HR | EN
#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

MDC radionica - obrada muzejskog predmeta - praksa i standardi

MDC, kao koordinator projekta informatizacije hrvatskih muzeja i tvrtka Link2 organiziraju radionicu na temu dokumentacijske obrade muzejskih predmeta kao i grupa muzejskih predmeta koji čine cjelinu. Druga tema radionice vezana je uz smjernice za izradu popisa zbirki za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra za muzejske i galerijske zbirke.
 
Na radionici/seminaru, pomoću odabranih primjera iz muzejske prakse, predstavit ćemo načine obrade/inventarizacije muzejskog predmeta kao i dijelova grupe muzejskih predmeta koji čine cjelinu te ukazati na različite prakse upisa s namjerom da se razjasne dileme vezane uz različita tumačenja muzejskog predmeta.
 
Teme radionice/seminara:
  • međunarodni standardi i smjernice
  • muzejska praksa (analiza kataloga zbirki i izložaba te mrežnih kataloga)
  • smjernice za izradu popisa zbirki za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra za muzejske i galerijske zbirke
Primjeri obrade/inventiranja muzejskog predmeta bit će iz: Arheološkog muzeja u Zagrebu, Dubrovačkih muzeja, Etnografskog muzeja Split, Etnografskog muzeja u Zagrebu, Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Muzeja Slavonije Osijek, Povijesnog i pomorskog muzeja Istre, Prirodoslovnog muzeja Rijeka, Zbirke umjetnina Ante i Wiltrud Topić Mimara - Muzej "Mimara", Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, Zavičajnog muzeja Poreštine - Museo del territorio parentino, Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti.
 
Prijave molimo poslati na : ivalidzija@mdc.hr.
 

 

Narodna galerija Ljubljana – obnova vrijedna 94 milijuna

Ljubljanska Narodna galerija, smještena u palači Narodnog doma, od svojeg se nastanka borila s problemom manjka prostora. Sve do ove godine kada je otvorena potpuno obnovljena zgrada i novi stalni postav. Projekt težak 94 milijuna kuna Sloveniju je stajao tek 14 milijuna. Ostala sredstva povukli su iz EU fondova.
 
Zadatak nije bio nimalo lak. Središnja zgrada Narodnog doma građevina je s konca 19. stoljeća kojoj su tijekom vremena u stisci s prostorom dodavani aneksi. Ovom obnovom postiglo se sve što muzealac smješten u spomeniku kulture može poželjeti. Zgrada je ojačana statički, dobila je protupotresnu i potupožarnu zaštitu, obnovljeno je sve od temelja do bakrenog pokrova, prostor za rad muzeja povećan je sa 4600 četvornih metara Narodnog doma na gotovo 13 tisuća koliko danas ima cijeli kompleks.
 
Prostor za stalni postav također je povećan tako da se danas u njemu nalazi za trećinu više eksponata, a povećani su i prostori za povremene izložbe. Obnovom su dobijeni novi depoi, knjižnica, fototeka, prostori za restauratorske radionice, za rad s djecom, klimatizacija, grijanje, novi auditorij za edukacijsku djelatnost, dvorane za komercijalnu djelatnost, muzejski dućan i kavana.
 
Obnova Narodne galerije bila je zacrtana Nacionalnim programom kulture 2008-2011. i Strategijom razvoja Slovenije 2007-2013. Radovi su trajali 19 mjeseci, nisu kasnili, a finaciranje projekta koji je stajao 12,5 milijuna eura, od čega je 85 posto pokriveno sredstvima fondova EU (Europski fond za regionalni razvoj), išlo je preko slovenskog Ministarstva kulture. Sloveniju je obnova zgrade i stalni postav u kojem je izloženo više od 600 predmeta stajao 14 milijuna kuna. Hrvatska je za obnovu i postav Muzeja Apoksiomen u kojem je izložen jedan predmet dala 27 milijuna.
 
Prva hrvatska izložba koja će biti otvorena u novoobnovljenoj Narodnoj galeriji u Ljubljani 15. lipnja je izložba „Figura i ornament / Barok – Johannes Komersteiner i njegov krug“ zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt. Naime, kipar Komersteinera podrijetlom iz sjevernog Tirola, djelovao je i u Ljubljani gdje je 1673. godine zasnovao obitelj. No, ipak sačuvana djela ponajprije ga povezuju uz Zagreb gdje je se zbog velikog broja narudžbi za kipove i oltare u crkvi sv. Katarine i u katedrali trajno preselio.
 
Više o obnovi Narodne galerije u Ljubljani možete vidjeti na izvrsnim novim mrežnim stranicama: http://www.ng-slo.si/si/.
 
Preporučujemo pogledati i video o povijesti i tijeku radova na obnovi: https://www.youtube.com/watch?v=okiXxbJKGr8&feature=youtu.be.
 

 

Institut za povijest umjetnosti - digitalizirane 33 godine Života umjetnosti

Institut za povijest umjetnosti završio je ovih dana projekt digitalizacije starih brojeva časopisa "Život umjetnosti". Svih 1084 članaka objavljenih u časopisu od br. 1 (1966.) do br. 61/62 (1999.) digitalizirani su i javno dostupni na adresi zivotumjetnosti.ipu.hr.
 
Procesu digitalizacije, koji je odlukom uredništva proveden u Institutu za povijest umjetnosti od svibnja 2015. godine, prethodila je revizija bibliografskih popisa, koji su dostupni na stranicama časopisa. Postupak optičkog računalnog prepoznavanja teksta i slike, kao i reviziju kazala članaka i autora obavila je Marija Borovičkić, a uređivanje digitalne arhive časopisa i objavu članaka Irena Šimić.
 
Ovim projektom osigurana je javna dostupnost sadržaja objavljenog u časopisu proteklih 50 godina. U tom se periodu ova publikacija profilirala u značajnu platformu, mrežu autora i suradnika, koji su svojim stručnim i znanstvenim autorskim prilozima obilježili i oblikovali značajne fenomene i događaje u području vizualne kulture, arhitekture, umjetnosti i likovne kritike druge polovice 20. stoljeća u Hrvatskoj.
 
“Život umjetnosti” je časopis za suvremena likovna zbivanja, posvećen raznovrsnim vidovima suvremene umjetničke prakse u Hrvatskoj, regiji i šire, s tradicijom kontinuiranog izlaženja od 1966. godine. Objavljuje ga Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu dvaput godišnje kao dvojezično izdanje, a od 2008. koncepciju i uredništvo broja potpisuju i gostujući urednici.
 

 

Novi etnografski postav Krasa – život “jušto na kunfini”

Memorijalni centar Lipa pamti od ovoga tjedna ima i novi etnografski postav koji, kako nam kaže autorica, kustosica Vana Gović, na nešto više od stotinu četvornih metara prostora artefaktima, fotografijama, dokumentima te prikupljenim kazivanjima i sjećanjima stanovnika oslikava svakodnevicu Krasa s kraja 19. i početka 20. st.
 
Kako je Lipa koncem Drugog svjetskog rata u velikom ratnom zločinu izgubila i ljude i materijalna svjedočanstva njihova života, a time i dio identiteta već je 1969. osnovana Etnografska zbirka za koju su se predmeti prikupljali iz Lipi susjednih mjesta na hrvatskoj i slovenskoj strani ovog pograničnog kraja.
 
Otvorenjem etnografskog postava uspostavlja se simbolička veza između života u Lipi prije i nakon stradanja te se ukazuje na neospornu podudarnost materijalne i nematerijalne baštine jednog šireg prostora. Uže gledano, riječ je o mikroregiji Liburnijskog krasa (Lipa, Rupa, Šapjane, Pasjak i Brce). Šire gledano, spomenutim mjestima moramo pridružiti Ćićariju, Kastavštinu i slovenske Brkine.
 
Naziv pod kojim je postav otvoren “Nismo Ćići ni Brkini, mi smo jušto na kunfini” (“Nismo iz Ćićarije nit iz Brkina već baš na granici”) naglašava položaj Lipe smještene u središtu navedenog prostora, njen život uz granicu (geografsku, kulturološku, a danas i državnu) koji je rezultirao prihvaćanjem različitih utjecaja kao neodvojivim dijelovima vlastita identiteta. Postav predstavlja tradicijske načine gospodarenja (poljoprivreda, iskorištavanje šuma, stočarstvo) i trgovine na ovim prostorima, vještine i zanate, običaje godišnjeg i životnog ciklusa te tradicijska vjerovanja. Postav oslikava svakodnevicu Krasa s kraja 19. te prve polovice 20. stoljeća koja se ogleda u artefaktima, fotografijama, dokumentima te prikupljenim kazivanjima i sjećanjima starijih stanovnika.
 
U pripremi postava korištena je građa Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, Konzervatorskog odjela u Rijeci, Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba, Slovenskog etnografskog muzeja iz Ljubljane, Odsjeka za etnologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te većeg broja privatnih arhiva i zbirki.
 
Otvorenje postava biti će ujedno prilika za predstavljanje dječjih radova izrađenih na radionicama tradicijske baštine Krasa koje Memorijalni centar Lipa pamti provodi u suradnji s OŠ “Drago Gervais” iz Brešca te područnim školama u Velom Brgudu te Lipi-Rupi.
 
Autorica postava je kustosica Vana Gović, dok su autori prostornog i vizualnog oblikovanja Damir Gamulin i Antun Sevšek. Postav je realiziran sredstvima Općine Matulji, Primorsko- goranske županije te Ministarstva kulture Republike Hrvatske. ICOM Hrvatska je promocijski partner ovog otvorenja vezanog uz temu Međunarodnog dana muzeja “Muzeji i kulturni krajolici”.
 
Memorijalni centar Lipa pamti otvoren je u travnju 2015. godine na mjestu starog Spomen muzeja koji je u Lipi djelovao od 1968. do 1989. godine. Obnavljanjem muzeja obnavlja se i memorija na teško povijesno nasljeđe Lipe koja je 30. travnja 1944. godine, u svega nekoliko sati, izgubila 269 svojih stanovnika, većinom starce, žene i djecu. Zločin su počinili nacisti i fašisti u sklopu ofenzive Braunschweig. Ubijanje civilnog stanovništva popraćeno je krađom njihove imovine, a potom i paleži većine stambenih i gospodarskih objekata.
 
Muzejski postav Memorijalnog centra Lipa pamti interpretira povijest Drugog svjetskog rata na području Liburnijskog krasa koje, pored Lipe, obuhvaća mjesta Pasjak, Rupu, Šapjane i Brdce. Taj dio povijesti nadopunjen je pregledom kontinuiteta života na ovim prostorima, od prapovijesti do danas, pri čemu je poseban naglasak stavljen na kulturno-povijesnu baštinu Lipe prije, ali i nakon samog stradanja.
 
Muzejska djelatnost Centra bazira se na muzeološkim praksama zavičajnog muzeja i muzeja zajednice. Upravo u zajedništvu s lokalnim stanovništvom Centar aktivno doprinos istraživanju i kreiranju identiteta ovog kraja, ali i iznalaženju novih i održivih mogućnosti njegova razvoja. Programske aktivnosti Centra usmjerene su na promicanje tolerancije, nenasilja te života koji, u mnoštvu svojih pojavnosti i obilježja, predstavlja najveću civilizacijsku dragocjenost i baštinski potencijal.
 
Memorijalni centar Lipa pamti dislocirana je zbirka Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka. Otvaranje Centra financirano je sredstvima Općine Matulji, Primorsko- goranske županije te Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
 
Više na mrežnim stranicama Memorijalnog centra http://lipapamti.ppmhp.hr/.
 

 

Otvoren Palestinski muzej – 3500 m2 praznog prostora

Na Međunarodni dan muzeja, nakon gotovo 20 godina planiranja i prikupljanja sredstava, palestinski predsjednik Mahmoud Abbas otvorio je u sveučilišnom gradiću Birzeitu na Zapadnoj obali Palestinski nacionalni muzej - mjesto koje će, kako je rekao, “čuvati sjećanja palestinskog naroda i pričati priču o njegovoj povijesti i kulturi”.
 
Muzej je projektirao irski arhitektonski ured Heneghan Pengo, a zgrada već na prvi pogled oduševljava vanjskim amfiteatrom, terasastim vrtovima i impresivnim vizurama. No, ova građevina s 3500 četvornih metara galerijskog prostora u koju je uložen 21 milijun eura za sada je potpuno prazna muzejska zgrada bez izložbi i bez kolekcija.
 
Razlog ove nesvakidašnje situacije je sukob bivšeg direktora i uprave oko programske vizije muzeja, zbog čega je otkazana dugo planirana i najavljivana izložba Never part koja se bavi temom palestinskih izbjeglica. Međutim, palestinsko je vodstvo iz političkih razloga inzistiralo da se muzej pod svaku cijenu otvori zbog čega je došlo do bizarne situacije da se na otvorenju muzeja moglo razgledati tek “predivnu zgradu i vrtove”.
 
„Kolektivno izgraditi nešto palestinskim novcem i trudom, slaviti palestinsku povijest i kulturu u modernom i progresivnom duhu koji želi dosegnuti sve Palestince bez obzira gdje se nalazili, tračak je nade i simbol jedinstva za sve Palestince koji još uvijek žive pod okupacijom ili u egzilu. Palestinskom narodu toliko je potrebna pozitivna energija, da je bilo važno otvoriti čak i praznu zgradu “ rekao je vd. ravnatelja muzeja Omar al-Qatten.
 
Muzej je u arapskim medijima već prozvan „sigurnim mjestom za nesigurne ideje“ budući da posjeduje golem audiovizualan arhiv naziva Family Album Project, koji pored mnoštva pisanih i audio zapisa, sadrži više od 11.000 digitaliziranih fotografija koje prikazuju palestinske obiteljske običaje, tradiciju i kulturu. Arhiv bi trebao biti dostupan online od ovog ljeta, a vodstvo muzeja se nada da će arhiv pomoći Palestincima u dijaspori da se ponovno povežu sa svojim rođacima u domovini.
 
 

 

Frame Contemporary Art Finland - putne stipendije za kustose

Finska Zaklada Frame, zaklada je koja sredstvima finskog Ministarstva kulture nizom potpora, među kojima i putnim stipendijama za kustose koji žive izvan Finske, potiče suradnju i promociju finske suvremene umjetnosti, podržava međunarodne inicijative i profesionalna partnerstva, studijske posjete i rezidencijalne programe.
 
Frame, od svibnja ove godine preimenovana u Frame Contemporary Art Finland, bavi se organiziranjem seminara, rezidencija i posjeta Finskoj, iznalaženjem prilika za nastup i predstavljanje finskih umjetnika i onih koji se umjetnošću bave na međunarodnoj sceni, iznalaženjem programa suradnje,organizacijom i produkcijom finskog nastupa na Venecijanskom bijenalu te drugim velikim međunarodnim izložbama i manifestacijama. Na svojim stranicama čak imaju i kartu svijeta na kojoj se može pratiti gdje sve u određenom trenutku izlažu ili nastupaju finski umjetnici i stručnjaci.
 
Stipendije za koje se mogu prijaviti i hrvatski kustosi dostupne su za projekte iz područja suvremene umjetnosti, fotografije, medijske umjetnosti, umjetničkog obrta, stripa, performansa i sound arta. Potpora pokriva troškove smještaja ili puta za jednu osobu ili radnu skupinu. Prijave su otvorene do 31. listopada 2016.
 
 
Info: Maikki Lavikkala, Frame,maikki.lavikkala@frame-finland.fi, +358 44 728 9914