HR | EN
#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

Zbirka Bauer – nakon četvrt stoljeća ponovno u Vukovaru

Nakon četvrt stoljeća Zbirka Bauer je opet dobila svoj vukovarski dom – stalni postav u sklopu Gradskog muzeja Vukovar. Riječ je o zbirci hrvatske likovne umjetnosti 19. i 20. stoljeća koju je pedesetak godina neumorno skupljao i svome gradu poklonio Antun Bauer, veliki kolekcionar, povjesničar umjetnosti, arheolog, muzealac i Vukovarac.

Zbirka, prema riječima njena kustosa Zdravka Dvojkovića, danas broji 2485 umjetnina od kojih su 244 izložene, a među njima djela Vlahe Bukovca, Celestina Medovića, Emaneuela Vidovića, Izidora Kršnjavoga, Bele Čikoša Sesije, Otona Ivekovića, Josipa Račića, Miroslava Kraljevića, Ljube Babića, Ivana Meštrovića...”Ovo je svakako jedna od najvažnijih zbirki uopće u Hrvatskoj, ali i zbirka bez čijih djela se ne može napraviti niti jedna izložba kao zaokružena cjelina nekoga razdoblja”, kaže ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar Ruža Marić.

Stalni postav zbirke otvorila je u subotu 14. siječnja ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rekavši da je ova zbirka, svjedok recentne povijesti, sačuvana kao vrijedan gradski i nacionalni spomenik te ostaje kao neizbrisivi trag i hommage čovjeku koji je cijeli svoj život posvetio očuvanju hrvatske kulturne baštine. Dodala je da potraga za otuđenim umjetninama traje i da će Hrvatska reagirati ako se negdje pojave.

Proces povratka odnesenih umjetnina iz Srbije vodila je kolegica Branka Šulc koja je na otvaranju stalnog postava Zbirke podsjetila da je više od 40.000 različitih umjetnina iz Hrvatske bilo odneseno i otuđeno tijekom Domovinskoga rata. “Proces povratka bliži se kraju”, kazala je podsjetivši da smo vratili smo tri četvrtine umjetnina, a dio se i danas nalazi na popisu nestalih. “Za ta djela ne znamo gdje su, niti tko su im sada vlasnici, ali se nalaze na tjeralici Interpola. Više od tisuću umjetnina iz crkvi i manastira je spremno za povratak u Hrvatsku pri čemu se čeka samo obnova tih sakralnih objekata. Nažalost, dio umjetnina je nepovratno uništen tijekom ratnih razaranja”, rekla je Branka Šulc.

Zbirka Bauer u svom najvećem dijelu nije uništena zahvaljujući tome što je njen najvredniji dio bio pohranjen u podzemne prostorije vukovarskog Franjevačkog samostana. Tamo su je okupatori pronašli i uz blagoslov Ministarstva kulture Srbije “spasili”, odnijeli u Srbiju i do povrata pohranili po muzejskim institucijama Novog Sada i Beograda. Zgrada u kojoj se Zbirka nalazila do rata u potpunosti je srušena.

Zbirka Bauer zbog svoje je ratne sudbine postala jedan od najprepoznatljivijih simbola Vukovara. Nastala je donacijama osnivača Antuna Bauera koji je prvih110 slika i skulptura kao donaciju Vukovaru, poklonio još 1948., a fundus se povećavao sve do smrti donatora 9. travnja 2000. godine.

Bauer je vlastitim zbirkama i donacijama osnovao nekoliko muzejskih ustanova i galerija u Hrvatskoj: 1937. Gipsoteku u Zagrebu; 1940. Galeriju slika u Osijeku; 1942. Arhiv za likovnu umjetnost u Zagrebu; a iza rata Gradski muzej u Vukovaru i Galeriju slika. Do 1952. bio je ravnatelj Gipsoteke, a od te godine postavljen je za direktora Hrvatskoga školskog muzeja za koji je izradio koncepciju stalnog postava i priredio niz muzejskih izložaba. U rujnu 1955. pokrenuo je inicijativu za utemeljenje Muzejskoga dokumentacijskog centra na čijem je čelu bio do 1976. (M.K.)

Antun Bauer u Personalnom arhivu zaslužnih muzealaca, MDC

Bibliografija i građa za umjetnost i srodne struke, Zbirka Bauer, MDC

 

Foto: Gradski muzej Vukovar

 

Predavanje MDC – baština Siska kao turistički i kulturni potencijal

Sisak - suradnjom do održivog razvoja baštine naziv je predavanja koje će se održati u četvrtak  19.1.2017. s početkom u 12 sati, u Muzejskom dokumentacijskom centru u Zagrebu. Inovativne projekte kojima je cilj očuvati i prezentirati sisačku industrijsku baštinu i iskoristiti je kao turistički i kulturni potencijal predstavit će: mr.sc Vlatko Čakširan, ravnatelj Gradskog muzeja Sisak, Ivana Miletić Čakširan, pročelnica Konzervatorskog ureda Ministarstva kulture u Sisku, Miroslav Arbutina, voditelj Foto galerije Siscia Obscura i Milijuna Borojević, direktorica Turističke zajednice grada Siska.

Riječ je o jedinstvenim projektima takve vrste u Hrvatskoj, koji su realizirani zajedničkom suradnjom  Grada Siska, Gradskog muzeja Sisak, Gradske galerije Striegl, Turističke zajednice grada Siska, Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture i pojedinaca koji djeluju na području kulture i umjetnosti s ciljem pronalaženja novih modela opstanka i razvoja nekadašnjeg hrvatskog industrijskog diva koji je, kao i mnogi industrijski centri diljem Europe, u procesu deindustrijalizacije izgubio znatan dio svojeg gospodarskog potencijala.

Na predavanju će biti prezentiran kapitalni projekt u kulturi grada Siska –Holandska kuća, prostor bivšeg žitnog skladišta u čijih će se 2000 četvornih metara smjestiti info centar u kojem će originalnim predmetima i multimedijalnom prezentacijom biti predstavljen povijesni kontekst industrijske baštine grada, izložbeni prostor vezan uz industrijski dizajn i nasljeđe likovne kolonije Željezare Sisak kao i izložbeni prostor u kojemu će bit izložena zbirka starih uređaja za reprodukciju zvuka sisačkog kolekcionara Velimira Krakera. Projektom je obuhvaćeno i uređenje pratećih sadržaja uz Kupu - izložbeni prostor o bogatoj povijesti sisačkog riječnog brodarstva na brodu Biokovo, uređenje dizalice Granik te obilježavanje dvije pješačke i dvije biciklističke staze koje će povezivati Holandsku kuću i 34 lokacije industrijske baštine.

U tom kontekstu biti će predstavljena i karta sisačke industrijske baštine, koja vizualizira ukupnost industrijske baštine grada, utvrđuje položaj industrijskih objekata i njihov međusobni odnos na razini grada te korisnicima nudi fotografije lokacija i kraći povijesni tekst. Bit će riječi i o Danima industrijske baštine grada Siska, manifestaciji koja izložbama, predavanjima i obilascima industrijskih lokacija prezentira bogato nasljeđe grada kao i o Sisačkom festivalu piva, pokrenutom povodom 160. godišnjice prve sisačke pivovare s ciljem da se javnosti prezentira još jedna zaboravljena tradicija grada.

Nadamo se da ćete naći razloga doći na predavanje i saznati više o izradi projektne dokumentacije i iskustvu realizacije kompleksnih projekata koji afirmiraju sisačke industrijsku baštinu kao okosnicu za razvoj turističke i kulturne ponude lokalne sredine, oživljavanje gospodarstva i poboljšavanja kvalitete života njenih stanovnika. (MDC)

 
 

Hrvatski muzej turizma – postav "Priča o Angiolini"

“Priča o Angiolini”, jednoj od najljepših i najstarijih opatijskih vila, simbolu Opatije i njene turističke povijesti, od ovog je mjeseca postala dijelom stalnog postava Hrvatskog muzeja turizma smještenog u ovom historicističkom zdanju.

Povijest Ville Angioline do sada nije bila predstavljena javnosti unutar postava Hrvatskog muzeja turizma. Kako bi se taj propust ispravio priređena je izložba o povijesti vile, njezinim vlasnicima, slavnim gostima koji su boravili u vili, razvoju glasovitog parka Angiolina. “Priča o Villi Angiolini ispričana je fotografijama i dokumentima iz fundusa Hrvatskog muzeja turizma, Državnog arhiva u Rijeci te Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja”  kaže autorica izložbe i v.d. ravnateljica muzeja Nataša Babić.

Priča počinje sredinom 19. st. kada je trgovac iz Rijeke, Iginio Scarpa, kupio poluotok u Opatiji i sagradio vilu, nazvanu prema njegovoj pokojnoj supruzi Angiolini, na mjestu gdje se ranije nalazila skromna kuća pomorca Matije Justija Katičića. Od obitelji Scarpa vilu je 1875. godine kupio grof Viktor Chorinsky u čijem je vlasništvu bila sedam godina, kada ju je prodao Društvu južnih željeznica koje je nakon toga započelo s investicijskim ulaganjem u Opatiju. U neposrednoj blizini vile Angioline već je 1884. otvoren prvi opatijski hotel Quarnero, ujedno i prvi hotel na istočnojadranskoj obali namjenski građen za smještaj turista.

Unutar interaktivnog postava, čiji dizajn potpisuje Veronika Uravić, posjetitelji samostalno otkrivaju dodatne sadržaje, podatke o arhitekturi vile i pripadajućih pomoćnih objekata koji se nalaze unutar parka, priče o boravku slavnih gostiju poput bana Josip Jelačić, carice Marie Anne ili rumunjskog kralja Carola i kraljice Elizabete.

Izložba postavljena uzduž reprezentativnog stepeništa posjetitelje uvodi u izložbene prostorije muzeja na prvom katu, a svojim sadržajem najbolje svjedoči zašto se upravo u ovome opatijskom zdanju smjestio Hrvatski muzej turizma. (M.K.)

 

Foto: Hrvatski muzej turizma

 

10. rođendan Mercedesovog muzeja – od Vatikana do Jurassic Parka

Prošle godine njemački grad Stuttgart obilježio je dvije velike obljetnice - 130 godina otkako je inženjer Carl Benz predao Carskom zavodu za patente u Berlinu zahtjev za priznanje patenta za vozilo koje će promijeniti svijet i 10 godina otkako je otvoren Mercedesov muzej koji je Stuttgart učinio jednom od najpoželjnijih turističkih destinacija u svijetu za zaljubljenike u automobile i njihovu povijest.

Muzej koji prikazuje naslijeđe Mercedes branda otvorila je njemačka kancelarka Angela Merkel 2006. godine, a futuristička arhitektura djelo je nizozemskih arhitekata iz studija UN Studio van Berkel&Bos koji su projektirali jedinstven muzejski interijer podijeljen u dvije tematske spirale po uzoru na čovjekov DNA. Geni Mercedes brenda, više od 1600 izložaka značajnih za povijest automobilske industrije, izloženi su na 16.500 četvornih metara izložbenog prostora u kojem posjetitelji započinju, kako su to nazvali u Mercedes Benzu, putovanje kroz 120 godina povijesti autoindustrije.

Izloženi prvi Benzov automobil na tri kotača kao i najsuvremeniji trkaći automobili i luksuzne limuzine zaista djeluju impresivno, a u sklopu muzeja moguće je i vidjeti druge eksponate koji su obilježili automobilsku industriju, poput The Grandfather clocka - prvog malog svjetskog motora sa unutarnjim sagorijevanjem, koji je dobio naziv po rastavljenom satu Daimlerovog djeda čiji su dijelovi upotrijebljeni u izradi motora ili opreme Mike Hakinnena u kojoj je osvojio naslov prvaka 1998. godine, prvi naslov prvaka nakon povratka Mercedesa u svijet Formule 1.

Moto muzeja je Naslijeđe za budućnost, a posjetitelji na početku razgledavanja, na osmome katu na koji ih vode posebno dizajnirani liftovi u obliku kapsula, mogu izabrati jednu od dvije tematske rute – The Legend Tour i The Collection Tour. Svaki od katova fokusiran je, ovisno o izabranoj ruti, na jedno povijesno razdoblje odnosno jednu kategoriju vozila: The Legend Tour prikazuje povijest Mercedes Benza kronološki, počevši od Patentwagena iz 1886. i motora koji su donijeli Karlu Benzu i Gottliebu Daimleru svjetsku slavu, dok se The Collection Tour sastoji od pet tematskih izložbi u kojima su izloženi auti iz istih kategorija, ali iz različitih perioda, kako bi posjetitelji dobili bolji uvid u promjene i poboljšanja.

Nezaobilazna točka za sve posjetitelje je i Gallery of Celebrities u kojoj se nalaze auti poznatih svjetskih ličnosti - 770 Grosser Mercedes koji su vozili car Wilhelm II. i japanski car Hirohito, Mercedes 500 SL britanske Princeze Diane i Papamobile 230 G Pape Ivana Pavla II. Tu je i model ML320, posebno prerađen i opremljen za snimanje blockbustera Jurrasic park. Na izlasku iz muzeja nalazi se sekcija Srebrne strijele, piste na koju su poredani svi Mercedesovi trkaći automobili i koja donosi još jednu zgodnu priču o duhu Mercedes branda. Naime, početkom 50-ih godina jedan je trkaći automobil na vaganju prije utrke bio dva kilograma teži od dozvoljene mase i nije mogao nastupiti. Tada se jedan od mehaničara u posljednji trenutak dosjetio sastrugati boju s automobila i ispod nje je ostala samo srebrna metalna podloga koja je danas zaštitni znak Mercedesa.

U proteklih desetak godina muzej je posjetilo više od sedam milijuna posjetitelja, dakle godišnje otprilike onoliko koliko Zagreb ima stanovnika, a kako izgledaju jedinstveni izloženi modeli i futuristički interijer pogledajte u priloženoj fotogaleriji. (Ivan Guberina)

 

Foto: Denis Bučar

 
 

U Londonu otvoren Design muzej - Hrvatsku predstavlja kristal iz bakinog kredenca

The Design Museum, projekt vrijedan 83 milijuna funti, otvoren je na novoj lokaciji krajem prošle godine u prestižnom zapadnom Londonu, u blizini Victoria and Albert Museuma, Natural History Museuma i Serpentine Gallerija. Prema riječima autora ovog ambicioznog projekta novi muzej planira biti hub za suvremeni dizajn i arhitekturu i međunarodni showroom inovativnih dizajnerskih rješenja koji bi u 2017. trebao privući 650.000 posjetitelja.

Nova lokacija muzeja, zgrada bivšeg Instituta Commonwealtha, sa svojih 10.000 četvornih metara otvorenih izložbenih prostora potpuni je kontrast u odnosu na prijašnju lokaciju - bivše skladište banana blizu Tower Bridgea u istočnom Londonu, u kojem se zbog skučenosti nije mogao izložiti ni stalni postav. Zgrada Instituta, kada je izgrađena 1962. godine, u medijima je nazvana simbolom optimizma i napretka, ali s vremenom je kao i sam Commonwealth izgubila svoju relevantnost i važnost. Oronulo zdanje koje je 2002. godine određeno za rušenje potpuno su preuredili arhitekt John Pawson i nizozemski arhitektonski studio OMA koji su odlučili zadržati i obnoviti prepoznatljiv bakreni krov u obliku plašta i pročelje, a unutrašnjost kompletno redizajnirati. Muzej je tako dobio suvremene galerijske prostore i sve prateće sadržaje od muzejskog dućana do restorana.

Dizajn s gledišta proizvođača i s gledišta korisnika

"Naš postav objašnjava što dizajn znači širokoj publici", rekao je na otvaranju Deyan Sudjic, dugogodišnji direktor muzeja. Tu se nalaze razni predmeti koji prikazuju kompleksan proces dizajniranja poput alata korištenih pri izradi, crteža i prototipa te gotovih proizvedenih modela, među kojima su i ikone dizajna koje su promijenile svijet. Direktor Muzeja naglasio je da postav muzeja nije samo kronologija najvećih dostignuća u dizajnu. "Mi istražujemo što ti proizvodi znače za život pojedinca. Koja je priča iza njihova načina izrade jednako je važno kao i finalni izgled. Istražujemo dizajn i s gledišta proizvođača i s gledišta korisnika. Nije nužno riječ o lošem dizajnu naspram dobrom dizanju, riječ je o postavljanju pitanja – što pokreće svijet? Ono što je Tate Modern učinio za suvremenu umjetnost, to mi želimo učiniti za suvremeni dizajn i arhitekturu".

Designer, User, Maker naziv je stalnog postava koji kroz 1000 izloženih predmeta priča priču o dizajnu koji je promijenio svijet. Izloženi su klasici dizajna – pisaća mašina Olivetti Valentine koju je dizajnirao Ettore Sottsass, Vespa Clubman Corradina d'Ascanija, Sonyev TPS L2 Walkman i jurišna puška AK-47 koju je dizajnirao Mihajl Kalašnjikov. Tu se nalaze i prvi Model T Forda, dio Pompidou Centra u Parizu i maketa londonske podzemne željeznice. Naravno, priča o dizajnu ne bi bila potpuna bez mode – izložene su punk kolekcija Vivienne Westwood i popularne Pigalle platforme Christiana Louboutina.

U sklopu stalnog postava nalazi se i Crowdsourced Wall, selekcija od 200 predmeta koje je izabrala publika, a koja prikazuje odnose koje imamo sa svakodnevnim predmetima i način na koji oni oblikuju naše živote. Među odabranim predmetima svoje su mjesto našli Biblija, limenka Coca-Cole, Burberry vjetrovka, običan plastični vrtni stolac, Nokia 1100 i znak londonske podzemne željeznice, predmet koji je odabrao gradonačelnik Londona Sadiq Khan.

Rješavanje kompleksnih problema današnjice

Posjetitelje je na otvaranju oduševila izložba Fear and Love: Reactions to a Complex World koja donosi 11 instalacija nekih od najprovokativnijih i najinovativnijih dizajnera i arhitekata današnjice, koji nastoje ukazati na aktualne probleme u svijetu uzrokovane ili riješene kroz dizajn. Najviše je prašine podigla Pan-europska dnevna soba koja predstavlja ideju idealne Europe, dizajnerska provokacija arhitekata iz OMA-e nastala kao odgovor na Brexit. Tako se u šarmantnom retro prostoru našao po jedan objekt iz svake od 28 članica EU: IKEA Billy regal za knjige iz Švedske, porculanski čajnik iz Rumunjske, Samsung televizor proizveden u Slovačkoj i pomalo sarkastičan doprinos Velike Britanije - obična chessy zidna tapeta s cvjetnim uzorkom. Premda je nazočnost Hrvatske u europskom boravku prošla neprimijećeno na naš upit Emily Durant, koordinatorica izložbi Design muzeja, dostavila nam je sliku predmeta koji su autori odabrali da predstavlja Hrvatsku. Riječ je zdjelici od brušenog samoborskog kristala proizvedenoj 2016. koja svojom formom i ornamentima nije mnogo odmakla od one koja stoji u kredencu vaše bake od 1956.

Američka dizajnerica Madeline Gannon izložila je Mimusa, industrijskog robota kakvog nalazimo u tvornicama automobila, a koji ovdje, u muzeju reagira na pokrete posjetitelja pokazujući privrženost ili ljutnju poput kućnih ljubimaca. Gannon je htjela pokazati da roboti, u medijima označeni isključivo kako kradljivci posla u industrijskom sektoru, mogu biti dobri suputnici i da bi ljudi mogli nadići anksioznost prema njima ako se s njima zbliže. Rural Urban Framework, dizajnerski kolektiv iz Hong Konga pokušava odgovoriti na pitanje - kako globalizacija utječe na naš identitet?, izloživši nastambe dizajnirane za velik broj mongolskih nomada koji su se preselili u predgrađa glavnog grada Ulan Batora. Intalacija propituje koliko je nomadima bilo teško odreći se tradicionalnih sloboda i otvorenih prostranstava zelenih pašnjaka, a ulaskom u te mini paviljone posjetitelji dobivaju dojam o izazovima s kojima su svakodnevno suočeni nomadi u svojoj prilagodbi na urbani način života.

Ono što je ova izložba pokazala jest da je dizajn naučio nešto što klasično oglašavanje nije, a to je da ljudi ignoriraju dizajn koji ignorira ljude. Dizajn nije samo oblik i boja, dizajn je i kreativnost i inovativnost koji tehnologijama daju humanu dimenziju, koja jednostavnošću, iskrenošću i upotrebljivošću poboljšava stvari koje su nam bitne u životu. (Ivan Guberina)

 

Foto: Gareth Gardner (prve 4 fotografije), Luke Hayes

 

Museum and Heritage Awards 2017. – otvorene prijave

Godišnja britanska “Museum + Heritage” nagrada priznanje je kojim se nagrađuje izvrsnost i inovativnost, odabiru i promoviraju dobre prakse u muzejima, galerijama, kulturnim i baštinskim ustanovama Velike Britanije i Europe. Među jedanaest kategorija nalazi se i Međunarodna nagrada za koju se mogu prijaviti i institucije iz Hrvatske.

Muzeji, galerije i baštinske ustanove izvan Velike Britanije mogu aplicirati projektima u rasponu od osnivanja i izgradnje nove muzejske institucije ili obnove postojeće, novim postavom ili izložbom koju su priredili. Rok za prijave je prvi veljače 2017., a više podataka možete naći na mrežnim stranicama. (M.K.)

Museums + Heritage

Programska knjižica