Newsletter, broj 63., 22. 5. 2018.

Muzej betinske drvene brodogradnje dobitnik je prestižne nagrade Silleto koju dodjeljuje Europski muzejski forum za izvrstan rad s lokalnom zajednicom i uključivanje volontera u rad muzejske ustanove. Ceremonija dodijele nagrada održala se 12. svibnja u Muzeju Polin - Muzeju povijesti poljskih Židova u Varšavi u Poljskoj, a među 40 kandidata koji su se borili za nagrade našao se još jedan predstavnik iz Hrvatske – Muzej vučedolske kulture te dva muzeja iz susjedstva - Muzej ratnog djetinstva iz Sarajeva i Dom Jevrema Gruića iz Beograda.

Muzej betinske drvene brodogradnje žiri je naveo kao izvrstan primjer socijalno odgovornog muzeja koji pokrenut jasnom vizijom i entuzijazmom odražava identitet lokalne zajednice, povezuje svojim zbirkama tradicionalni način života sa sadašnjošću i zbližava starije i mlađe generacije.

Najstariju i najugledniju europsku muzejske nagradu - Europski muzej godine, koja je ustanovljena 1977. godine pod pokroviteljstvom Vijeća Europe, dobio je Muzej dizajna iz Londona, kojega je Muzejski dokumentacijski centar predstavio u broju 28 Vijesti iz svijeta muzeja. Prema riječima žirija Muzej dizajna slavi i istražuje ljudsku kreativnost predstavljajući ideje i proizvode koji su oblikovali našu svakodnevicu. Njegovi kustosi zbirke stavljaju u kontekst globalnih tehnoloških znanja i suvremene kulture, nudeći visoku razinu interaktivnosti i uspostavljajući interkulturni dijalog u zajednici. Bogatim programom izložbi, događanja i izdavaštva nastoje svojim korisnicima omogućiti razumijevanje suvremenog svijeta i po mogućnosti ga učiniti boljim.

Kenneth Hudson nagradu za inovativno i izazovno postignuće koje propituje uobičajenu percepciju uloge muzeja u društvu dobio je Estonski nacionalni muzej iz Tartua koji interpretira i prezentira kompleksno povijesno i etnografsko nasljeđe estonskog naroda i ugro-finskih manjina stvarajući inkluzivni kulturni dijalog, dok je Muzejsku nagradu Vijeća Europe za 2018. godinu dobio Muzej ratnog djetinstva iz Sarajeva koji je na ceremoniji održanoj u travnju u Strasbourgu naveden kao primjer održive civilne inicijative koji ljudima koji su u ratnom sukobu doživjeli duboke traume nudi katarzu, zacjeljivanje i pomirdbu.

Posebne pohvale od sudačkog žirija dobili su: Vapriikki Museum Centre iz Tamperea, Lascaux IV- International Centre For Cave Art iz Dordogne, Helsinki City Museum iz Helsinkija, Rainis and Aspazija’s Museum iz Rige, Museo dell’ Opera del Duomo iz Firence, Museum University Of Navarra iz Pamplone te Museo Egizio iz Torina. (I.G.)

Listu svih nominiranih muzeja možete pogledati ovdje.

Muzej Sinjske alke ove je godine jedan od 29 laureata iz 17 država Europe koji su nagrađeni nagradom Europa Nostra za velika postignuća u konzervaciji, istraživanju, predanom radu te obrazovanju, osposobljavanju i podizanju razine znanja o kulturnoj baštini.

U Europskoj godini baštine pri izboru nagrađenih posebno je naglašena vrijednost baštine. Muzej Sinjske alke smješten je unutar Alkarskih dvora, u obnovljenom i rekonstruiranom povijesnom sklopu Kvartiri, monumentalnom spomeniku javnog graditeljstva iz 1760. godine. Muzej je osnovalo Viteško alkarsko društvo koje posjeduje vrijedne stare odore i opremu izložene u stalnom postavu. Ono po čemu je ovaj muzej specifičan jest da spaja i prezentira i materijalnu i nematerijalnu baštinu. Naime, Sinjska alka - viteški turnir u Sinju od 2010. nalazi za na UNESCO-vom popisu zaštićene nematerijalne baštine. Sam muzej otvoren je 2015. na 300. obljetnicu trčanja prve alke, zajedničkim financijskim i stručnim participiranjem Ministarstva kulture, Splitsko–dalmatinske županije, grada Sinja i Viteškog alkarskog društva. Zahvaljujući ovom muzeju, posjetitelji imaju priliku doživjeti Sinjsku alku tijekom cijele godine, a oni koji su s njom već upoznati mogu dobiti novi uvid u povijest i značaj običaja Cetinske krajine.

Središnji dio muzeja čini prikaz alkarske povorke u prirodnoj veličini, dok se na velikom video-zidu unutar muzeja mogu se pogledati pobjednici od 19. stoljeća do današnjih dana, a o najznačajnijima od njih dostupno je više informacija. Pregledno je dio po dio opisana i alkarska odora, koja se prema Statutu strogo određena, a svi njeni dijelovi od čojanog ogrtača ili dolame i gaća (hlača), preko svilenog pasa i izvezene ječerme do košulje s majitama mogu se vidjeti u ovome muzeju. Uz originalnu građu, edukativni sadržaji muzeja omogućuju posjetiteljima da se uz pomoć multimedije upoznaju sa svim segmetima alke koju stanovnici ovog kraja „žive“ već više od 300 godina.

Dobitnicima će biti uručeno priznanje na svečanoj dodjeli nagrada 22. lipnja u Berlinu, tijekom prvog Europskog sastanka na vrhu o kulturnoj baštini, u organizaciji Europa Nostre i Europske komisije i uz potporu programa Kreativna Europa. (Iva Validžija)

Kako izbjeći digitalnu letargiju i učiniti sadržaj relevantnim vašoj publici? Kako dosegnuti novu publiku? Što je influencer marketing? Koje sve mogućnosti nudi plaćeno oglašavanje na društvenim mrežama? Kako izabrati pravu platformu za promociju vaših sadržaja? Što su click rate, post-click rate i Search Engine Optimisation? Koje su funkcije hashtagova?

Odgovor na ova i mnoga druga važna pitanja s područja marketinga na društvenim mrežama nudi besplatni online priručnik pod nazivom Social Media Toolkit for Cultural Managers, koji je nedavno objavio European network on cultural management and policy (ENCATC).

Priručnik je namijenjen menadžerima u kulturnom i baštinskom sektoru i nudi upoznavanje sa zakonitostima interneta, društvenih mreža i mobilnih aplikacija s posebnim naglaskom na principe rada i različitu demografiju pet najpopularnijih društvenih mreža koje čine Twitter, Facebook, Linked-in, YouTube, Instagram i Google+.

Društvene mreže zahtijevaju sustavno bavljenje komunikacijom, osmišljavanje komunikacijske strategije i poznavanje karaktera publike. Njihovo korištenje u baštinskom i kulturnom sektoru često je, zbog nedostatka edukacije, ljudskih i vremenskih resursa, popraćeno izostankom strukturirane i kvalitetne komunikacije prema van. Ova online publikacija kreirana je s namjerom da educira o novim i inovativnim načinima angažiranja publike i omogući korisnicima da uz minimalne troškove diversificiraju publiku i poboljšaju svoj korisnički doživljaj. Autori publikacije donose niz praktičnih savjeta – od korištenja ljudskog faktora u tehnologiji i pisanja microblogova za kreiranje povjerenja do povećavanja vidljivosti na internet tražilicama upotrebom SOE optimizacije web stranica, te pojašnjavaju osnovni žargon društvenih mreža tako da svaki čitatelj nauči razlikovati click-bait od click-rate-a.

Poglavlje The Big Social Networks: What Makes Them Unique? pojašnjava kako Facebook rangira interakcije s korisnicima koristeći EdgeRank – informacije na newsfeedu korisnika se filtriraju na temelju algoritma baziranog na starosti objave, komentarima, likeovima i shareovima. Također, daje bolje razumijevanje kod nas još uvijek nedovoljno korištenog Twittera koji sa svojih 140 znakova prisiljava pošiljatelja da budete jezgrovit i precizan i koji nudi opciju hashtag#, odnosno korištenje oznaka koje opisuje događaj ili temu objave i kojima se može značajno podići doseg objava.

Ciljano targetiranje na društvenim mrežama je najtočniji i najdetaljniji oblik oglašavanja. Smatra se puno kompleksnijim oblikom promidžbe od televizije, radija ili oglašavanja u tiskanim medijima jer omogućuje višestruko targetiranje krajnjeg korisnika i njegovo geolociranje, interakciju brenda i korisnika te preciznu analitiku kampanje. Kako pravu poruku poslati pravim ljudima i kada je dobro platiti za privilegiju oglašavanja na društvenim mrežama pojašnjeno je u poglavlju Using Online Data to Understand Your Audience koje nudi step by step vodič za oglašavanje s relativno malim budžetom koje uključuje efikasno targetiranje točno određenih ciljanih skupina prema navedenim interesima, jeziku i demografskim karakteristikama te višestruko povećavanje dosega objave ili događanja boostanjem. (Ivan Guberina)

Priručnik je dostupan za preuzimanje ovdje.

Perjanice amazonskih plemena, sablje i štitovi etiopske carske vojske, stare geografske karte i fotografije južno američkih Indijanaca samo su neki od brojnih izloženih predmeta koji svjedoče o avanturama najpoznatijih hrvatskih istraživača - braće Mirka i Steve Seljana, na nedavno otvorenoj izložbi "Braća Seljan kroz prašume i pustinju" u Etnografskom muzeju u Zagrebu.

Braća Mirko (5.4.1871. - 1913.) i Stevo (19.8.1875.-7.6.1936.) Seljan hrvatski su istraživači, rođeni i školovani u Karlovcu. Dali su značajan doprinos svjetskim geografskim otkrićima krajem 19. i početkom 20. stoljeća istražujući unutrašnjost Afrike i Latinske Amerike. U svojim brojnim misijama Seljani su sretali pripadnike različitih etničkih skupina i prikupljali podatke o njihovu načinu života, prikupljali predmete za Narodni muzej u Zagrebu te bilježili specifičnosti o klimi, geologiji, biljnom i životinjskom svijetu. Autorica izložbe Marija Živković izložbom je obuhvatila sva njihova putovanja stavljajući njihovo djelovanje u povijesni kontekst i predstavljajući ih kao izuzetno značajne osobe za hrvatsku i svjetsku kulturu te dotakla važne teme kao što su kolonijalizam, eurocentrizam i trgovina robljem pridajući posebnu pažnju fenomenu istraživačkih ekspedicija.

Od pustinje Somalije preko Burskih ratova do prašuma Perua

Unatoč višestoljetnom europskom istraživanju Afrike početkom 19. st. unutrašnjost Afrike bila je potpuno nepoznata. Tek u drugoj polovici 19. st. Europljani prodiru u „srce Afrike“ zahvaljujući napretku medicine u borbi s tropskim bolestima i razvoju modernog oružja.

Početkom 1899. godine braća Seljan kreću iz Karlovca na „put oko svieta pješkom“, kako su zapisali u svojoj putnoj bilježnici. U Trstu se ukrcavaju na brod, pristaju u Egipat te nastavljaju pješice do Etiopije, tadašnje Abesinija. Saznavši da su Seljani vješti u rukovanju vatrenim oružjem etiopski car Menelik II., koji je pobjedom protiv Talijana 1896. godine stekao međunarodni ugled, poziva ih u svoju prijestolnicu Addis Abebu i imenuje časnicima i instruktorima „Kraljevske tjelesne straže“. Uslijedilo je njihovo imenovanje na poziciju guvernera Južnih provincija, mjesto koju je prije njih držao ruski časnik i istraživač Afrike Nikolaj Leontijev, s namjerom da učvrste i prošire njegovu vlast.

Nakon izbijanja Burskih ratova Seljani odlaze iz Etiopije u Južnu Ameriku gdje se 1903. godine u Rio de Janeiru sastaju s hrvatskim iseljenicima i brazilskim vlastima i nakon toga osnivaju „Hrvatsku znanstvenu misiju Mirko i Stevo Seljan“ s namjerom istraživanja mogućih putova komunikacije između razmjerno gusto naseljenih područja atlantske obale i rijetko naseljene i neprohodne unutrašnjosti bogate sirovinama. 1911. godine sklapaju s peruanskom vladom ugovor o izgradnji puta koji bi spajao visinski Peru s prostranim područjima u porječju rijeke Amazone, nakon čega Mirko kreće na svoju posljednju ekspediciju koja je završila kobno - umire u svibnju 1913. godine u peruanskoj prašumi, vjerojatno od malarije.

Vrijedna ostavština i interaktivna web stranica dočaravaju iznimne istraživačke poduhvate

Posjetitelji izložbe mogu razgledati brojne predmete koje su Seljani prikupili tijekom svojih putovanja. Izloženi su konjanička oprema, buzdovani i sablje etiopske vojske, tradicionalna odjeća shamma, liturgijski predmeti etiopskih kršćana, zatim model riječnog čamca kakav se koristio u amazonskoj delti, obredni nakit, ukrasi za glavu i ogrlice južnoameričkih starosjedilaca. Izloženi su i dnevnici, pisma, geografske karte i fotografije zanimljive s aspekta geomorfologije, klimatologije i etnografije.

Među dokumentarnom građom izdvajaju se dnevnički zapisi nastali tijekom istraživanja plovnosti rijeka na području brazilskih država Sao Paulo i Parana u kojima Seljani otkrivaju kako su naišli na velike plantaže kave i šećerne trske koje obrađuju doseljeni Talijani i podunavski Bunjevci kao i isječci iz filma iz filma „Mato Grosso“ iz 1931. godine, koji prikazuju kako su europski istraživači pribavljali namirnice i predmete za muzeje nudeći lokalnom stanovništvu u zamjenu igle, konce i udice.

Interaktivna web stranica Istraživanja braće Seljan koja na jednom mjestu nudi sve dostupne materijale koji svjedoče o djelovanju braće Seljan bit će predstavljena u utorak 22. svibnja povodom Međunarodnog dana muzeja 2018. Mrežnim korisnicima bit će dostupne fotografije predmeta iz Etiopije i Južne Amerike, fotografije koje su braća snimila u Južnoj Americi, pisma, dnevnici i putne bilježnice, knjiga „Salto del Guaira“, članci koje su Seljani objavljivali u časopisu „Prosvjeta“ između 1902. i 1911. godine kao i interaktivne karte koje iscrtavaju puteve braće Seljan s opisima njihovih ekspedicija. (I.G.)

Izložba se može razgledati do 18. studenog 2018. godine.