Krajem srpnja 2016. godine objavljeno je kako je za izgradnju katedralnog muzeja u Šibeniku odobren 31 milijun kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj preko EU natječaja ‘Priprema i provedba integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine’. Sam projekt ‘Interpretacijski centar katedrale sv. Jakova Civitas sacra – Sveti grad’ vrijedan je ukupno 36,5 milijuna kn pa će preostali iznos osigurati Šibenska biskupija koja je nositelj projekta.
U središtu pozornosti suvremenog muzeja je komuniciranje važnosti i značenja pojedinih muzejskih predmeta i ideja (materijalna i nematerijalna baština). Jedan od ključnih vidova rada jest prisutnost kulture demokracije, načela slobodnog izražavanja mišljenja o svim temama unutar neke zajednice, bilo da je ona nacionalno ili etnički definirana, bilo da je teritorijalno, gospodarski ili kulturno određena. Preduvjet takvom pristupu je postojanje otvorenog dijaloga unutar svake zajednice. To je i razlog da je ICOM (Međunarodni savjet za muzeje), u namjeri promoviranja suvremenih muzeoloških praksi i senzibiliziranja šire javnosti, uz obilježavanje Međunarodnog dana muzeja u 2017., stavio u središte temu naslovljenu "Muzeji i sporne povijesti: govoriti o neizrecivom u muzejima" (Museums and contested histories: Saying the unspeakable in museums).
Široj javnosti opće je prihvaćeno komuniciranje muzejske baštine na jednostavan, pozitivan i zabavan način. No iza toga često stoji složeni proces njene obrade na osnovu koje baština stječe kulturnu vrijednost. Prvi dio tog procesa je skupljanje činjenica koje muzejsku baštinu opisuju s pozicije njegovih materijalnih obilježja ali i onih koje su stvarane vremenom u okolišu u kojem je nastao njen identitet. Pri prezentaciji odabrane baštine određeni korpus informacija nudi se korisnicima prilagođeno njihovim potrebama i prigodi. No svjedoci smo da i dalje postoji niz tema o kojima se manje govori na globalnoj ili nacionalnoj razini tj. u urbanoj ili ruralnoj sredini, društvenoj kulturi ili subkulturi... Događa se da zbog tabua, različitih oblika vjerovanja ili zabrane neke informacije, koje u sadašnjem vremenu mogu biti korisne, da su potisnute ili zaboravljene. Ako se takve informacije ne komuniciraju tada se oštećuje "zbiljni identitet" samog predmeta, a posljedično tome bogatstvo i raznolikost baštine te opća kultura zajednice.
U isto vrijeme važno je znati da je „zbiljni identitet“ općenito postao naročito ugrožen u epohi moderne i postmoderne, u ovom našem „globalnom društvu“. Sveopća zaštita od globalne homogenizacije je da se govori neizrecivo i da se ide u susret njegovanju nacionalnog identiteta, kulturnog identiteta, etničkog identiteta, a posebno osobnog identiteta bilo da se on odnosi na spolnost ili profesionalni rad ...
Nedvojbeno je da identitet daje smisao životu, on je dio naše osobnosti, koji se počinje graditi u odnosu s drugima da bi se postepeno s vremenom izgradila njegova društvena dimenzija. Suvremena muzejska praksa osigurava stručnu platformu za komunikaciju o neizrecivom u cilju otkrivanja „zbiljskog identiteta“ baštine o kojoj skrbe muzeji. Stoga je za svaku zajednicu dobrošlo sudjelovanje muzeja u ilustriranju teme Međunarodnoga dana muzeja tijekom u 2017.
Novi priručnik - muzeji, migracije i kulturna raznolikost
Izložbom "Što smo ostavili iza sebe?" - 13 predmeta i 13 priča izbjeglica iz Sirije, Irana, Iraka, Nigerije, Pakistana i Somalije otvorenom na Svjetski dan izbjeglica, u zagrebačkom Muzeju prekinutih veza u Hrvatskoj je otvorena i tema koja je u posljednje vrijeme u središtu pozornosti europske muzejske zajednice.
Muzeji su se oduvijek bavili temom migracija i dijalogom kultura, posljednjih desetljeća muzeji sustavno rade s marginaliziranim zajednicama i manjinama – no val izbjeglica koji je zapljusnuo Europu pitanje migracija i izbjeglica digao je na najvišu razinu ne samo političkih agenda. NEMO, Mreža europskih muzejskih organizacija, svjesna novonastale situacije stoga je objavila i na engleski prevela dorađen priručnik Njemačkog muzejskog društva pod nazivom “Muzeji, migracije i kulturna raznolikost – preporuke za rad u muzejima”.
Personalni arhiv – muzealac u fokusu: Dragica Šuvak
Dragica Šuvak zaposlila se kao stručna djelatnica-etnologinja u Muzeju grada Podravske Slatine 1984. godine. Dolaskom na radno mjesto kustosa započinje njen dug put sakupljanja, stručne obrade i prezentacije građe javnosti kao i rad na stalnom postavu koji je u svom finalnom obliku realiziran tridesetak godina kasnije. Po dolasku u Muzej Dragica Šuvak je pregledala svu građu koja je sakupljena prije njenog zaposlenja te započela stručnu obradu. Podaci o građi kao i povijesti slatinskog kraja bili su vrlo oskudni i šturi tako da je ubrzo započela terenska istraživanja. Ostvarila je profesionalnu suradnju s muzejima u blizini (Gradski muzej Virovitica i Zavičajni muzej Našice), te po principu njihove dokumentacije započinje i sustavan rad na svojoj muzejskoj dokumentaciji. Uz svaki terenski rad i istraživanje Dragica Šuvak bi sakupljala etnografsku građu te na taj način obogaćivala etnografsku zbirku, ali i saznanja o nematerijalnom životu slatinskog kraja. Uz kontinuiran rad na stalnom postavu, Zavičajni muzej Slatina povremenim izložbama aktivno je sudjelovao u kulturnom životu Slatine, a time postao i nezaobilazna kulturna točka grada čime stječe preduvjete za osamostaljenje i preseljenje u nove prostore.
2006. godine, prema preporuci Hrvatskog muzejskog vijeća Gradsko vijeće Slatine osniva (nakon 22 godine djelovanja unutar Narodnog sveučilišta) Zavičajni muzej Slatina. Njegova voditeljica, ravnateljica Dragica Šuvak, aktivno radi na najvažnijem zadatku u radu kustosa-preseljenju u zgradu stare škole i otvaranju stalnog postava Muzeja. Od 2009. godine Muzej je izmješten iz Doma kulture i smješten u zgradu "Stare škole". Stalni postav Zavičajnog muzeja Slatina, nakon 31 godine rada kustosice, otvoren je 13. siječnja 2015. godine. Koncepciju stalnog postava izradila je Dragica Šuvak u suradnji s dr.sc. Žarkom Vujić. Na prostoru od oko 3000 četvornih metara prezentirano je 6000 godina života na slatinskom prostoru. Nit vodilja stalnog postava kroz koju su predstavljene zbirke Muzeja bila je školska svjedodžba učenice Hilde Mundweil iz 1915.godine koja je pohađala školu u današnjoj zgradi Muzeja.
Sveučilište u Zadru - konferencija o kulturnom naslijeđu
Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru u suorganizaciji s Odjelom za informacijske znanosti UCLA-e iz Los Angelesa, Karl-Franzens-Sveučilištem iz Graza i ICARUS-om (International Centre for Archival Research) iz Beča, te uz podršku Hrvatskog državnog arhiva organizira u Zadru od
25. do 28. listopada četvrtu u nizu konferencija i doktorskih škola u području informacijskih znanosti. Ova je konferencija i škola vezana uz teme kulturnog nasljeđa – i bavit će se autoritetom, provenijencijom, autentičnosti i dokazima.
Prethodne tri do sada održane škole bile su Ljetna škola o staroj knjizi (Summer School in the Study of Old Books, 2009), Ljetna škola o povijesnoj rukopisnoj građi (Summer School in the Study of Historical Manuscripts, 2011.) i Konferencija i škola o zapisima, arhivima i pamćenju (Conference and School on Records, Archives and Memory Studies, 2013). Zbornici radova svih triju škola objavljeni su, a prvih dviju i elektronički.
Ovogodišnja konferencija i škola bavi se pitanjima širokog trans-disciplinarnog i nacionalnog, regionalnog i međunarodnog interesa u odnosu na koncepte informacija, kultura, nasljeđe, arhivsko gradivo i pamćenje. Slijedom prethodnih škola, ovogodišnja će se fokusirati na povijesna i suvremena razumijevanja i pojavnosti koncepata autoriteta, provenijencije, autentičnosti i dokaza u različitim kulturološkim, društvenim, disciplinarnim, profesionalnim i tehnološkim kontekstima, kao i prirodi, značenju i relevantnosti tih koncepata u budućnosti.
Rad konferencije odvijat će se u okviru predavanja, radionica i posterskih izlaganja. Studenti diplomskih i poslijediplomskih studija imat će priliku u okviru studentskog istraživačkog foruma prikazati svoja istraživanja te raditi izravno s pojedinim znanstvenicima i stručnjacima na temama svojih istraživanja i/ili teza.