedinog unuka Augusta Šenoe, popisana je ostavština svakog člana obitelji te je građa, kao i kuća upisana na Listu pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Poseban naglasak stavljen je na rad s djecom školskog uzrasta te su prikupljena pozitivna mišljenja i preporuke Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport grada Zagreba, Matice Hrvatske i Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu Zagrebačke županije. Učenici u Kući Šenoa tijekom dva školska sata mogu čuti iz prve ruke priču o svim Šenoama, s naglaskom na Augustu Šenoi i to u sobi s namještajem, bibliotekom i predmetima koji su mu pripadali.
Predavanja – trebamo li čuvati baš sve?
Etnografski muzej u Zagrebu u suradnji s ICOM Hrvatska poziva na predavanje pod nazivom "Do we need to keep everything?" koje će se pozabaviti pitanjima strategija prikupljanja, uključujući i pitanja izlučivanja muzejskih predmeta unutar muzejskih zbirki.
Gost predavač je Claude Faubert koji kao muzejski savjetnik ima bogato međunarodno iskustvo. Od 2001. do 2011. godine bio je generalni direktor kanadskog Muzeja znanosti i tehnologije koji je jedan od najvećih muzeja u toj zemlji. Od 2011. do 2015. bio je potpredsjednik njihove uprave za zbirke i istraživanja. Aktivan je član ICOM-a i CIMUSET-a a bio je i član Izvršnog odbora te svjetske muzejske organizacija od 2007. do 2013. Od 2013. godine glavni je koordinator programa ICOM-ovog Međunarodnog centra za stručno usavršavanje muzealca koji je osnovan u Pekingu u Kini gdje se svake godine provodi obrazovanje za polaznike sa svih kontinenata.
Predavanje će se održati u Etnografskom muzeju u Zagrebu u ponedjeljak 19. rujna u 13 sati. Predavanje će biti na engleskom jeziku.