HR | EN
#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

Fotografirao: Vedran Benović

Dizajn namještaja u Hrvatskoj 1945. – 1990. – između htijenja i realnosti

Nakon izložbe u Hrvatskom muzeju arhitekture posvećene suradnji Drvno industrijskog kombinata TVIN iz Virovitice s arhitektom i dizajnerom Bernardom Bernardijem u Muzeju za umjetnost i obrt otvorena je izložba dizajnerskog i industrijskog namještaja pod nazivom”Između htijenja i realnosti – industrija i dizajn namještaja u Hrvatskoj 1945. – 1990” koja daje širok pregled produkcije hrvatske industrije namještaja i uloge dizajnera u procesu industrijske proizvodnje.

Ako su nas TVIN-ovi Bernardiji podsjetili na opremu interijera 60-tih tvrtki i ustanova koje su držale do sebe namještaj izložen u MUO-u vremeplov je kroz dizajn hrvatske svakodnevice u rasponu od pola stoljeća. Stariji će prepoznati stolice koje su se još bile zadržale po danas nepostojećim kavanama, one Jadranove koje su se mogle naci svuda od škole do bolnice, dječju sobu Pipi, koja je rasla s djetetom pa sve do zavjesa Jagode Buić, koje su visile na Milanskom trijenalu 1957., kad su naši autori dobili srebro za skupnu izložbu.

 

Aktualnost izložbe je što prvi put na jednome mjestu prikazuje dio asortimana nekih od najznačajnijih tvornica tog razdoblja poput “Mundus ‒ Florijan Bobić” iz Varaždina,”Mobilia ‒ Ivo Marinković”iz Osijeka, zagrebačkih tvornica ”Marko Šavrić” i “TMN Jadran, “DIP Novoselec”, ”TVIN Virovitica”, ”Oriolik” iz Oriovca, “Goranprodukt” iz Čabra,”Hrast” iz Čakovca, “Spin Valis” iz Požege, “Stjepan Sekulić” iz Nove Gradiške, “Papuk” iz Pakraca, “DI Vrbovsko” i drugih.

Izložbom su prezentirati svi čimbenici u nizu dizajn ‒ marketing ‒ prodaja, te uloga dizajnera u tom procesu u spomenutim desetljećima uvjetovanih i specifičnostima tadašnjih društveno-političkih i ekonomskih okolnosti. Uz izložene primjerke namještaja, likovni postav upotpunjen je i nacrtima namještaja, fotografijama, dokumentarnom građom i televizijskim prilozima kojima se demonstriraju nastupi na sajmovima i izložbama, kao i sama tehnologija i proces proizvodnje.

Izložba je zamišljena i kao poticaj za daljnja istraživanja problemskih i monografskih pristupa temi. Cilj joj je, naposljetku, podići svijest o baštinskoj dimenziji industrijske i dizajnerske produkcije namještaja ‒ kao zalog za sadašnjost i budućnost industrijske proizvodnje i dizajna namještaja u Hrvatskoj.

 

Autorica izložbe je dr.sc. Vanja Brdar Mustapić, voditeljica Zbirke namještaja Muzeja za umjetnosti i obrt, a autorica likovnog postava i vizualnog identiteta izložbe je dizajnerica Ksenija Jurinec.

Muzej za umjetnost i obrt u sklopu ove izložbe za srijedu 17. srpnja u 19 sati priredio je i Susret s dizajnerima namještaja u kojem će sudjelovati neki od istaknutih stručnjaka koji su svoj radni vijek proveli radeći u tvornicama namještaja kao dizajneri, drvni inženjeri, organizatori i promicatelji novih ideja i koncepata: Mario Antonini, Goroslav Keller, Blaženka Kučinac, Adam Kučinac, Božidar Lapaine, Mladen Orešić, Adam Petranović, Vlado Petričević, Dragan Roksandić, Vladimir Šobat, Natalija Štorga, Anđelko Živković.

Izložba ostaje otvorena do 18. kolovoza. (MUO/MDC)

 

Muzej Slavonije – izložba “Omladinske radne akcije – dizajn ideologije”

Od plakata, letaka i prigodnih poštanskih marki do brigadnih novina, omota ploča i radnih uniformi udarnika - izložba “Omladinske radne akcije – dizajn ideologije”, otvorena početkom mjeseca u Muzeju Slavonije u Osijeku u suradnji s umjetničkom organizacijom Kultura umjetnosti iz Zagreba, istražuje fenomen kulture i promidžbe omladinskih radnih akcija posredstvom vizualnih medija.

Izrasle iz masovnih projekata obnove zemlje po svršetku Drugog svjetskog rata, omladinske radne akcije (ORA) s vremenom su postale jedan od standardnih rituala inicijacije mladih u socijalističko društvo, poput sletova povodom Dana mladih, uručivanja štafete Josipu Brozu Titu ili članstva u pionirima. Neke od najpoznatijih omladinskih radnih akcija su izgradnja pruga Brčko-Banovići i Šamac-Sarajevo te autoputa Bratstvo i jedinstvo, za koje je tijekom nekoliko desetljeća kontinuiranog održavanja stvoren bogat korpus grafičkog i drugog vizualnog materijala - od agit-prop plakata do raznovrsnih znački, priznanja i diploma čija je izvedba varirala od dizajnera do dizajnera, odnosno od zemlje do zemlje gdje su se akcije odvijale.

Na izložbi su predstavljeni probrani elemente vizualne kulture omladinskih radnih akcija, najčešće zanemareni u širem kontekstu jugoslavenske umjetnosti, koji otkrivaju dizajn u tom vrlo specifičnom području vizualne proizvodnje, organiziranom prema točno određenim pravilima koja su s vremenom sve češće i češće kršena. Izložena je građa posuđena od 30-ak institucija i privatnih kolekcionara - plakati, knjige, novine, monografska izdanja, fotografije, grafičke mape, odjeća, značke, medalje i mape vizualnih identiteta. Među izlošcima su se našli radovi mnogih značajnih autora poput grafičkih rješenja Marijana Detonija, Mihajla Arsovskog, Ivana Picelja i Mladena Galića, skulpture Koste Angeli Radovanija, crteža Pive Karamatijevića i Dušanja Džamonje odnosno fotografija Milana Pavića i Borisa Cvjetanovića.

Prema riječima Bojana Krištofića, jednog od autora tekstova kataloga izložbe: „Dizajn za omladinske radne akcije osvježava proučavanje jugoslavenskog društvenog polja jer danas djeluje naivno, zaigrano i oslobađajuće na način drugačiji od hipijevske i punkerske pobune omladinskih listova ili neoavangardne zafrkancije pripadnika Nove umjetničke prakse….U tom kontekstu, dizajn za omladinske radne akcije volim promatrati kao dizajnerski pandan domaćoj naivnoj umjetnosti ― iznimno potentni simboli s vremenom su prerasli u kičaste prikaze svakodnevnice, doduše ne ruralne nego rubno urbane, k tome premazani patinom odrastanja u davno prošlim vremenima kad je bilo moguće dičiti se Radom Končarom na prednjoj strani majice, a Che Guevarom na stražnjoj, a pritom ne sablazniti ni roditelje ni profesore, a kamoli lokalnog popa. Međutim, kao i u slučaju proturječne “hrvatske naive”, ispod površnih slojeva mitologije i podsmješljive nesposobnosti propagande da nadiđe samu sebe, kriju se ozbiljne, pa makar i slučajne opservacije socijalne zbilje, dok je krajnji cilj dizajna za omladinske radne akcije u osnovi bio itekako plemenit ― ujediniti mlade oko radnih zadataka od kojih će imati korist cijela zajednica te omogućiti im da se poistovjete jedni s drugima u procesu rada koji nije smio biti otuđen“.

Izložba se može razgledati u Muzeju Slavonije do listopada 2019. godine. (I.G.)

 

Izvor: Muzej Slavonije Osijek

 

Fotografirao: Denis Bučar

Uoči Interlibera – trebaju li muzejima sajmovi knjiga?

Trebaju li muzeji sajmove knjiga kako bi njihove publikacije bile vidljivije?

Ovo nam se pitanje nametnulo u jeku rasprava o izgradnji „zagrebačkoga Manhattana“ u kojima arhitekti, urbanisti, građevinari, stručnjaci različitih profila, političari i građani, tradicionalisti i vizionari, raspravljaju o prostornom planu i razvoju grada Zagreba. U tim se raspravama razgovara i o sudbini Zagrebačkoga velesajma čija tradicija počiva na temeljima Zagrebačkog zbora – međunarodne gospodarske izložbe koja se održavala u Zagrebu od 1909. do 1946. godine. Na današnjim prostorima u Novome Zagrebu smješten je od 1956. godine i u njegovome se okrilju od 1977. godine održava jedan od najomiljenijih i najposjećenijih sajmova – Interliber – međunarodni sajam knjiga i učila.

Od 1982. godine MDC je na Interliberu održavao još uvijek jedinstvenu na širim europskim prostorima izložbu muzejskoga nakladništva. Na iskustvu stečenome tijekom 37 izložaba recentnoga muzejskog izdavaštva na jedinome međunarodnom sajmu knjiga Zagrebačkoga velesajma, pronalazimo odgovor na uvodno pitanje.

Da, muzejima trebaju sajmovi knjiga, a jedan od njih je i Interliber.

Naime, sudjelovanjem na sajmovima knjiga, bili oni međunarodni, nacionalni, regionalni ili pak specijalizirani-tematski, muzeji pokazuju kako su svjesni toga da nije dovoljno svoje publikacije ponuditi samo onima koji su navratili u njihove muzejske trgovine. Osmišljavajući i priređujući svoje raznovrsne publikacije, muzeji žele izaći iz prostornih i vremenskih zadatosti kako bi njihovi fondovi, zbirke i predmeti kao i njihove muzejske djelatnosti bili dostupni široj publici. To je dio njihovog poslanja i osnovnog smisla postojanja.

Stoga MDC nastavlja svoju tradiciju i priprema novu 38. izložbu izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija koja će se održati na 42. INTERLIBERU Zagrebačkoga velesajma od 12. do 17. studenoga 2019.

Postavljanjem izložbe i objavom popratnoga kataloga, organizacijom promocija novih izdanja i velikih izložbeno-izdavačkih projekata, ugošćavanjem inozemnih muzeja, održavanjem predavanja, omogućavanjem prodaje vlastitih izdanja zainteresiranim muzejima na izložbenom štandu muzeja... kao i svojom otvorenošću za nove prijedloge i inicijative, MDC će i ove godine nastojati učini muzejsku knjigu vidljivijom.

Detaljnije o pripremama za 38. izložbu slijede krajem kolovoza ili na e-mail sradov@mdc.hr. (Snježana Radovanlija Mileusnić)

 

Muzej likovnih umjetnosti – izložba „Hommage Vlastimiru Kusiku“

Izložba „Hommage Vlastimiru Kusiku“ otvorena u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku odaje počast preminulom kustosu Muzeja likovnih umjetnosti Vlastimiru Kusiku (1953.-2018.), muzejskom savjetniku, likovnom kritičaru, povjesničaru i teoretičaru umjetnosti koji je Osijek i slavonske umjetnike postavio na kartu suvremene umjetničke scene.

O doprinosu Vlastimira Kusika likovnoj kritici i povijesti umjetnosti govori njegova izdašna ostavština – od velikog niza izložbi, koje je kao kustos koncipirao, priredio te kritički argumentirao, do nekoliko stotina objavljenih tekstova– likovnih kritika, predgovora u izložbenim katalozima, stručno-znanstvenih radova, eseja, kolumni, crtica i rasprava.

 

Kako je pojasnio jedan od autora izložbe Daniel Zec glavni cilj izložbe je predstaviti „karakterističnog, specifičnog, osebujnog Vlastimira“ koji je glavni likovni kritik i promotor suvremene osječke likovne scene, kroz radove umjetnika s kojima je surađivao i koje je kao likovni kritičar i kustos pomno pratio i preferirao.

Izložba obuhvaća djela umjetnika domaće neoavangarde i postmoderne druge polovine 20. st. te djela umjetnika suvremene hrvatske i posebice osječke likovne scene od 70-ih do danas. Među izlošcima se izdvajaju Bojom nategnuto platno (1977.) Borisa Demura, Pejsaž (1983.) Ivana Doroghya, Spontana skulptura (1985.) Ivana Kožarića, Pejzaž (1999.) Sandre Vehabović, Meandar M.A Julija Knifera, Figura s instrumentom (1989.) Đure Sedera i Crna crta na srebrnoj pozadini (1965.) Josipa Vanište. Pažnju plijene i instalacije Platon gleda Simpsone (2017.)Tihomira Matijevića, Sa zemljom se nije za šalit (2018.) Ivana Šeremeta kao i Slavonski nadgrobni spomenik, (1993. – 1995.) Ivana Faktora.

„Ova je izložba, prije svega, znak pažnje posvećen jednome iz naših redova, ona je homagij našem kolegi, suradniku i mentoru – gesta troje kustosa i matične ustanove unutar koje je V. K. gotovo cijeli svoj radni vijek djelovao i čiji je identitet sustvarao. Izložba je postavljena njemu u čast i, nadamo se, bar donekle po njegovu ukusu. Ona je letimičan pregled i dio slike cjeline, bez pretenzija verifikacije i cjelovitog problemskog rastvaranja i razapinjanja. Ona je, uz mnogo toga izostavljenog, podsjećanje na neke ključne momente, pojave i autorske figure koje svoje zajedničko mjesto imaju kako u našoj novijoj povijesti umjetnosti tako i u Kusikovoj radnoj biografiji“, piše u predgovoru kataloga Daniel Zec.

Izložba se može pogledati do 8. rujna 2019. (I.G.)

 

Novi projekti – digitalizirani narodni napjevi iz zbirke Ivana Matetića Ronjgova

Početkom mjeseca u sjedištu Primorsko-goranske županije javnosti je predstavljena digitalizirana zbirka narodnih pjesama Istre, Hrvatskog primorja i kvarnerskih otoka "Zaspal Pave", koju je sakupio i notno zabilježio Ivan Matetić Ronjgov.

Multimedijska platforma "Zaspal Pave" kreirana je s ciljem digitalizacije arhiva Ustanove u kulturi Ivan Matetić Ronjgov i stvaranja multimedijalne baze znanja koja će oživiti glazbenu baštinu Istre i Hrvatskog primorja, a njezina je realizacija počela početkom 2017. godine kada je na inicijativu dr.sc. Benedikta Peraka i dr.sc. Diane Grgurić uspostavljena suradnja između Laboratorija za istraživanje kulturne složenosti pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i Ustanove u kulturi Ivan Matetić Ronjgov. U realizaciju projekta uključeni su studenti Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci na kolegijima Digitalna humanistika, Nova glazba i Popularna glazba.

Zbirka je izvorno objavljena u tiskanom izdanju 1990. godine i sadrži 500-tinjak narodnih pjesama Istre i Hrvatskog primorja, otoka Krka, Cresa i Suska. Svako od navedenih područja predstavljeno je napjevima koji se klasificiraju po lokalitetima, tako primjerice istarsko područje predstavlja 109 napjeva iz Pazinštine, 33 napjeva iz Poreštine, 65 napjeva iz Puljštine, 66 napjeva iz Žminjštine, 33 napjeva iz Bujštine, 4 napjeva iz Buzeštine, 17 napjeva iz Labinštine, te 22 napjeva iz Matetićeve rodne Kastavštine.

Metapodaci o pjesmama pohranjeni su u bazi podatka koja omogućuje različite vrste organizacije i pretrage sadržaja po nazivu, području, mjestu nastanka ili tekstu. Korisnici mogu pregledavati i ispisivati notne zapisa i tekstove dostupne u PDF pregledniku, svaka pjesma popraćena je audio zapisom u .mp3 formatu izvedenim iz notnog zapisa, a na platformi su objavljeni i audio zapisi pjesama u midi formatu koji omogućuje glazbeno preoblikovanje uz pomoć digitalnih instrumenata. Tu je i recommendation engine temeljen na graf algoritmima razvijenim unutar Laboratorija za istraživanje kulturne složenosti koji omogućavaju prepoznavanje sličnosti pjesama prema riječima i/ili melodijskoj strukturi, inovativno rješenje koje nudi personaliziranu preporuku sadržaja po sličnom principu kao što Amazon preporučuje kupcima slične proizvode ili Facebook korisnicima nova prijateljstva.

Također, platforma je obogaćena i s više od 1.500 videozapisa s YouTubea koji donose razne interpretacije i verzije pjesama s namjerom da potaknu izvođače na daljnje istraživanje te glazbene baštine i nadopunjavanje arhive Ustanove u kulturi Ivan Matetić Ronjgov.

Platformu „Zaspal Pave“ možete pogledati na službenim mrežnim stranicama. (I.G.)

 

Izvor: Muzej betinske drvene brodogradnje

Natječaji – otvorene prijave za nagrade Europa Nostra 2019.

Otvorene su prijave za nagrade u području kulturne baštine Europa Nostra za 2020. godinu, koje se dodjeljuju pojedinačnim ili grupnim ostvarenjima koje odlikuje izvanrednost u polju kulturne baštine na razini Europe.

Nagrada Europa Nostra je nagrada Europske unije pokrenuta 2002. godine kao dio nekadašnjeg programa Kultura, a danas čini dio programa Kreativna Europa. Dodjeljuje se jednom godišnje kako bi se prepoznale i promicale najbolje prakse u zaštiti materijalne i nematerijalne kulturne baštine, poticala prekogranična razmjena znanja i iskustava diljem Europe, podizala svijest javnosti o europskom kulturnom naslijeđu te primjerima poticale daljnje pozitivne inicijative.

Izvanredna dostignuća u polju kulturne baštine nagrađuju se u sljedećim kategorijama: Konzervacija, Predanost pojedinaca ili organizacija, Istraživanje te Obrazovanje, Obuka i podizanje svijesti.

Kriteriji vrednovanja prijava uključuju: izvanrednost provedenog rada i istraživanja, poštivanje umjetničkih, kulturnih i društvenih vrijednosti, okruženje, autentičnost, cjelovitost, europska dimenzija prijave, zatim inovativnost, održivost, interpretacija i prezentacija, edukativni rad, financiranje i upravljanje, društvena odgovornost te razvoj publike. Prijave mogu biti vezane uz materijalnu, nematerijalnu i digitalnu baštine.

Četiri projekta (po jedan u svakoj kategoriji) bit će proglašeni dobitnicima Grand Prix nagrade, a jedan projekt dobit će Nagradu publike temeljem provedenog online glasovanja putem web stranica Nagrade Europa Nostra.

U 2020. i 2021. godini dodatno će se dodijeliti dvije posebne nagrade ILUCIDARE. ILUCIDARE je projekt financiran unutar programa EU HORIZON 2020, koji za cilj ima poticati inovaciju i diplomaciju motivirane baštinom.

Prijavu projekta moguće je podnijeti jednom i samo unutar jedne kategorije. Za dodatna pojašnjenja o kategorijama prijave obratite se upitom na e-mail adresu awards@europanostra.org ili telefonski na +31 70 302 40 52.

Rok za podnošenje prijava je 1. listopada 2019.

Obrazac za podnošenje prijava dostupan je na stranici www.europeanheritageawards.eu.

 

Impressum

Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690

Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivan Guberina Grafički urednik: Denis Bučar

Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr