Newsletter, broj 61., 24. 4. 2018.

U novom broju časopisa ‘Informatica Museologica’ govorimo o dizajnu muzejskih stalnih postava i povremenih izložaba, o ljudima koji iza njih stoje i pomaku od sirotinjske paradigme u kojoj se od kustosa očekivalo da budu homo universalisi do nezaobilazne suradnje s cijelim nizom stručnjaka pa i samom publikom koja danas čini sastavni dio kreativnog procesa stvaranja izložbe.

Stoga nam je bilo iznimno važno čuti osobna iskustva dizajnera i arhitekata vezana uz temu dizajna muzejskih stalnih postava i povremenih izložaba, imajući na umu da ih odabrani studiji adekvatno ne pripremaju za te zadatke, pa su vrlo često suočeni s činjenicom da kreativnim angažmanom i u praksi stečenim iskustvom moraju „u hodu“ rješavati sve dvojbe.

U ovom broju časopisa ‘Informatica Museologica’ osim razgovora s danskim arhitektom i dizajnerom Arneom Kvorningom iz dizajnerske tvrtke Kvorning Design & Communication, specijalizirane za prezentaciju baštine, objavljujemo i deset razgovora s hrvatskim dizajnerima i arhitektima. Pozvali smo ih na suradnju tako što smo im poslali seriju pitanja, s tim da su sami mogli izabrati na koja će od njih odgovoriti. To su: Dora Bilić, Sanja Bachrach Krištofić, Klaudio Cetina, Ante Filipović Grčić, Damir Gamulin, Vanja Ilić, Nikolina Jelavić Mitrović, Iva Letilović, Mario Krištofić, Tina Müller, Nika Pavlinek, Igor Pedišić, Damir Prizmić, Marko Rašić, Antun Sevšek, Vedrana Vrabec.

U rubrici Riječ je o... 'Muzejske zbirke u svjetlu novih društvenih promjena' objavljeno je pet priloga u kojima su predstavljene neke prakse i iskustva vezane uz muzejske zbirke (većim dijelom etnografske). Posebno bismo izdvojili uvodni tekst autorice T. Jurić Rihtar OREG ≠ 'Očevidnik: Muzejska zbirka – temeljna jedinica ustroja muzejske građe' koji donosi uvid u osnovne razlike između stručnog Registra muzeja, galerija i zbirki RH kojega vodi Muzejski dokumentacijski centar te administrativnog Očevidnika muzeja, te muzeja, galerija i zbirki unutar ustanova i drugih pravnih osoba, koji se vodi pri Ministarstvu kulture RH.

Podjednako važnom temom pozabavila se i autorica dr.sc. Šojat Bikić Maja koja nam je u prilogu 'Koliko Hrvatska doista ima muzeja te muzeja, galerija i zbirki unutar ustanova i drugih pravnih osoba? Prilog hrvatskoj muzejskoj topografiji' nakon kratkog uvoda o definiciji muzeja te vrlo iscrpnog istraživanja relevantnih izvora elaborirala numeričke pokazatelje stanja hrvatske muzejske topografije. Ponuđeni odgovor, najbliži aktualnoj slici hrvatske muzejske topografije, po mišljenju autorice temelji se na samostalnom istraživačkom projektu koji nam je u prilogu predstavila – autorskoj bazi podataka Hrvatska kulturna baština.

Kao prilog praćenju Međunarodnog dana muzeja 2017. koji je u cijelom svijetu obilježen događanjima s temom 'Muzeji i sporne povijesti: govoriti o neizrecivom u muzejima' uvrštena su dva priloga: autorice Jasmine Uroda Kutlić 'Židovska zajednica u Kutini i Moslavini' te Mirjane Paušak 'Zatvoreni krug – povijest jedne nacionalizacije' o nacionalizaciji imovine pripadnika njemačke nacionalne manjine nakon Drugoga svjetskog rata.

Časopis su financirali i njegov izlazak iz tiska omogućili Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Gradski ured za kulturu, Grad Zagreb. Njegovih 257 stranica ilustriranih s 484 fotografija, 52 priloga koje potpisuje 59 autora možete naručiti po promotivnoj cijeni od 80 kuna na mail mtiric@mdc.hr.

Sudjelovanje Hrvata u jednom od najvažnijih i najkrvavijih sukoba u europskoj povijesti koji je započeo izbacivanjem tri katolička velikaša kroz prozor - Tridesetogodišnjem ratu (1618.-1648.), tema je izložbe koja je otvorena početkom mjeseca u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu pod nazivom "Tko su bili ti strašni Hrvati?" (Who were those "terrible Croats"?).

Na izložbi je prikazan izbor iz arhivskog gradiva koje se čuva u Hrvatskom državnom arhivu, Metropolitanskoj knjižnici Zagrebačke nadbiskupije, Austrijskom državnom arhivu, Arhivu Republike Slovenije, Vojnopovijesnom muzeju u Beču i Vojnom muzeju u Stockholmu, a postavljena je u sklopu dvodnevne međunarodne konferencije „Kronike plaćenika, legende i stereotipi“, koja se održala 9. i 10. travnja 2018. u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog instituta za povijest, Hrvatskog državnog arhiva i Hrvatskog povijesnog muzeja povodom 400. obljetnice početka Tridesetogodišnjega rata. Izložba je realizirana s idejom da se predstave nedostatno istražene teme iz povijesti hrvatskih postrojbi koje su sudjelovale u Tridesetogodišnjem ratu – raspored u ključnim bitkama rata, problematika nasilja, odore i oprema, status i služba unutar Hrvatsko-slavonskog odnosno Ugarskog Kraljevstva, pitanje porijekla hrvatskih vojnika te biografije istaknutih pojedinaca.

Tridesetogodišnji rat jedan je od najvažnijih i najkrvavijih sukoba u europskoj povijesti koji su obilježile plaćeničke vojske, odmazde i barbarstva prema civilnom stanovništvu te izbijanje gladi i raznih epidemija. Iako je započeo kao sukob katoličke i protestantske strane unutar Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti u njega se zbog svojih partikularnih i geopolitičkih interesa uključio niz europskih država te se naposljetku pretvorio u sveopći sukob koji je zahvatio većinu Europe. Povod za izbijanje rata bilo je odbijanje rimsko-njemačkoga cara Ferdinanda II. da suzbije nasilje izazvano protureformacijom u Češkoj, nakon čega su češki evangelici izbacili carske namjesnike kroz prozor iz palače u Pragu (tzv. praška defenestracija) i započeli oružani ustanak protiv Habsburgovaca.

Tijekom Tridesetogodišnjeg rata hrvatske postrojbe služile su pod raznim zapovjednicima - u carskoj vojsci pod grofom Bucquoyjem na početku rata, zatim pod Albrechtom von Wallensteinom i njegovim nasljednikom Matthiasom Gallasom, u vojsci Katoličke lige pod grofom Tillyem te u redovima bavarske, španjolske, a onda i suprotstavljene francuske vojske. Posebno se istaklo konjaništvo koje je ostalo zapaženo po zasjedama i smjelim prodorima u neprijateljsku pozadinu i koje je pod zapovjedništvom carskog generala von Wallensteina odigralo bitnu ulogu u bitkama kod Lützena (1632.) i Nördlingena (1643.). U Lützenu je carska vojska poražena, ali je na švedskoj strani poginuo švedski kralj Gustav II. Adolf. Budući da je Gustav među mnoštvom zadobivenih rana imao i ozljede nanesene mačem za probijanje oklopa (tzv. Panzerstecher-om) kakav su nosili samo hrvatski konjanici, autor izložbe ostavlja mogućnost da je Lav sa sjevera stradao upravo u sukobu s hrvatskim postrojbama.

Posjetitelji izložbe mogu saznati više o jedinom neposrednom sukobu tijekom Tridesetogodišnjeg rata koji se zbio na hrvatskom teritoriju – zauzimanju utvrde Greben na istočnim obroncima Ivančice od strane Banske vojske, a jedan dio postava dotiče se i ne tako slavne epizode za hrvatske postrojbe koja se dogodila svibnju 1631. kada su opsada i zauzimanje Magdeburga od strane carske vojske završili pustošenjem, pljačkom i masovnim ubojstvima civilnog stanovništva.

Na izložbi se mogu vidjeti i radovi flamanskog slikara Petera Snayersa (1592. – 1667.), suvremenika Tridesetogodišnjeg rata poznatog po panoramama bitaka i prikazima ratnih okršaja, koji je na svojim kompozicijama prikazao i hrvatske vojnike kao i rekonstrukcije dvije najstarije hrvatske zastave koje se čuvaju u Vojnom muzeju u Stockholmu – zastave pukovnije grofa Petra Keglevića i pukovnije Stjepana Dragija koje su u okršajima zarobili Šveđani.

Izložbu je realizirao Damir Stanić uz stručnu suradnju Vladimira Brnardića. Karte i kronologiju izradio je Filip Hren, a prijevod s latinskog načinila je Maja Pajnić.

Izložba se može razgledati u Hrvatskom državnom arhivu do 7. lipnja 2018. (Ivan Guberina)

Izložba posvećena grafičkom stvaralaštvu jednog od najvećih umjetnika 20. stoljeća – Pabla Picassa, otvorena je 13. travnja 2018. u Muzeju grada Đurđevca pod nazivom „Hommage a Picasso“.

Na izložbi je izloženo više od stotinu radova iz privatne zbirke Richarda H. Mayera Umjetničke galerije Böttingerhaus iz Bamberga, a osim Picassa posjetitelji mogu razgledati i radove drugih velikih umjetnika poput Andyja Warhola, Antonija Tàpiesa, Henryja Moorea, Joana Miróa, Josepha Beuysa, Davida Hockneya i Eduarda Paolozzija.

“Hommage à Picasso” rezultat je inicijative austrijskog povjesničara umjetnosti dr. Wielanda Schmieda koji je povodom Picassovog 90. rođendana angažirao najpoznatije umjetnike 20. stoljeća s namjerom da španjolskom slikaru posvete po jedno djelo. Postav je podijeljen na dva dijela koji daju osvrt na eru Picassa i umjetnosti 20. stoljeća - prvi obuhvaća 40 originalnih grafičkih djela (bakropisa, drvoreza, akvatinti i litografija) Pabla Picassa, a drugi dio sadrži originalne bakropise, litografije i serigrafije 69 umjetnika koji su pripadali različitim stilskim pravcima poput nadrealizma, informela, apstraktnog ekspresionizma, lirske apstrakcije, kinetičke umjetnosti, pop-arta i op-arta.

Posjetitelji na izložbi mogu otkriti Picassovu stvaralačku znatiželju i pratiti bitne odrednice njegove grafičke umjetnosti . Posebno su zanimljive ilustracije izrađene za Balzacovo Nepoznato remek djelo - izloženo je svih 13 bakropisa i manji dio od 67 drvoreza koji prikazuju Frenhoferov atelier tematizirajući odnos između umjetnika i modela, a jedan od njih Slikar i model koji plete nagovještava tragičan kraj pripovijetke u kojem Frenhofer razočaran reakcijom svojih kolega spaljuje svoja platna i umire.

„Mapa grafika Hommage à Picasso, postala je najranije posthumno priznanje velikom umjetniku. Grafički radovi prezentirani na izložbi u Đurđevcu, široka su panorama individualnih, tematskih i stilskih reakcija, veza i antiteza na Picassovu umjetnost. Svaki pokušaj njezine sistematizacije može izgledati proizvoljan. Ima portreta Picassa (Bury, Castillo, HAP Grieshaber, Hockney) i parafraza njegovih poznatih grafika (Hrdlicka), hommaga u kojima dominiraju senzualizam i vitalna životna snaga (Bellmer, Guttuso, Jones, Manzu, Masson, Moore) i onih u kojima se autori udaljavaju od Picassove estetike geometrijskom modelacijom svojih motiva (Chadwick, Mack, Uecker, Wewerka, Bill, D’Arcangelo, Stella, Vasarelly). Neki se autori referiraju na Picassove tehnike kolaža (Arman, Rauschenberg, Rosenquist, Tinguely) ili na njegova poznata djela kao Pistoletto na slavnu “Golubicu mira“, otkriva u predgovoru kataloga izložbe mr.sc. Krunoslav Kamenov.

Pomoć u organizaciji projekta pružili su Muzej grada Zagreba i Galerija Klovićevi dvori, a izložba se može razgledati u Muzeju grada Đurđevca do 30. rujna 2018. (I.G.)