HR | EN
#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

Sankt Peterburg – dvije izložbe zagrebačkih muzeja

U Državnom muzeju povijesti Sankt Peterburga smještenom u tvrđavi Petropavlovsk, u petak 14. srpnja 2017. otvorene su izložbe dva hrvatska muzeja - "Klasici hrvatske fotografije" Muzeja za umjetnost i obrt i "Nikola Tesla – čovjek koji je rasvijetlio svijet" Tehničkog muzeja Nikola Tesla.

Na izložbi "Klasici hrvatske fotografije" kroz osamdeset fotografija predstavljeni su autori koji su obilježili povijest hrvatske fotografije, kroz tri vrhunca hrvatske autorske fotografije od tridesetih do osamdesetih godina prošlog stoljeća. Izložbom su obuhvaćeni sami početci fotoreportaže (Tošo Dabac, Đuro Janeković), fotografije iz pedesetih godina koje su bile pod utjecajem konstruktivizma i apstrakcije (Milan i Slavka Pavić) kao i radovi Mladena Tudora iz sedamdesetih i osamdesetih godina, dugogodišnjeg fotoreportera Vjesnika u srijedu, Globusa i Starta. Izložba će nakon Sankt Petersburga biti predstavljena u Moskvi i drugim ruskim gradovima.

Izložba „Klasici hrvatske fotografije“ pokazuje nezaobilazan izbor autora prilagođen poznavateljima povijesnih stilova i pravaca fotografije, ali i široj publici u rasponu od dokumentarnosti fotoreportaža preko subjektivne fotografije do neorealističke poetike. Prikazana djela pokazuju tematsku, stilsku i tehničku vrijednost u razvoju hrvatske fotografije potvrđujući stilsku sinkronost sa svjetskim zbivanjima, ali i istovremeno naglašavajući autorske specifičnosti obilježene prostorom i vremenom njihova nastanka, kaže Dunja Nekić, u katalogu izložbe.

Druga izložba pod nazivom „Nikola Tesla – čovjek koji je rasvijetlio svijet“, koju su koncipirali Tehnički muzej Nikola Tesla i Hrvatski povijesni muzej, predstavlja životni put Nikole Tesle, najvažnije događaje iz njegova života, njegove izume i otkrića.

Izložba kronološki prikazuje Teslin put od rođenja u Smiljanu do odlaska i djelovanja u Americi dajući publici uvid u njegova istraživanja na području prijenosa energije, elektromagnetskih valova i rasvjete kao i pregled njegovih najvažnijih izuma. Izložba je multimedijalna i pored deset panoa koje prate video uradci i zvučna kulisa, na kojima se nalaze i citati iz Tesline autobiografske knjige "Moji izumi", publika će imati prilike razgledati i interaktivne funkcionalne modele Teslinih izuma - Teslin transformator i Kolumbovo jaje.

Autori stručne koncepcije i tekstova su Matea Brstilo Rešetar iz Hrvatskoga povijesnog muzeja i Renato Filipin iz Tehničkog muzeja Nikola Tesla, a likovni postav potpisuje dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović.

Izložba o hrvatskoj fotografiji bit će otvorena do 6. kolovoza, a ona posvećena Nikoli Tesli do 10. rujna. (I.G.)

 

Foto: Muzej za umjetnost i obrt, Tehnički muzej "Nikola Tesla"

 

Međunarodna suradnja – izložba o narodu kojeg su čuvale svete zmije

U zagrebačkom arheološkom muzeju otvorena je izložba Japodi, zaboravljeni gorštaci, posvećena drevnom narodu Like, prva samostalna izložba vrijedne japodske zbirke u 170 godina postojanja Arheološkog muzeja.

Izložba je ostvarena u suradnji sa Zemaljskim muzejom Bosne i Hercegovine u Sarajevu jer je riječ o drevnom narodu koji je nastanjivao sjeverozapadni dio doline rijeke Une i Gorsku Hrvatsku u posljednjem tisućljeću stare ere. Japodi su, sudeći prema arheološkim nalazima, nedvojbeno tu živjeli već od kraja 10. st. pr. Kr., a prema vijestima grčkih pomoraca na Jadranu iz 6. st., prvi ih spominje Hekatej (Hekataios). Nakon pada pod rimsku vlast dijelom romanizirani Japodi većinom nastavljaju živjeti na istome prostoru sve do propasti Rimskog carstva.

U njihovu šarolikom društvenom ustroju bili su najvažniji rudari, kovači, seljaci, pastiri, i ratnici. Japodski seljaci su uzgajali raznoliku stoku, žitarice i mahunarke. Njihova umjetnost ima razmjerno malo osobitosti i uglavnom je mješavina raznih ilirskih, panonskih, rimskih i grčkih utjecaja. Njihovi su ukrasi od metala i od jantara kao ogrlice, te spiralni i trokutasti privjesci. Prije dolaska Rimljana Japodi su uglavnom bili nepismeni i tek nakon rimskih osvajanja se kod njih nalaze vlastiti nadgrobni natpisi na latinici. Zato je njihov jezik ostao većinom nepoznat i jedini zapisi su njihova nadgrobna imena (tafonimi) i od Rimljana popisan mjestopis japodskih naselja i rijeka (toponimi).

Japodi su po vjeri bili mnogobošci, a glavni bog bio je Vodenbog Bindus. Ruševine njegova su hrama nađene su kod Bihaća. Japodski etnički totem je bio lik konja, a također su štovali i svete zmije kao duhove svojih predaka. Prema rimskim izvorima japodski gradovi imali su organiziranu lokalnu samoupravu s glavnim gradom Metulumom kod današnjeg Josipdola.

Japodska kultura predstavljena je na izložbi s više od 400 predmeta izrađenih od keramike, bronce, jantara, stakla i drugih materijala. Izložbu prati I bogati katalog na hrvatskom i engleskom jeziku. Stručna vodstva, kreativne radionice i popularna predavanja bit će dostupna tijekom cijelog trajanja izložbe koja se zatvara 17. rujna. (Arheološki muzej u Zagrebu)

 

Foto: Ivan Guberina

 

Seminar STORAGE RE-ORG – poziv na sudjelovanje

ICOM SEE, ICOM Hrvatska i Etnografski muzej u Zagrebu pozivaju sve zainteresirane da se prijave na RE-ORG seminar reorganizacije muzejskih čuvaonica. Seminar je namijenjen stručnom muzejskom osoblju koje se u svojim ustanovama susreće s problematikom načina čuvanja zbirki u depoima. Cilj je kroz metodologiju reorganizacije pomoći u provedbi promjena pružajući sustavni pristup poboljšanja potencijala zbirke, osiguravajući njezino dugoročno očuvanje.

Seminar se održava u trajanju od dva tjedna i sastoji se od teorijskog i praktičnog rada (od planiranja projekta reorganizacije do samog izvršenja). Svi sudionici dužni su odraditi seminar od početka do kraja jer se RE-ORG model temelji na timskom radu koji je nužan u rješavanju kompleksnih problema vezanih uz čuvaonice. Seminar se odvija na engleskom jeziku.

Sudjelovanje na seminaru je besplatno. Za sudionike su osigurani obroci, dok si smještaj sudionici osiguravaju sami. Broj mjesta na seminaru je ograničen. Organizatori zadržavaju pravo odabira sudionika sukladno motivaciji prijavljenih, odnosno njihovoj spremnosti da RE-ORG model primjene u vlastitoj ustanovi.

Broj predviđenih sudionika je 20, a poželjno je da iz svakog odabranog muzeja na edukaciji sudjeluju dvije osobe čiji je stručni rad vezan uz muzejske čuvaonice.

Vrijeme održavanja: od 6. do 17. studenog 2017. godine
Mjesto izvođenja seminara: Etnografski muzej Zagreb
Prijave su otvorene do 1. rujna 2017.

Svi zainteresirani mogu se prijaviti za sudjelovanje koordinatorici Ani Matković na email: amatkovic@emz.hr.

Prijave trebaju sadržavati:

  • osnovne osobne podatke
  • motivacijski dio, razlog za sudjelovanje (do 250 riječi)
  • naznaku postojećih problema, te naznaku oblika na koji će se znanje sa seminara primijeniti u instituciji (do 250 riječi)
  • kratku izjavu o prihvaćanju uvjeta sudjelovanja na seminaru sukladno pozivu za sudjelovanje

Prijava, koja objedinjuje dijelove od a-d), šalje se kao prilog e-poruci u MS Word ili PDF dokumentu.

Seminar će se održati uz potporu ICOM-a i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Više informacija o samom projektu: www.re-org.info

 

Uoči Interlibera – muzejska knjiga nije pokleknula

Premda je posljednjih dvadesetak godina muzejsko izdavaštvo kročilo iz Gutenbergove galaksije u onu digitalnu, kriza naklade hrvatske knjige svela na razinu 19. stoljeća, a broj kupaca prepolovila – hrvatska muzejska knjiga još nije pokleknula pred izazovima vremena i recesije o čemu će i ove godine svjedočiti izložba izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija koja će se u organizaciji Muzejskoga dokumentacijskog centra održati u sklopu ovogodišnjeg Interlibera, od 7. do 12. studenoga 2017. na Zagrebačkome velesajmu.

Knjiški Armagedon koji se očekivao u bitci između knjige i njene digitalne inačice za sada nije pogubio muzejsko izdavaštvo kako kod nas tako i u svijetu. Muzej Guggenheim, koji većinu svoje kolekcije nudi online, pokrenuo je prije nekoliko godina ambiciozan program koji je korisnicima omogućavao da kupe i s weba skinu monografije. Brojke su bile porazne.

Usprkos popularnosti e-knjige, prodaja muzejskih publikacija u tom formatu nije postigla očekivani uspjeh. Washingtonski Muzej Hirshhorn napravio je eksperiment s izložbom Ai WeiWeija uz koju su ponudili knjigu tvrdih korica po cijeni od 39.95 dolara, neku vrstu bogato ilustrirane brošure po cijeni od pet dolara i e-knjigu za 19.95 dolara. Tvrdoukoričenih knjiga prodali su deset tisuća, brošura dvadeset tisuća, a e-knjiga je kupljeno svega 200 primjeraka.

I hrvatske brojke govore još uvijek u prilog tiskanoj knjizi. Na prošloj, 35. izložbi izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija MDC je izložio 683 nova naslova - kataloga izložaba i muzejskih zbirki, vodiča kroz stalne postave, monografija i časopisa od čega svega 11 elektroničkih izdanja na CD-ROM-ovima i DVD-ima.

Budući da je Hrvatsku ove godine pogodio još jedan val pomora knjižara, prostor za promociju i prodaju muzejske knjige dodatno se suzio tako da je nastup na Interliberu jedan od rijetkih načina da se osnaži vidljivost i vrijednost muzejskih izložbenih, istraživačkih, znanstvenih i edukativnih projekata jer na žalost, kao i na prvoj izložbi održanoj davne 1982. god., i danas vrijede iste riječi kojima je izložba najavljena: "Muzejsko-galerijske ustanove snažan su, ali nedovoljno uočen, izdavački sektor".

A taj "nevidljivi" sektor do danas je samo na Interliberu predstavio gotovo 18 tisuća novih naslova koji su popisani u 35 popratnih svezaka kataloga izložaba. (MDC)

Detaljnije informacije o pripremama za 36. Izložbu krajem kolovoza ili na e-mail sradov@mdc.hr 

 

Foto: MDC

 

Obljetnica – 70 godina Hrvatskog muzejskog društva

Nedavno je iz tiska izašao najnoviji broj časopisa Vijesti muzealaca i konzervatora posvećen 70. obljetnici Hrvatskoga muzejskog društva (HMD). Društvo je osnovano neposredno iza Drugoga svjetskoga rata 1946. godine kao Društvo službenika i suradnika muzeja, galerija i konzervatorskih zavoda Museion u NR Hrvatskoj, sa svojim podružnicama i sekcijama te prvim predsjednikom Viktorom Hoffillerom, arheologom, muzealcem i ravnateljem Arheološkoga muzeja u Zagrebu.

Poticaj za osnivanje Društva bilo je "stručno i naučno usavršavanje muzejskih, galerijskih i konzervatorskih radnika i organizacijsko djelovanje u svrhu stvaranja što većeg broja članova te kulturne izgradnje naših naroda" prenosi iz dostupne građe Dubravka Jakelić Osrečki u uvodnom tekstu o strukovnom organiziranju i djelovanju hrvatskih muzealaca. Tome u prilog išlo je i pokretanje glasila Društva Vijesti Društva muzejsko-konzervatorskih naučnih radnika NRH 1952. godine koje je u svojem kontinuiranom objavljivanju mijenjao uredništva (uvijek iz reda renomiranih muzealaca među kojima su Lelja Dobronić kao prva urednica, dr. Antun Bauer, ravnatelj Muzejskoga dokumentacijskoga centra u Zagrebu i niz drugih) pa i naslov, numeraciju, učestalost izlaženja i format o čemu je više pisala Lida Roje Depolo, trenutna urednica Vijesti muzealaca i konzervatora.

Obljetničke Vijesti donose i priloge Milvane Arko-Pijevac o radu Društva u razdoblju 2012. do 2016. god., kraći prikaz nakladničke djelatnosti HMD-a Silvije Brkić Midžić, cjelovitu bibliografiju izdanja HMD-a Snježane Radovanlija Mileusnić te prikaze povijesnih djelovanja i aktivnosti pojedinih sekcija HMD-a: Sekcije za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju (Vesna Leiner i Renata Brezinščak), Sekcije restauratora i preparatora HMD-a (Mirta Pavić), Sekcije za dokumentaciju (Borut Kružić).

Sudjelovanje HMD-a na seminaru Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture i njegovih prvih 20 godina (1997. – 2016.) opisala je Mirna Willer, a 21. Edukativnu muzejsku akciju koja se od 1996. održava uz Međunarodni dan muzeja predstavila je Jelena Hotko. Obljetnički broj Vijesti donosi i popis nagrada HMD-a za 2015. godinu među kojima je Nagrada za životno djelo koju je primio muzejski savjetnik mr. cc. Ivan Mirnik. Tekstovi obljetničkih tema ilustrirani su novijim dokumentarnim fotografijama dok je na koricama fotografija koja plijeni pažnju s plenuma Društva održanoga u Osijeku 1958. godine. (Snježana Radovanlija Mileusnić)

Cijeli broj dostupan je na stranicama Hrvatskog muzejskog društva u pdf formatu

 

CAA-Getty International Program - natječaj za kustose

College Art Association Getty International Program objavio je natječaj za stipendiranje muzejskih kustosa i povjesničara umjetnosti za sudjelovanje na 106. Colledge Art Association konferenciji, koja će se održati u Getty Centru Los Angelesu između 21. - 24. veljače 2018. godine.

20-ak odabranih kandidata imat će priliku tijekom 4 konferencijska dana poslušati više od 200 izlaganja i sudjelovati u brojnim panel diskusijama, radionicama i izložbama posvećenim povijesti umjetnosti i vizualnim umjetnostima općenito.

College Art Association (CAA) osnovan je u New Yorku s ciljem promocije vizualnih umjetnosti, poticanja izvrsnosti u kreaciji, interpretaciji i učenju o vizualnim umjetnostima te radi unapređivanja društva kroz umjetnost. Cilj CAA Getty International Program-a je povećati prisustvo međunarodnih stručnjaka na CAA godišnjim konferencijama radi razmjene različitih umjetničkih i akademskih gledišta iz cijelog svijeta, poticanja profesionalnog razvoja svojih članova i istraživanja novih oblika komunikacije uporabom novih tehnologija.

Od kada je pokrenut 2012. godine, program je stipendirao dolazak više od 90 međunarodnih stručnjaka iz Centralne i Istočne Europe, Rusije, Azije, Afrike i Južne Amerike.

Kandidati moraju imati dobro znanje engleskog jezika, biti povjesničari umjetnosti koji rade kao kustosi u muzeju, predaju na sveučilištu ili rade kao stručnjaci u drugim institucijama vezanim uz vizualne umjetnosti. Stipendijom su pokriveni putni troškovi, sedmodnevni smještaj, kotizacija za konferenciju i jednogodišnja članarina u College Art Association-u.

Svi zainteresirani za sudjelovanje na konferenciji moraju poslati u pdf formatu popunjenu prijavnicu, CV i pismo preporuke od ravnatelja muzejske institucije ili škole odnosno dekana fakulteta na mail Janet Landay: jlanday@collegeart.org

Rok za prijave je ponedjeljak 21. 8. 2017., a svi sudionici natječaja bit će obaviješteni o odabranim kandidatima 2.10.2017. (I.G.)

Više o prijavi

 

Impressum

Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690

Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivan Guberina Grafički urednik: Denis Bučar

Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr