Newsletter, broj 32., 14. 3. 2017.

Arheološki muzej u Zagrebu u suradnji s Institutom za arheologiju predstavio je ovih dana projekt "Monumentalni krajolici starijega željeznog doba na prostoru Podunavlja" kojemu je cilj preobrazba prapovijesnih krajolika Požeške kotline u centre inovativne, multidisciplinarne i primijenjene znanosti te njihova integracija u regionalnu kulturno-turističku ponudu.

Projekt se provodi u sklopu programa Europske unije ‒ Programa transnacionalne suradnje "Interreg Dunav 2014. ‒ 2020." ‒ i djelomično je financiran iz Europskoga fonda za regionalni razvoj. Vrijeme provedbe projekta je od 1. siječnja ove do konca lipnja 2019. godine, a njegova je ukupna vrijednost 2,552 milijuna eura, od čega je udjel sufinanciranja EU 85 % ili oko 2,169 milijuna eura.

U projektu uz vodećeg partnera, Muzej Joanneum iz Graza, sudjeluje deset projektnih partnera te devet strateških pridruženih partnera iz pet zemalja – Austrije, Slovenije, Mađarske, Hrvatske i Slovačke. Kao projektni partneri iz Hrvatske na projektu sudjeluju Arheološki muzej u Zagrebu s pridruženim strateškim partnerom Centrom za prapovijesna istraživanja te Institut za arheologiju sa svojim pridruženim strateškim partnerima ‒ Ministarstvom kulture RH i Turističkom zajednicom Varaždinske županije.

U fokusu projekta "Iron-Age-Danube" nalaze se kulturni krajolici starijeg željeznog doba koje obilježavaju visinska utvrđena naselja te groblja pod tumulima kada su zajednice koje su živjele na prostoru podunavske regije bile dijelom kulturne pojave koju nazivamo istočni halštatski krug. Impozantni, iako fragilni te djelomično skriveni u prostoru, prapovijesni krajolici obuhvaćeni ovim projektom ostaju nedovoljno integrirani u regionalnu kulturno-turističku ponudu.

Glavna projektna inovacija leži u metodološkom pomaku koji će se temeljiti na partnerskom istraživanju prapovijesnih krajolika, za razliku od dosadašnjeg individualnog pristupa. U sklopu projekta planiran je razvoj novih strategija i metodoloških alata za zaštitu, prezentaciju i promociju prapovijesnih krajolika. Zadani projektni ciljevi bit će testirani te implementirani u devet mikroregija iz četiri partnerske zemlje. U tu svrhu organizirat će se međunarodni kampovi koji će usko povezivati istraživačke dijelove programa sa širokim spektrom javnih događanja te novih programa posebno kreiranih za djecu školskog uzrasta, popularnih programa za posjetitelje, stručne suradnike i studente kojima će se predstavljati i popularizirati razdoblje starijeg željeznog doba i arheologija kao znanost, kao i metodološki alati za istraživanje i zaštitu prapovijesnih krajolika.

Nakon istraživanja, sve prikupljene spoznaje bit će objavljene u studijama o krajoliku te će služiti kao temelj pri razvoju aplikacije koja će omogućavati nov način digitalne vizualizacije krajolika. Kroz četiri planirana programa revitalizacije postojećih infrastruktura zajedno s investicijama manjeg opsega, zainteresirana javnost bit će u mogućnosti doživjeti kulturne krajolike na potpuno nove i inovativne načine čime će se nastojati osigurati održivost rezultata projekta.

Rezultati projekta bit će prezentirani na međunarodnoj konferenciji Arheologija i turizam koja će se održati u svibnju 2019. u Zagrebu.

Voditeljica projekta "Iron-Age-Danube" u Arheološkom muzeju u Zagrebu je dr. sc. Jacqueline Balen.

Informativni list "Iron-Age-Danube"

Stranica projekta "Iron-Age-Danube"

Knjiga “Museums and Innovations” u izdanju Cambridge Scholars Publishing-a, urednica Zvjezdane Antoš, Annette B. Fromm i Viv Golding, predstavljena je u veljači u Muzeju Mimara u Zagrebu.

Poglavlja u knjizi Muzeji i inovacije nastala su na osnovi vrlo provokativne diskusije koja se je razvila na istoimenoj konferenciji ICOM-ovog Komiteta za etnografske muzeje (ICME) na temu Muzej i inovacije koja je bila održana u u Zagrebu, 2014. godine. Zato je urednicama rad na ovoj knjizi predstavljao veliki izazov.

Knjiga sadrži sedamnest poglavlja u kojima su predstavljeni novi i inovativni načini prezentiranja baštine u etnografskim, povijesnim i gradskim muzejima, prvenstveno u novim stalnim postavima, povremenim i putujućim muzejskim izložbama. Poglavlja su podjeljena u 6 tematskih cjelina u kojima je sudjelovalo 17 međunarodno priznatih autora, odnosno kustosa i znanstvenika. Interdisciplinarni tim autora – Joan Seguí, Paulina Van Der Zee, Zvjezdana Antos, Elisa Tranfaglia, Margaret Quinn, Milica Perić, Małgorzata Oleszkiewicz, Viv Golding, Nikola Krstović, Lydia Icke-Schwalbe, Jari Harju, Claudia Giostrella, Iris Edenheiser, Eef Masson, Mario Buletić, Beate Wild, Anna Shevtsova, Ivan Grinko, Agnes Aljas, Jan An Haack - u svojim su tekstovima omogućili znanstveni uvid i kritičku diskusiju o novim načinima razmišljanja i rada u muzejima, izazovima, mogućnostima, kao i o kao i o problemima s kojima se pri tome suočavaju. Ova knjiga je namijenjena stručnoj i široj publici koju zanimaju suvremene muzeološke teme, koja želi saznati koji su novi trendovi u muzejskoj struci. Kao urednice i autorice, u ovim poglavljima prikazale smo modele koji informiraju o praksi i inovativnom pristupu pri prezentaciji kulturne baštine u etnografskim muzejima i muzejima društva, odnosno gradskim muzejima. Ovo izdanje sigurno nije finalno o temi Muzeji i inovacijime, te se nadamo da će potaknuti i ohrabriti muzejske profesionalce na kritiku, ali i na novu kreativnu praksu u međunarodnoj muzejskoj zajednici. (dr.sc. Zvjezdana Antoš, muzejska savjetnica u Etnografskome muzeju u Zagrebu)

Više o knjizi

Kako bi očuvali trajno sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici, u Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari devetog veljače 2017. otvoren je Muzej i stalni postav "Srebrenički genocid - neuspjeh međunarodne zajednice" kojem je, kao i samome radu Centra i njegovih partnera, moto da se Srebrenica više nikad i nikome ne ponovi.

Jedan od glavnih partnera u dosadašnjem radu srebreničkog Memorijala Memorijalni je centar Kamp Westerbork, centar nastao na sjeveroistoku Nizozemske na mjestu nekadašnjeg nacističkog logora. Naime, oslanjajući se na svoja iskustva u izgradnji Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari još od 2002. godine, nakon posjete delegacije Žena Srebrenice Memorijalnom centru Kamp Westerbork, na inicijativu nizozemske mirovne, neprofitne organizacije PAX, uspostavljena je intenzivna suradnja, ne samo za porodice, već su se tražili modaliteti i kako i na koji način uspostaviti što bolju suradnju na izgradnji današnjeg Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari.

Godine 2014., na osnovu suradnje s Memorijalnim centrom Srebrenica-Potočari, nizozemska ambasada u Bosni i Hercegovini osigurala je sredstva za rekonstrukciju nekadašnje Komande holandskog bataljona i postavljanje izložbe, kao i rekonstrukciju stražarnice i jedne od osmatračnica. Sve aktivnosti vođene su u suradnji organizacija uključenih u projekt (PAX, Memorijalni centar Kamp Westerbork, Memorijalni centar Srebrenica - Potočari).

Na oko 900m2 u zgradi bivše komande UNPROFOR-a, na dva kata i strukturom od tri nivoa prikazan je veoma težak život prije i tijekom pada zaštićene zone Srebrenica u srpske ruke. Postav čine tri osnovna nivoa:

• Funkcionalni nivo koji pruža informacije o namjeni pojedinačnih prostorija u zgradi tijekom boravka UNPROFOR-a. Kroz što bliži izgled onome iz 1995. godine pokušava se prikazati njihov povijesni značaj na ovom historijskom mjestu. Slikama i video prezentacijama u ukupno 26 prostorija upotpunjuje se slika.
• Kronološki narativ je drugi nivo postava. Počinje sa prostorijom broj 2 koju su nizozemski vojnici koristili kao konferencijsku salu i gdje su donošene najbitnije odluke. To je, ako ne najbitnija, onda jedna od bitnijih prostorija u kojoj su donošene povijesne odluke. Tu se nalaze neke opće informacije o genocidu, a kroz numerisane prostorije hronološki narativ traje završno sa sobom br. 26.
• Treći i posljednji nivo je jedna osobna priča. Kroz nju se može pratiti sudbina jedne od žrtava genocida, dječaka Rijada Fejzića. Priča govori o njegovom životu prije i tijekom rata, o borbi njegove majke da pronađe posmrtne ostatke svoga sina te njegov ukop u mezarju Memorijalnog centra.

Treba spomenuti i to da su pored pokušaja da se kroz namještaj i opremu prikažu pojedine kancelarije onakvim kakve su bile, sačuvani i zaštićeni i neki od grafita koji su djelo nizozemskih vojnika i koji na svoj način govore i o toj strani priče.

Svjedoci svih događanja i sa nizozemske i sa bosanske strane dali su svoja viđenja zbivanja vezana uz genocid. Iako su pri izradi izložbe bile prisutne najmanje dvije strane, može se reći da je tekst jedinstveno smišljena i komponirana cjelina koja će poslužiti učenicima, studentima, istraživačima i svim posjetiocima da što bolje upoznaju činjenice vezane uz genocid u Srebrenici.

Prvi utisci posjetilaca stalnog postava govore u prilog činjenici da je Memorijalni centar Srebrenica-Potočari zajedno sa svojim partnerima uspio i pokazao kako se čuva sjećanje na žrtve genocida i sve patnje i užase kroz koje su prošli.

Muzej je otvoren svakim radnim danim i vikendom za najavljene grupe. Stručna objašnjenja i vođenje grupa su besplatna, a taj posao obavljaju kustosi Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari na bosanskom i engleskom jeziku. (Azir Osmanović, kustos Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari)

Memorijalni centar Srebrenica-Potočari

Kamp Westerbork