HR | EN
#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

Kukuljević Sakcinski – na ogled hrvatskom narodu i učenom svijetu

U povodu obilježavanja 200. obljetnice rođenja Ivana Kukuljevića Sakcinskog (1816. – 1889.) Hrvatski povijesni muzej i Gradski muzej Varaždin priredili su izložbu „Ivan Kukuljević Sakcinski – začetnik hrvatskog identiteta“.

Izložbom prožetom biografskim podacima kroz deset tematskih cjelina prezentira se Kukuljevićevo djelovanje u vrijeme oblikovanja hrvatske nacionalne svijesti te njegov doprinos procesu nacionalne integracije i afirmacije u južnoslavenskom okviru naspram centralističkih namjera Beča. Kao neumorni književnik, političar, povjesničar, epigrafičar, konzervator, arhivist i sakupljač umjetnina prvi je započeo s pothvatom znanstvenog argumentiranja i artikuliranja ukupnosti činjenica koje tvore hrvatski nacionalni identitet te ukazao na njegove osobitosti.

Povjesničar Tadija Smičiklas, Kukuljevićev suvremenik i suradnik, možda je najbolje definirao njegovu dugoročnu viziju djelovanja govoreći o baštini koju je nastojao oteti zaboravu i dati na „ogled hrvatskome narodu i učenom svijetu“. Shvaćajući važnost institucija, a napose arhiva i muzeja u smislu sabiranja, čuvanja, znanstvenog obrađivanja i prezentiranja materijalnih svjedočanstava hrvatske baštine, te kritičkog pristupa obrađivanja hrvatske povijesti, vjerujemo da se Kukuljevića s pravom može nazvati začetnikom hrvatskog identiteta. Kukuljevićev široki interes, njegova neiscrpna radna energija te živ i znatiželjan duh, nisu bili samo rezultat obilježja vremena u kojem je živio nego i karakterna i duševna svojstva njegove osobnosti. Kukuljevićev predan rad potpuno posvećen osnivanju temeljnih znanstvenih i kulturnih institucija te otvaranje mnogih pitanja i disciplina ključnih za nacionalni status hrvatskog naroda otvorio je prostor istraživačima budućih generacija sve do današnjih dana.

Izložba se temelji na originalnim predmetima iz fundusa Hrvatskog povijesnog muzeja i Gradskog muzeja Varaždin te posudbama predmeta iz privatnog vlasništva te srodnih arhivskih i muzejskih institucija.

Autori izložbe su dr. sc. Marina Bregovac Pisk, muzejska savjetnica, mr. sc. Jelena Borošak Marijanović, muzejska savjetnica i Kristian Gotić, kustos iz Hrvatskog povijesnog muzeja, Ljerka Šimunić, kustosica iz Gradskog muzeja Varaždin te dr. sc. Ivana Mance s Instituta za povijest umjetnosti. Autori likovnog postava su Željko i Lana Kovačić te Lana Krpina.

Izložba je u Hrvatskom povijesnom muzeju otvorena do 5. ožujka 2017., a u Gradskom muzeju Varaždin od 12. travnja 2017. do 30. srpnja 2017. (M.K.)

Više na http://www.hismus.hr/hr/.


 

Ministarstvo kulture – 18 milijuna za umjetnost i kulturu za mlade

Ministarstvo kulture objavilo je 12. prosinca 2016. godine otvoreni (privremeni) poziv na dostavu projektnih prijedloga pod nazivom „Umjetnost i kultura za mlade“.

Poziv se provodi u okviru Operativnoga programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.“, a usmjeren je na prevladavanje ograničenja pristupa mladih osoba kulturnim i umjetničkim sadržajima i aktivnostima te poticanje mladih da aktivno sudjeluju u kulturnome životu zajednice.

Stoga su za financiranje prihvatljive aktivnosti pripreme i provedbe umjetničkih radionica za mlade u srednjim školama, posebno u manje razvijenim područjima RH, aktivnosti pripreme i provedbe umjetničkih radionica za mlade u nepovoljnome položaju te priprema i realizacija kulturno-umjetničkih programa ustanova u kulturi, umjetničkih organizacija i udruga u području kulture i umjetnosti. Prihvatljivi su prijavitelji organizacije civilnoga društva (umjetničke organizacije, udruge u području kulture i umjetnosti, udruge u području socijalnih djelatnosti, zaklade), ustanove u kulturi, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Ukupni iznos bespovratnih sredstava iznosi 18,000.000,00 kuna. Udio financiranja po pojedinome projektu iznosi 100 % prihvatljivih troškova, od čega je 85 % osigurano iz sredstava Europskoga socijalnog fonda (ESF-a), dok će obvezni udio nacionalnoga sufinanciranja od 15 % osigurati Ministarstvo kulture iz Državnoga proračuna Republike Hrvatske.

Sva dokumentacija vezana uz Poziv dostupna je na sljedećim poveznicama: www.strukturnifondovi.hr i www.esf.hr.

Poziv je otvoren do 28. veljače 2017.


 

Budimpešta – slikarski velikani Monarhije ponovno na okupu

Budimpeštanski Mücsarnok (www.mucsarnok.hu) , paviljon izgrađen prije 120 godina u povodu Milenijske izložbe kojim se željelo prikazati golemo umjetničko bogatstvo i sjaj Austro-ugarske monarhije, ponovo je otvorio vrata djelima umjetnika koji su obilježili kraj 19. i početak 20. stoljeća na području cijelog imperija.

Izložbu nazvanu Prvo zlatno doba koncepcijski je osmislila i znanstveno obradila dr.sc. Ilona Sármány-Parsons, povjesničarka umjetnosti, a ostvarena je u suradnji s muzejima i privatnim kolekcionarima iz Austrije, Mađarske, Češke, Poljske, Rumunjske i Hrvatske. U devet izložbenih dvorana predstavljeno je 165 slikarskih remek - djela nastalih u vrijeme i na prostoru nekadašnje Austro-Ugarske.

Namjera nije bila ponoviti postav Milenijske izložbe - bilo bi to i vrlo teško s obzirom na to da je u Drugom svjetskom ratu uništen velik dio Mücsarnokova arhiva – već se željelo radove velikih umjetnika koji su tada izlagali u Mücsarnoku smjestiti u kontekst prostora koji je danas dom suvremene umjetnosti. Uz djela pohranjena u bečkom Belvedereu i Theatre muzeju, varšavskom Royal Castle muzeju, krakovskom Nacionalnom muzeju, praškoj Nacionalnoj galeriji te Mureş County muzeju u rumunjskom Târgu Mureş , koja su za tu prigodu stigla u Budimpeštu, mađarska kulturna javnost ima priliku vidjeti i slike hrvatskih slikara.

Riječ je o dva ulja na platnu: “Dubravka” Vlaha Bukovca i “Srijemski mučenici” Mate Celestina Medovića, koja se čuvaju u budimpeštanskom Muzeju moderne umjetnosti- Mađarskoj nacionalnoj galeriji koje je davnih godina otkupilo mađarsko Ministarstvo kulture, zatim slici Otona Ivekovića “Nikola Zrinski pred juriš iz Szigeta “ iz Hrvatskog povijesnog muzeja, te dvije slike iz fundusa Moderne galerije u Zagrebu – “Grad Dis” Mirka Račkog i “Angelus” Emanuela Vidovića.

I “Grad Dis” i “Angelus” su kapitalna djela hrvatske umjetnosti. Za sliku “Grad Dis” - koja simbolizira prijelaz Virgilija i Dantea preko močvare u kojoj se u dubinama utapljaju lijeni, a na površini tuku srditi - Mirko Rački našao je nadahnuće u Danteovoj ‘Božanstvenoj komediji’, a naslikao ju je 1906. Emanuel Vidović slikom Angelus , koju je naslikao iste godine, započeo je novu eru u hrvatskom slikarstvu i smatra se jednim od začetnika hrvatskog likovnog moderniteta. Autorica izložbe oba umjetnika smatra pretećama novih stilova i vjesnicima novih vremena.

Izložba u Mücsarnoku može se razgledati do 12. ožujka 2017. (Lana Šetka, Moderna galerija)

 

Foto: Kővári György Márió, Műcsarnok / Kunsthalle, Budapest


 

Muzej Đakovštine – predstavljen Projekt arheološke topografije

Muzej Đakovštine ovih je dana javnosti predstavio dva nova projekta: Projekt arheološke topografije Đakovštine i novu internetsku stranicu Muzeja (http://muzej-djakovstine.hr/ ) zamišljenu i realiziranu kao interaktivni prostor za prezentaciju građe i djelatnosti Muzeja.

Stranica je rezultat timskog rada stručnih djelatnika Muzeja i IL Studija iz Đakova, a njena dodana vrijednost su brojna besplatno dostupna muzejska izdanja u PDF formatu. Motivacija za javno predstavljanje stranice proizašla je iz želje za predstavljanjem noviteta u Muzeju, ali i novih djelatnica – kustosice Marije Gačić, etnologinje i Jelene Boras, arheologinje u programu stručnog osposobljavanja.

Javnosti je predstavljena i inicijativa za sistematizaciju arheoloških lokaliteta u Đakovštini, koja se razvila kao rezultat intenzivnih priprema na stalnom arheološkom postavu, a autorica projekta je arheologinja Jelena Boras. Istraživanjem mogućnosti virtualne prezentacije ovakve baze podataka, rodila se zamisao o interaktivnoj geografskoj karti koja bi sadržavala sve poznate lokalitete s točnom lokacijom i kratkim opisima. Kako Muzej nema stalno zaposlenog arheologa, u potrazi za savjetom dobili smo podršku i prijedloge matičarke za arheološku djelatnost, dr. sc. Jacqueline Balen.

Autorica projekta arheološke topografije, Jelena Boras, odabrala je besplatnu Googleovu platformu My maps zbog jednostavnog načina unošenja podataka te zbog dostupnosti na gotovo svim uređajima s pristupom internetu. Lokaliteti su izdvojeni prema sljedećim kategorijama: opis, vremenska pripadnost (prapovijest, antika i srednji vijek), stanje (istraživan – neistraživan), stupanj zaštićenosti pri Ministarstvu kulture te popis literature. Svakome je dodana zračna ortofotografija, slikovni materijal iz nekoliko varijanti austrougarskih karata ili rekonstrukcije određenih elemenata preuzete iz literature. U tom obliku karta je postavljena na našu redizajniranu web stranicu jednostavnim ugrađivanjem linka u izvorni kod stranice, čime je generiran preglednik, a može mu se pristupiti putem linka: http://muzej-djakovstine.hr/multimedija/ .

Ovakvim načinom prezentiranja podataka, našim korisnicima je pružena mogućnost cjelovitog uvida u arheološku baštinu Đakovštine kroz perspektivu arheoloških nalazišta. Uvid u istu tu baštinu, ali preko arheoloških predmeta i rekonstrukcija, uskoro će biti dostupan u Muzeju Đakovštine kroz stalni postav arheologije.

Iako je cilj ove inicijative bilo stvaranje baze podataka samo za područje Đakovštine, smatramo da ima potencijal prerasti granice naše regije i u suradnji s nama susjednim lokalnim muzejima i kulturnim ustanovama, prerasti u relevantnu bazu arheološke topografije koja može poslužiti u edukativne i turističke svrhe, ali isto tako i doprinijeti unaprjeđivanju arheološke struke.

Stvaranjem nekoliko takvih manjih, ali ujednačenih izvora podataka, ukupna arheološka slika prostora poprimila bi jasnije konture. Stoga koristimo priliku da pozovemo sve zainteresirane kolege da se priključe inicijativi koju bismo zajednički pretvorili u projekt stvaranjem matične web stranice koja bi objedinila sve prikupljene podatke s većim mogućnostima pretraživanja i klasifikacije lokaliteta, a koja, dakako, iziskuje širu suradnju i logistiku. Takva jedinstvena stranica mogla bi poslužiti svim regionalnim, ali i nacionalnim kulturnim ustanovama, kao sredstvo informiranja, dok bi arheološkoj struci predstavila dobar temelj za cijeli niz prostornih i statističkih analiza. Za sve detaljnije informacije i prijedloge budite slobodni obratiti se autorici projekta, Jeleni Boras na adresu: boras.jelena@gmail.com. (Martija Gačić i Jelena Boras, Muzej Đakovštine)

 

Foto: Muzej Đakovštine


 

Narodni muzej Zadar - Lech Walesa u Krakovskim jaslicama

U Gradskoj loži Narodnog muzeja Zadar otvorena je izložba "Krakovske jaslice" nastala kao rezultat suradnje Narodnog muzeja Zadar i Povijesnog muzeja Krakova. Riječ je o fenomenu jedinstvenog prikazivanja Isusova rođenja u koji su ugrađeni prepoznatljivi elementi poljske kulture, arhitekture, legendi kao i likovi iz poljske prošlosti i sadašnjosti.

Krakovske jaslice (Szopka krakowska) javljaju se u nekadašnjem glavnom gradu Poljske Krakovu u 19. stoljeću. Svih četrnaest jaslica izloženih u Zadru predstavljaju specifičnu arhitekturu poznatih spomenika i zgrada Krakova - svaka szopka ima barem jedan toranj modeliran prema višem zvoniku crkve Sv. Marije ili prema zvoniku Wavelske katedrale i tornju Gradske vijećnice. Česti su i elementi kraljevskog dvorca Wavel, kružne tvrđave Barbacan i gradskih vrata Sv. Florijana jer, kako šaleći se kaže Michal Niezabitowski, ravnatelj Povijesnog muzeja grada Krakova oni “ zapravo vjeruju da se Isus rodio u Krakovu i sve te scene zatvaraju u prostor grada”.

Stoga ne čudi da pored Svete obitelji, Sveta tri kralja i ostalih figurica karakterističnih za betlehemske jaslice, Krakovske jaslice imaju i povijesne figure, kraljeve, nacionalne heroje i istaknute Poljake - krakovskog svirača trube koji je prema predaji bio ubijen dok je stanovnike Krakova upozorio na napad Tatara, Twardowskog – poljskog plemića i čarobnjaka koji je prodao dušu vragu, pa čak i prvog predsjednika Lecha Walesu ili papu Ivana Pavla II. Također, svaka Krakovska jaslica sadrži i patriotske simbole - bijelog orla koji je nacionalni grb Poljske i poljsku crveno-bijelu zastavu. Čest detalj je i krakovski grb, zid s tri kule i otvorenim vratima te bijelim okrunjenim orlom. Neke od jaslica sadrže i glazbene kutije koje sviraju popularne krakovske melodije ili božićne pjesme.

Zadatak njegovanja tradicije izrade jaslica, njenog čuvanja i predstavljanje široj javnosti kako u Poljskoj tako i inozemstvu preuzeo je na sebe Povijesni muzej grada Krakova, koji je ujedno i organizator godišnjeg Natjecanja za najljepše Krakovske jaslice, koje se početkom prosinca održava na Glavnom trgu u podnožju spomenika poznatom poljskom pjesniku Adamu Mickiewiezu. Pravila natjecanja dopuštaju i profesionalnim umjetnicima i amaterima da se natječu pod istim uvjetima, a svake godine nakon zatvaranja izložbe Muzej kupi najljepše izloške čime redovno obogaćuje svoju kolekciju koja uključuje više od 300 jaslica različitih veličina, umjetničkih medija i materijala.

Izložbu je postavila kustosica Narodnog muzeja Zadar Ivana Dražić u suradnji s kustosima Povijenog muzeja grada Krakova, a jedinstveni krakovski ugođaj Božića u Zadru može se pogledati do 15. siječnja, svakim danom od 9 do 21 sat. (I.G.)

 

Foto: Narodni muzej Zadar


 

Božić u muzeju – 50 božićnih jelki kao muzejske vitrine

Među brojnim blagdanskim izložbama i prigodnim muzejskim programima jedno se može pohvaliti da je najstarije. “Christmas Around the World” koji organizira Museum of Science and Industry iz Chicaga prvi je put organiziran prije 74 godine.

Počelo je tijekom 2. svjetskog rata 1942. godine kao podrška Saveznicima i simbol nade u teškim vremenima. Jedno božićno drvce dvanaest je dana za redom ukrašavalo dvanaest etničkih zajednica čiji predstavnici žive u Chicagu, a čije su se domovine našle uz Saveznike u borbi protiv Hitlera. Od tih ratnih godina ovaj je običaj rasao da bi se danas u ovom velikom i uglednom muzeju svake godine našla prava šuma borova, ove godine njih 50. Svaki je okitila jedna etnička zajednica ili diplomati neke od država svijeta koje u Chicagu imaju svoje predstavništvo.

Uz kićenje borova na način koji odražava kulturu i običaje neke zajednice ili zemlje u muzeju od studenoga do siječnja vikendima traje i program na posebnoj pozornici gdje se svakoga dana predstavljaju foilklorne skupine pojedinih naroda. Među pedeset borova koji su ove godine zauzeli središnju aulu Muzeja izdvojen je hrvatski bor koji se već godinama ukrašava licitarima, a uz njih predstavljhaju običaji od dolaska sv. Nikole preko sadnje pšenice do toga kojim riječima građani Hrvatske jedni drugima čestitaju sretan Božić. (M.K.)

http://www.msichicago.org/explore/whats-here/exhibits/christmas-around-the-world/

 
 

Foto: Museum of Science and Industry, Chicago; J.B. Spector/Museum of Science and Industry, Chicago; Kasumi Chow/Museum of Science and Industry, Chicago