Dvadeseto izdanje jednog od najvećih međunarodnih muzejskih festivala – Intermuseuma, na kojem su sudjelovala 425 muzeja iz cijelog svijeta, održalo se u organizaciji Ministarstva kulture Ruske Federacije u Moskvi od 31. svibnja do 3. lipnja 2018. godine.

Na ovogodišnjem Intermuseumu čija je tema bila “Muzeji i društvo“ sudjelovalo je 386 ruskih i 39 stranih muzeja, a hrvatsku su predstavljali Muzej Antičkog stakla iz Zadra i Tiflološki muzej iz Zagreba. U bogatom kulturnom i edukativnom programu i razmjeni novih ideja pored muzeja iz svih osam saveznih okruga Ruske Federacije sudjelovale su delegacije 24 zemlje uključivši predstavnike iz Bjelorusije, Velike Britanije, Njemačke, Grčke, Italije, Nizozemske, Srbije, Finske, Češke, Švicarske i Estonije.

Posebnu pozivnicu da bude partner festivala ove godine dobio je Forum slavenskih kultura, neprofitna zaklada nastala 2004. godine s ciljem očuvanja kulturnih vrijednosti i tradicija slavenskih zemalja. Cijela delegacija Foruma slavenskih kultura u Moskvi brojala je više od 30 članova iz sedam zemalja, koji su se publici predstavili brojnim predavanjima i različitim pratećim događajima, a petnaest muzeja koji su do sada sudjelovali na natječaju za nagradu Živa dobilo je čast predstaviti se u posebnom izložbenom prostoru nazvanom „Trg Živa“.

Muzej antičkog stakla u Zadru, koji je u Sankt Petersburgu 2015.godine u okviru dodjele nagrade “Živa” za najbolji slavenski muzej dobio Nagradu za kreativnost i bio domaćin 3. dodjele nagrade Živa 2016. godine, predstavio se publici suvenirima - replikama antičkog stakla i nakita, brojnim publikacijama i video projekcijama te brošurama i video materijalima Turističke zajednice grada Zadra. Tiflološki muzej iz Zagreba, koji je u Sankt Petersburgu 2015. godine nagrađen za Posvećenost i otvorenost prema posjetiteljima, dobio je poziv da predstavi svoj rad zajedno s Muzejom savremene umjetnost Republike Srpske iz Banja Luke i Galerijom Matice Srpske iz Novog Sada kroz izložbu “Prostor, oblik, dodir”, na kojoj je surađivao kao savjetnik za područje prilagodbe izložbe osobama s invaliditetom.

Unutar teme festivala “Muzeji i društvo“ birali su se najbolji ruski muzeji u nekoliko kategorija - od najboljih istraživačkih projekata do onih koji su bili najbolji na području muzejske edukacije i poticanja međuregionalne suradnje, a ovogodišnji žiri koji je morao odabrati između 499 prijavljenih projekata iz 322 ustanove predvodila je ravnateljica Državnog muzeja likovne umjetnosti Puškin Irina Antonova.

Grand Prix dodijeljen je moskovskom Muzeju povijesti gulaga za osvojene dvije finalne nominacije - najbolji istraživački muzejski projekt (Veschdok project) i najbolji projekt koji potiče socijalnu interakciju (The Social Role of Volunteers in Establishing Intergenerational Links with Victims of Political Repressions). Od ostalih muzeja nagrađeni su Bakhrushin Nacionalni muzej kazališta Moskva u kategoriji najboljeg projekta koji potiče međuregionalnu suradnju za nacionalni portal "Theater Museums of Russia" te Memorijalni muzej kozmonautike za najbolji projekt u području muzejske edukacije realiziran pod nazivom "Engineering Center". (I.G.)

Zašto su nizozemski dječji muzeji uspješniji od ostalih? U čemu leži formula njihove superiornosti kada je riječ o području privlačenja i obrazovanja najmlađih korisnika? Na ovo pitanje odgovore nudi publikacija pod naslovom “NL faktor - putovanje kroz obrazovni svijet nizozemskih muzeja”, autorice Margherite Sani, iz Instituto Beni Culturali talijanske regije Emilije Romanje koju je ovih dana na svojim stranicama objavio NEMO (Network of European Museum Organisations).

Sudjelujući u radu žirija Children in Museum Award Margherita Sani je primijetila da je među nominiranima i nagrađenima najviše nizozemskih muzeja što ju je ponukalo da krene u istraživanje i obilazak mnogobrojnih nizozemskih muzeja kako bi otkrila što je to što ih izdvaja od ostalih. “Impresionirala me kvaliteta aktivnosti koje su nizozemski muzeji predstavljali, inovativnost rješenja, svježina pristupa. No, tek kad sam čula Massima Negrija kako prezentirajući svoju novu knjigu “Velika revolucija u europskim muzejima” kaže da je u muzejskom svijetu Nizozemska danas vodeća zemlja kada je riječ o inovativnosti, shvatila sam da tu ima nešto vrijedno istraživanja”.

Tijekom ljeta 2017. obišla je tri četvrtine nizozemskih dječjih muzeja, razgovarala s ravnateljima, kustosima, muzejskim pedagozima koncentrirajući se na edukativne programe, izložbe, dizajn i planiranje programa. U studiji su dani primjeri 22 muzeja koji su proteklih pet godina bili kandidati za nagradu Djeca u muzeju, no ipak, nakon svega što je istražila i saznala autorica je uvjerena da sve počinje od temelja stvorenih prije 30 godina, od “Delta plana” neke vrste muzejskog velikog spremanja kojim je nizozemski muzejski sektor u razdoblju od 1990. do 2000. doveden u red, kojim su prvo sređeni nagomilani zaostaci u inventarizaciji i konzervaciji, građa kategorizirana, donešene precizne politike upravljanja zbirkama što je sve postalo obveza ako je neki muzej htio aplicirati za potporu države.

Drugi važan osnov uspješnosti leži u reformi koja je nakon “velikog spremanja” transformirala nacionalne muzeje u zaklade koje samostalno upravljaju sredstvima koje im država daje na osnovu četverogodišnjih planova. Muzeji imaju slobodu planiranja i vođenja svojeg poslovanja, doznačena sredstva sami raspodjeljuju prema svojim potrebama, imaju pravo samostalno zapošljavati, otpuštati i stvarati nova radna mjesta, ali i sva je odgovornost na njima pa tako i da priskrbe prosječno 50 posto sredstava. Ta “liberalizacija”, kako je neki nazivaju, zapravo je donijela revoluciju u funkcioniranje muzeja i stvorila temelj za rast inovativnosti, fleksibilnosti i kreativnosti nizozemskih muzejskih kuća.

Treći su važan faktor nacionalne politike prema djeci koja su prema podacima OECD-u u Nizozemskoj među najsretnijom na svijetu. Povezivanje djece s kulturnim institucijama smatra se važnim dijelom obrazovanja podjednako u osnovnoj kao i u srednjoj školi. Suradnja škola i kulturnih ustanova dio je plana Ministarstva obrazovanja u kojem ministar osobno naglašava upravo važnost suradnje škola i muzeja.

Upravo ta politička vizija koja je dio strateških dokumenata i memoranduma, a kojom se kontinuirano potiče sudjelovanje i obrazovanje djece i mladih jedan je od najvažnijih strukturnih razloga za nastanak, kako to autorica kaže “NL faktora”. Među strukturnim sastojcima ove priče o uspjehu ona ističe i jasan okvir koji vlada daje svake četiri godine kao temelj za sufinanciranje, zajedničko djelovanje kojim sektor nastupa prema javnosti i političarima, čvrsto postavljen sustav registracije koji diže kvalitetu sustava u cjelini jer od muzeja traži da zadovolje brojne kriterije kako bi se kvalificirali za sufinanciranje javnim novcem. No, ipak novi liberalni model upravljanja muzejima autorica vidi kao najsnažniji element jer je u potpunosti izmijenio način rada, poslovanja i cijelu muzejsku kulturu zemlje.

Budući da je istraživanje provela kolegica iz Italije nimalo ne čudi da je na kraju ipak morala primijetiti da osim pametne politike nešto je i do ljudi. Nizozemci su u odnosu na južnjake pragmatičan i za novo otvoren svijet. Njihova izreka “Bolje je dobro ukradeno neg’ loše smišljeno” znači da je bolja dobra kopija od lošeg originala. Pragmatični Nizozemci ne žele trošiti energiju na izmišljanje kotača. Umjesto toga, oni se susreću, razmjenjuju iskustva i ideje i uče jedni od drugih. (Maja Kocijan)

Publikacija je dostupna na mrežnim stranicama NEMO-a.

Na slavonskome kulturnome meniju ovoga ljeta najveća je poslastica velika izložba četiriju slavonskih muzeja – Muzeja likovnih umjetnosti, Muzeja Slavonije i Državnoga arhiva u Osijeku te Muzeja Valpovštine u Valpovu. Riječ je o izložbi „Valpovački vlastelini Prandau-Normann“ na kojoj je izložena vrijedna muzejska i arhivska građa vlastelinskih obitelji Hilleprand von Prandau i von Normann-Ehrenfels koje su vladale Valpovštinom od 1721. do 1945. godine. Jedan dio izložbe koji prikazuje svakidašnji život valpovačkog vlastelinstva i njihovu glazbenu baštinu postavljen je u autentičnom prostoru baroknoga dvorca, u Muzeju Valpoštine. Posjetiteljima izložbe Muzej Valpovštine priredio je i „Vodič kroz zbirke“ za razgledavanje cijeloga dvorca i stalnoga postava Muzeja koji dočarava život u dvorcu kakav je nekada bio.

Vodič je objavljen krajem 2017. godine povodom 60 godina djelovanja Muzeja i rezultat je njegove vrlo aktivne djelatnosti nakon desetogodišnje stanke, od 2006. godine. Uvodni tekstovi autorice i urednice Vodiča Mirjane Paušak, više kustosice i voditeljice Muzeja, donose povijesnu priču o Muzeju, njegovom osnutku, izgradnji zbirki i postavima. Posebno je poglavlje posvećeno valpovačkom dvorcu koji je dijelom ugrađen u utvrdu s početka 15. stoljeća, njegovim građevinskim obilježjima kao i o njegovim vlasnicima kroz povijest. Opis prostora kompleksa dvorca - kule, dvorišta, kapelice, soba i prostorija dvorca te perivoja i parka popraćen je fotografijama, među kojima je autorica posebice istaknula grb viteškog zmaja isklesanoga na stropu kule valpovačkog dvorca iz vremena bana Ivana Morovića, sačuvanu kuhinjsku peć, kao i ukrase kalijevih peći.

Središnje mjesto autorica pridaje opisu deset muzejskih zbirki - Arheološke, Etnografske, Geološke, Kulturno-povijesne, Lovačke, Povijesne i Vatrogasne zbirke, Zbirke 2. svj. rata i NOB-a, Zbirke građanskog života te Zbirke starih fotografija - s približno 10 000 predmeta. Svaka je zbirka predstavljena opisnim dijelom te izborom muzejskih predmeta. Kulturno-povijesna zbirka svakako je jedna od najatraktivnijih, jer su muzejski predmeti većinom iz ostavština plemićke obitelji Prandau-Normann i dio su kompleksa dvorca u kojem su i smješteni.

Poseban naglasak autorica je stavila i na Fotografsku zbirku formiranu 2010. godine, koja ima 2423 muzejska predmeta među kojima su fotografije nekih od najvećih i najpriznatijih svjetskih fotografa s kraja 19. st., snimanih u studijima srednje Europe, ali i albume fotografija europskih gradova, ljetovališta i umjetničkog blaga pohranjenog u crkvama i muzejima krajem 19. st. Prema riječima autorice „Ova zbirka daje pregled početka fotografije u Valpovštini, ali i srednjoj Europi pa i šire, i riječ je o zbirci koja se može ravnopravno nositi s najvećim i najboljim zbirkama ovog tipa ne samo hrvatskih već i europskih muzeja.“

Svojim predmetima izdvaja se i Vatrogasna zbirka, jedna od najstarijih, otvorena kao dio postava Muzeja 1957. godine. Većinu je predmeta, među kojima su dijelovi vatrogasnih uniformi, vatrogasna zastava iz 1894. g., ali i pozivnice i programi na vatrogasne zabave ili igrokaze amaterskih glumačkih skupina vatrogasaca, darovao DVD Valpovo, a svjedoče o vatrogastvu od 1887.g. do suvremenih dana.

Zbirka građanskog života nudi pak širok i raznolik krug predmeta i dokumenata koji obuhvaćaju obrtništvo, školstvo, građanske udruge, sport, vjerski život, upotrebne predmete u domaćinstvu i drugo, a dio su povijesti Valpova i Valpovštine.

Vodič donosi i osnovne informacije o muzejskome arhivu, hemeroteci i knjižnici. Upotpunjen je i sažecima na njemačkome i mađarskom jeziku, bibliografijom te izvodima iz recenzija dr. sc. Dinka Župana i dr. sc. Zorka Markovića.

Tekst pisan popularnim stilom, upotpunjen ilustracijama u bojama, vodič čini kulturno-povijesnim štivom namijenjenom široj publici. (Snježana Radovanlija Mileusnić)

PAUŠAK, Mirjana
Vodič kroz zbirke Muzeja Valpovštine : povodom 60 godina djelovanja Muzeja Valpovštine /
(urednica i autorica teksta Mirjana Paušak ; fotografije Darko Jančikić, Ladislav Pađen). - Valpovo : Muzej Valpovštine : Ustanova za kulturne djelatnosti "Ante Evetović Miroljub",
2017.- 182 str. : ilustr. u boji ; 24 cm

Sažetak na njem. i mađ. jez.- Bibliografija.
ISBN 978-953-55465-8-0

Vitraji s motivima glagoljice, Goldonijeve staklene lubanje, replike Tiffany lampe, nakit rađen po uzoru na antičke staklene perle kao i mnoštvo senzualnih ženskih aktova našlo se u novoj monografiji „Ljudi od stakla“, koja na 232 stranice donosi pregled umjetnika i izložbi suvremene umjetnosti stakla održanih u Muzeju antičkog stakla u Zadru (MAS) u razdoblju od 2009. do 2018. godine.

Ideja autorice Jadranke Belevski, voditeljice Odjela za dokumentaciju, bila je predstaviti izložbenu djelatnost u mediju suvremenog stakla realiziranu u Muzeju proteklih devet godina. U tom se razdoblju predstavilo više od 90 umjetnika koji su svojim radovima sudjelovali na 28 samostalnih i 8 skupnih izložbi.

Muzej antičkog stakla u Zadru kao arheološki muzej specijaliziran za antičko staklo ima fundus koji broji više od 5000 predmeta koji pokrivaju period od 1. do 5. stoljeća. U njemu se postupno, donacijama gostujućih umjetnika, formira Studijska zbirka suvremenog stakla u kojoj se nalazi više od 100 umjetnina i čiji se fond uz gotovo svaku novu izložbu povećava čineći važan pogled na hrvatsko staklarstvo suvremenog doba.

U monografiji je predstavljena prva izložba suvremene umjetnosti stakla u tom muzeju pod nazivom „Stakleni gradovi“, otvorena u studenom 2010. godine. Autor je na izložbi predstavio 3 staklene instalacije - zapadni, istočni i arhetipski povijesni grad, koje predstavljaju različite procese rada na staklu od hladne obrade optičkog stakla, preko toplinske obrade kristalnog stakla do toplinske obrade flat stakla u kalupima.

Iste godine Muzej spaja staklo i sakralnu tematiku izložbom „U susret Božićnoj svjetlosti“ hrvatskog akademskog slikara Josipa Botterija Dinija, prvoj u nizu božićnih izložbi koje Muzej organizira svake godine. Uz prepoznatljive Botterijeve vitraje, na izložbi je predstavljeno i šest radova s motivima zadarskih zaštitnika iz privatne kolekcije.

Jedna od najopsežnijih izložbi održanih u Muzeju antičkog stakla u Zadru svakako je velika retrospektiva Raoula Goldonija, jednog od najznačajnijih hrvatskih umjetnika u radu sa staklom. Izložba je održana kao središnji događaj proslave 3. godišnjice otvorenja Muzeja, a posjetitelji su na njoj imali prilike vidjeti mnoga vrijedna Goldonijeva djela poput Vepra (1968.), Mrcine (1972./73.), Kompozicije – Torzo III (1975.), Začetnog oblika (1975.), Životinjske glave s rogom (1975.) ili Glave ždrijepca (1979.).

Supružnici iz Rijeke Željka i Boris Rogić priredili su Hommage velikom majstoru Art Nouveau stila, poznatom američkom slikaru i majstoru umjetničkog obrta Louisu Comfortu Tiffanyju. Na svojoj prvoj izložbi naslovljenoj „Tiffany & Tiffany“ izložili su vjerne replike Tiffany lampi i predstavili publici tehniku izrade jednog od najkopiranijih umjetničkih uradaka kroz povijest.

U monografiji su se našle i minimalističke monokromne skulpture Jeronima Tišljara, izložene prošle godine u sklopu izložbe„Slomljena svjetlost“. Njima je zadarskoj publici približen češki krug Stanislava Lybenskog, jednog od najutjecajnijih umjetnika 20. stoljeća koji radi sa staklom, poznatog po geometrizmu i konstruktivističkom pristupu oblikovanju stakla, zaslužnom za transformaciju stakla iz stolne dekoracije u ozbiljan element suvremene arhitekture. (Ivan Guberina)

LJUDI OD STAKLA: PREGLED UMJETNIKA I IZLOŽBI SUVREMENE UMJETNOSTI STAKLA U MUZEJU
ANTIČKOG STAKLA U ZADRU OD 2009. DO 2018. / Nakladnik: Muzej antičkog stakla u Zadru, 2018.,
232 str., fotografije u boji, ISBN 978-953-7866-77-8

Urednica i autorica teksta: Jadranka Belevski / Recenzenti izdanja: Lada Ratković Bukovčan, Vesna Jurić Bulatović

College Art Association Getty International Program koji podupire Getty fondacija objavio je natječaj za stipendiranje muzejskih kustosa i povjesničara umjetnosti za sudjelovanje na 107. Colledge Art Association konferenciji, koja će se održati u New Yorku od 13. - 16. veljače 2019. godine.

Dvadesetak odabranih kandidata imat će priliku tijekom četiri konferencijska dana poslušati više od 200 izlaganja i sudjelovati u brojnim panel diskusijama, radionicama i izložbama posvećenim povijesti umjetnosti i vizualnim umjetnostima općenito.

CAA Getty International Program formiran je s ciljem povećanja prisustva međunarodnih stručnjaka na CAA godišnjim konferencijama radi razmjene različitih umjetničkih i akademskih gledišta iz cijelog svijeta, poticanja profesionalnog razvoja svojih članova, istraživanja novih tehnologija u kreaciji, interpretaciji i komunikaciji vizualnih umjetnosti te radi unapređivanja društva kroz umjetnost.

Od kada je Program pokrenut 2012. godine 105 međunarodnih stručnjaka iz Srednje i Istočne Europe, Rusije, Azije, Afrike i Južne Amerike dobilo je stipendije za sudjelovanje na godišnjim konferencijama Colledge Art Association-a.

Kandidati moraju imati dobro znanje engleskog jezika, biti povjesničari umjetnosti koji rade kao kustosi u muzeju, predaju na sveučilištu ili rade kao stručnjaci u drugim institucijama vezanim uz vizualne umjetnosti. Stipendijom su pokriveni putni troškovi, osmodnevni smještaj, kotizacija za konferenciju i jednogodišnja članarina u College Art Association-u.

Svi zainteresirani za sudjelovanje na konferenciji moraju poslati popunjenu prijavnicu, CV na dvije stranice i pismo preporuke od ravnatelja muzejske institucije ili škole odnosno dekana fakulteta na mail Janet Landay: jlanday@collegeart.org. Prije ispunjavanja prijavnice kandidati trebaju zatražiti temporary Member Number od korisničke podrške.

Rok za prijave je ponedjeljak 27. 8. 2018., a svi sudionici natječaja bit će obaviješteni o odabranim kandidatima do 5.10.2018.

Više o prijavi pročitajte na službenim stranicama.