"David Bowie is" u Groningeru
Kada je u proljeće 2013. godine Victora & Albert muzej najavio otvaranje izložbe o Davidu Bowieju već je u pretprodaji planulo 50.000 ulaznica. Prva velika retrospektiva života i djela Davida Bowiea ujedno i prva izložba V&A- ja posvećena jednoj pop-zvijezdi, bila je pravi blockbuster. No kritičari nisu baš bili najsretniji, štoviše ugledni Financial Times ustvrdio je da je izložba dokaz da “Bowie još nije spreman za muzej”.
Tri godine kasnije, na dan kada je Bowie umro izložba “David Bowie is” još puni muzeje. Smrt umjetnika zatekla ju je u Groninger muzeju u Nizozemskoj nakon što je već bila izložena po muzejima Južne Amerike, SAD-a, Australije i Europe. Izložbu čine osobni predmeti, stihovi, video-zapisi, omoti ploča, scenografije, instrumenti i brojni kostimi, material koji pokazuje kako je Bowiejevo djelo utjecalo, ali i bilo pod utjecajem promjena kroz koje je prolazila umjetnost, dizajn, kazalište i popularna kultura. Njegov kreativni process i karakteristične stilske promjene nastajale su u suradnji s brojnim umjetnicima iz raznih područja od svijeta mode preko grafičkog dizajna i kazališta do filma.
Andreas Blühm, direktor Groninger muzeja, u kojem se trenutno nalazi izložba, Muzej je otvorio i u ponedjeljak kako bi se posjetitelji mogli upisati u knjigu žalosti, a u Victoria & Albert muzeju održavaju se projekcije filma koji je rađen povodom izložbe.
Boris Bućan i Sanja Iveković u Tate Modernu
Pop art, ali ne kakav ste znali, poruka je izložbe “The World Goes Pop” kojom je londonski Tate Modern ispričao globalnu priču o pop artu otkrivajući nepoznatu stranu tog umjetničkog i kulturnog fenomena. Od Latinske Amerike do Azije preko Europe do Bliskog Istoka ovom se izložbom nastojalo dati pregled umjetnosti 60tih i 70tih godina prošloga stoljeća ističući kako su različite kulture i zemlje reagirale na ovaj umjetnički pokret.
Politika, tijelo, revolucije, konzumerizam, javni protesti samo su neke od tema koje su umjetnici promišljali u raznim medijima od slikarskog platna preko tv ekrana do flipera. Izložbom se htjelo pokazati da pop art nikada nije bio samo oda zapadnoj konzumerskoj kulturi već vrlo često subverzivni, međunarodni jezik protesta – jezik koji je danas tek dobio na snazi i značenju.
Među djelima pedesetak umjetnika iz cijeloga svijeta našla su se i djela hrvatskih umjetnika. Boris Bućan predstavljen je s dvadesetak platana iz serije Bućan Art iz 1972., a Sanja Iveković, videom “Slatko nasilje” iz 1974. kojim je, kako sama kaže, “htjela gledatelje simbolički (rešetkom navučenom preko ekrana s reklamama) odvojiti od slatkog nasilja, nasilja koje se čini na nježan, drag i efikasan način”.
“Miroslav Kraljević i sljedbenici” u Novom Sadu
Otvorenje izložbe “Miroslav Kraljević i sljedbenici” u Spomen-zbirci Pavla Beljanskog u Novome Sadu bilo je, prema izvještajima tamošnjih medija, jedno od najposjećenijih događanja u povijesti te institucije. Višegodišnja suradnja zagrebačke Moderne galerije i Spomen-zbirke Beljanski rezultirala je izložbom kojom se prvi put u Srbiji predstavlja izbor od 68 djela iz prve polovine 20. stoljeća u Hrvatskoj.
Reprezentativan izbor djela iz kolekcije zagrebačkog muzeja, autora dr. Zvonka Makovića, ističe hrvatskog umjetnika Miroslava Kraljevića koji je ostavio dubok trag u hrvatskom slikarstvu, ali i na brojne umjetnike značajne za srpsko slikarstvo poput Petra Dobrovića, Save Šumanovića, Milivoja Uzelca i drugih.
Izložba, koja je proglašena “značajnim kulturnim događajem”, popraćena je neuobičajeno bogatim i raznovrsnim nizom edukativnih programa: stručnim vođenjima za sve generacije, predavanjima o vezama između hrvatskog i srpskog slikarstva između dva rata i pojedinim slikarima toga razdoblja, filmskim projekcijama, koncertima glazbe iz vremena kada je djelovao Miroslav Kraljević dok je za djecu svih uzrasta tijekom cijelog trajanja izložbe organizirano upoznavanje s djelima hrvatskih slikara kroz radionice kojima se istražuje sve od slikarstva, preko mode do “Psa gospodina Kraljevića”.
Radionica na temu rada u M++ programu
datum početka/završetka: 03.02.2016. / 03.02.2016.
vrijeme održavanja: u 10 i u 12,15 sati
organizator: Muzejski dokumentacijski centar
MDC, kao koordinator projekta informatizacije hrvatskih muzeja i tvrtka Link2 organiziraju radionicu/seminar na temu računalne obrade muzejske dokumentacije za dokumentariste i kustose zagrebačkih muzeja i okolice koji obrađuju muzejsku građu u integriranom informacijskom sustavu M++.
Na radionici/ seminaru, pomoću odabranih primjera iz prakse MMSU, Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti, Hrvatskog školskog muzeja, Hrvatskog povijesnog muzeja, Muzeja Slavonije Osijek, Etnografskog muzeja Zagreb, Gradskog muzeja Varaždin biti će prezentirane sljedeće teme:
1) Postupci vezani uz pripremu popisa za registraciju zbirke
2) Primjeri obrade sljedećih tipova predmeta:
- Pojedinačni muzejski predmet
- Pojedinačni muzejski predmet koji se sastoji od više komponenti koje čine cjelinu (pr. vrč s poklopcem)
- Grupa „identičnih“ pojedinačnih muzejskih predmeta (pr. 7 „identičnih“ plakata)
- Grupa muzejskih predmeta u kojoj jedan muzejski predmet predstavlja „spremnik“ koji obuhvaća, odnosno čini cjelinu s pojedinačnim muzejskim predmetima (pr. album s fotografijama, mapa grafika, pribor za jelo (s kutijom))
- Grupa muzejskih predmeta koji čine cjelinu - bez fizičkog spremnika, odnosno predmeta koji ih obuhvaća (pr. nošnja, vojna odora, pribor za jelo koji se sastoji od 6 vilica, 6 noževa, 6 žlica (bez kutije))
- Jedan fizički predmet koji se sastoji od dva umjetnička djela (pr. likovna djela s obje strane papira ili platna)
Za svaku radionicu poželjno je prijaviti se tjedan dana ranije.
U Beogradu otvorena izložba "Dizajn za novi svijet"
“
Dizajn za novi svijet”, zajednički projekt beogradskog Muzeja istorije Jugoslavije i zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt, izložba je koja preispituje ulogu grafičkog dizajna u kreiranju i širenju glavnih simbola jugoslovenske države.
Autori izložbe, Ivan Manojlović, kustos Muzeja istorije Jugoslavije i Koraljka Vlajo, kustosica Muzeja za umjetnost i obrt iz Zagreba, fokusirali su se na najvažnije motive utkane u brend tada nove, danas pokojne države, kroz osam izložbenih cjelina: državni simboli, kult Josipa Broza Tita, revolucija i NOB, kult radnika, u službi naroda, industrijalizacija, modernizacija, blagostanje.
Izloženo je više od 250 plakata iz zbirki Muzeja povijesti Jugoslavije, Muzeja za umjetnost i obrt iz Zagreba, Muzeja za arhitekturu i dizajn iz Ljubljane i Muzeja suvremene umjetnosti iz Beograda, kao i iz privatnih zbirki. Uz plakate, koji su u to doba bili jedno od najsnažnijih sredstava prenošenja poruka, na izložbi se našlo više od 200 publikacija, poštanske marke, znakovi i logotipi tvrtki, novčanice, poslovne čestitke, kalendari ali i kutije šibica iz fonda Muzeja za umjetnost i obrt jer su i one korištene kao kanali za slanje propagandnih poruka. Odabirom grafičkog materijala dokumentiran je razvoj ključnih službenih i neslužbenih državnih simbola: od zastave i grba, preko zvijezde, srpa i čekića do kulta Titove ličnosti i crvene boje, ali i odnosa dizajnera i tadašnjeg društva naspram onoga što oni zastupaju i predstavljaju.
Naslov izložbe inspiriran je knjigom "Dizajn za stvarni svijet" Viktora Papaneka, izuzetno značajnog austrijsko-američkog teoretičara dizajna, koji je sedamdesetih i osamdesetih godina ostavio snažan utjecaj na generacije mladih dizajnera u Jugoslaviji.
“Željeli smo prikazati i one forme grafičkog dizajna koje su zanemarene ili zaboravljene a koje su činile značajan dio naše svakodnevice. Iako je plakat neprikosoveni kralj grafičke komunikacije, poruke na kutijama šibica ili kalendarima dopirale su do daleko veće publike no tzv. visoki dizajn za kulturne manifestacije”, kaže jedna od autora izložbe Koraljka Vlajo.
Dizajn Izložba ostaje otvorena u beogradskom Muzeju istorije Jugoslavije do 29. svibnja 2016.
Otvorena izložba “Pokrenuto oko – talijanska kinetička umjetnost od 50-ih do 70-ih”
U Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, u četvrtak 14. siječnja, otvorena je izložba “Pokrenuto oko – talijanska kinetička umjetnost od 50-ih do 70-ih”. Izložbu su organizirali MUO i Talijanski institut za kulturu u Zagrebu, a kustosica izložbe je Micol Di Veroli.
Izložba predstavlja radove dva umjetnička pokreta (Gruppo N i Gruppo T), odnosno 27 umjetnika među kojima su i neka ključna imena tih umjetničkih pokreta - Enzo Mari, Getulio Alviani, Giovanni Anceschi, Bruno Munari te Antonio Barrese.
Ravnatelj MUO-a Miroslav Gašparović dodatnom vrijednošću te izložbe smatra što predstavlja umjetnike koji su bitno utjecali na hrvatsku umjetnost od pedesetih do sedamdesetih i bili važan dio pokreta Novih tendencija.
"Bilo je to doba najslavnijeg razdoblja hrvatske recentne povijesti umjetnosti, kada su Zagreb i Hrvatska bili velikim slovima ucrtani u kartu svjetske umjetničke scene, pa nam je dodatni motiv za izložbu bio skrenuti pozornost na te svijetle trenutke hrvatske umjetnosti", rekao je Gašparović.
Izložba je organizirana uz podršku Ministarstva kulture RH i Veleposlanstva Talijanske Republike u RH, te Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba.
Izložbu "Pokrenuto oko" možete pogledati do 14. veljače.