Radionica Nakladnički izazov za muzeje - publikacije za osobe s invaliditetom
Ciklus radionica za muzejske djelatnike Kako objaviti dobru muzejsku knjigu
9. tematska radionica Nakladnički izazovi za muzeje - publikacije za osobe s invaliditetom (II.)
Datum: 9. prosinca 2015.
Kratki opis radionice:
Suvremeni muzeji, kao socijalno osjetljive i humane javne ustanove s visokom svijesti o važnosti izjednačavanja mogućnosti konzumiranja kulturnih sadržaja pohranjenih u njihovim fondovima i na izložbama - otvoreni su svima kategorijama posjetiteljima. Stoga svoje usluge muzeji nastoje pružiti i osobama s invaliditetom. Jedan od oblika komuniciranja su i publikacije koje trebaju biti priređene i izrađene prema standardima za pojedine skupine invalidnih osoba te u skladu s osnovnim elementima pojedinih specifičnih vrsta muzejskih publikacija. Potrebna znanja za pripremu muzejskih publikacija za osobe s invaliditetom muzejski djelatnici ne stječu ni formalnim obrazovanjem niti radom u muzeju. Ta će dodatna specijalistička znanja muzejski djelatnici imati mogućnost steći na radionicama koje će voditi vrsni predmetni stručnjaci koji su svojim radom realizirali zapažena muzejska ostvarenja. Uvodni dio radionice biti će posvećen određivanju svrhe i namjene muzejskih publikacija za osobe s invaliditetom, upoznavanju međunarodnih deklaracija i standarda te teorijskog aspekta muzeološkog promišljanja uloge i misije muzeja u odnosu na osobe s invaliditetom. Drugi će dio radionice predstavljati pojedine primjere iz muzejske prakse na kojima će se polaznici upoznati s vrstama i oblicima publikacija za osobe s invaliditetom (tekstualni, auditivni i taktilni materijal), njihovim sadržajnim i formalnim elementima. Obraditi će se pitanja izrade publikacija na Braillleovom pismu i uvećanom tisku, upoznati elementi multisenzorskih vodiča, karakteristike zvučnih knjiga, načini i mogućnosti korištenja računalne tehnologije te digitalnih zapisa i sintetskoga govora. Na trećem, praktičnom dijelu radionice polaznici će se uz vodstvo stručnjaka okušati u pripremi muzejskoga alternativno-augmentativnog govornika.
Ciljevi radionice:
upoznavanje polaznika sa vrstama i oblicima te osnovnim sadržajnim i formalnim elementima pojedinih vrsta muzejskih publikacija za osobe s invaliditetom.
Predavači:
- dr. art. Ivana Biočić Mandić, akademska kiparica
- Igor Čulig, kustos (Gradski muzej Karlovac)
- Nataša Jovičić, viša kustosica, autorica multisenzorske kolekcije za slijepe Taktilne galerije Moderne galerije (Memorijalni muzej Spomen-područja Jasenovac)
- Nina Sivec, kustosica (Tiflološki muzej u Zagrebu)
- mr. sc. Željka Sušić, muzejska pedagoginja savjetnica (Tiflološki muzej u Zagrebu)
- Liljana Velkovski, viša muzejska pedagoginja (Galerija Klovićevi dvori, Zagreb)
- dr. sc. Morana Vouk, muzejska savjetnica (Tiflološki muzej u Zagrebu)
Trajanje: 4 sata (10,00-14,00)
Program radionice:
10,00 - 11,00 Uvodni dio
10,00 - 10,10 Snježana Radovanlija Mileusnić, Uvod u radionicu
10,10 - 10,30 Željka Sušić, Svi ljudi imaju jednaka ljudska prava
10,30 - 11,00 Morana Vouk, Muzejska izdavačka djelatnost za osobe s invaliditetom
11,00 - 11,30 Pauza
11,30 - 13,00 Primjeri iz muzejske prakse
11,30 - 11,50 Ivana Biočić Mandić, Likovno djelo u percepciji slijepih osoba
11,50 - 12,20 Nataša Jovičić, Multisenzorski vodiči Moderne galerije u Zagrebu
12,20 - 12,40 Liljana Velkovski, Publikacije uz projekt U ritmu dodira
12,40 - 13,00 Igor Čulig, Vodič kroz Karlovačku zvijezdu
13,00 - 13,10 Pauza
13,10 - 13,45 Praktični dio
13,10 - 13,45 Nina Sivec, Muzejski alternativno-augmentativni govornik Slike koje govore
13,45 - 14,00 Evaluacija tečaja
Polaznici: Radionice su namijenjene svim zainteresiranim muzejskim djelatnicima i pripravnicima te posebice onima koji se bave muzejskom pedagogijom ili rade na poslovima muzejskoga nakladništva i marketinga
Broj polaznika: max. 20 polaznika
Kotizacija: 250 Kn
Prijava: obvezna pismena prijava (obrazac za prijavu, .doc)
Po završetku radionice, polaznici će dobiti potvrdu o pohađanju radionice.
Otkazivanje prijave treba dostaviti pismenim putem i biti zaprimljeno najdalje tjedan dana prije održavanja radionice.
Kontakti:
Informacije vezane za sadržaj radionica: Snježana Radovanlija Mileusnić -
sradov@mdc.hr, 01 / 48 47 914
Informacije vezane uz prijavu i potvrde: Dorotea Kršnjavi -
dkrsnjavi@mdc.hr, 01 / 48 47 897
Informacije vezane uz plaćanje kotizacije: Vesna Brtičević -
financije@mdc.hr, 01 / 48 17 078
Predavanje: Kreativne industrije i projekti najznačajnijeg muzeja primijenjene umjetnosti i dizajna na svijetu - V&A, London
Leanne Manfredi iz Victoria and Albert Museum (V&A) iz Londona u petak, 11. prosinca 2015. u 10.00 sati u Muzejskom dokumentacijskom centru predstaviti će nam projekte kreativne industrije u V&A-u, svoja iskustva u njihovom organiziranju, što oni znače za suvremeni Muzej te za zajednicu u kojoj on djeluje.
Victoria and Albert Museum (V&A) u Londonu je najveći muzej primijenjene umjetnosti i dizajna na svijetu. Muzejske kolekcije pripadaju različitim granama umjetnosti, dolaze sa svih kontinenata, a građa je u vremenskom rasponu od početka civilizacije do najnovijih dana. Ovaj je Muzej po mnogočemu izuzetan, pa i u pogledu suvremene muzejske prakse koja kao osnovu stavlja jačanje institucionalne i infrastrukturne podrške u razvoju kreativne i kulturne industrije.
Posljednjih godina Republika Hrvatska radi na stvaranju platforme koji će kulturni i kreativni sektor usmjeriti u kontekstu održivog gospodarstva. Prema nekim pokazateljima tržište kreativnih industrija je u velikom porastu, govori se da donosi čak 4% udjela u BDP-u. Ono uključuje visku stopu zaposlenosti i produktivnosti što se odražava i u socijalnoj koheziji. Svim baštinskim institucijama i kreativnom sektoru izazov je pretvoriti svoje proizvode i usluge u ekonomsku snagu. Muzej s kulturnim materijalnim i nematerijalnim te prirodnim dobrima o kojima skrbi može se promatrati i s pozicije „čarobnog“ mjesta za generiranje ideja i nadahnuća. V & A je sjajan primjer te prakse koja spaja muzejsku djelatnost i one koji rade u kreativnom sektoru stvarajući uvjete za profesionalnu suradnju. Osmišljavaju se projekti s korporativnim partnerima, piscima, poslovnim ljudima, edukativnim institucijama i sveučilištima te s različitim intelektualcima, koji imaju kvalitete za kreativnost, poduzetništvo i razmjenu znanja i ideja. Među suradnicima jesu druge baštinske ustanove kao npr. The RIBA collections; onedotzero – nezavisna scena kustosa za organizaciju nezaboravnih i zanimljivih događanja, izložbi i doživljaja; Experimental Food Society; Jonathan Ford, osnivač Pearlfishera, vodeći dizajnerski tim u Velikoj Britaniji; Royal College of Art; Central Saint Martins College of Arts and Design; Design Council itd.
Posebno mjesto u organizaciji i kreiranju programa ima V&A Learning Department koji okuplja različitu ciljanu populaciju kako u galerijama tako i u The Learning Centre-u. Sve aktivnosti ovog odjela imaju poveznicu i inspirirani su V&A zbirkama i izložbama. Pažnja se posvećuje i programima kojima se potiče kulturna raznolikost, pristupačnost skupinama s invaliditetom te skupinama koji trebaju socijalnu uključenost. Leanne Manfredi, prezentatorica, radi na programima suradnje s profesionalcima iz kreativnih industrija u kojima muzeji nalaze svoju novu zadaću. Njihov je cilj da se različitim skupinama ponudi edukacija koja potiče kreativnost kao kvalitetna osnova za osobno usavršavanje/karijeru s jedne strane, odnosno da se potiče prezentacija građe iz Muzeja na što zanimljivije načine s druge strane.
Leanne Manfredi
je voditeljica projekta Higher Education, Creative Industries and Residencies (Victoria and Albert Museum, London) Počinje kao nezavisna stručnjakinja koja radi na projektima koji ujedinjuju istraživanje, edukaciju i javnu angažiranost za niz akademskih i kulturnih institucija na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Osmišljava posebne programe i stvara sadržaje na polju vizualnih umjetnosti namijenjenim odraslima, studentima i profesionalcima u kreativnim industrijama. Istraživački interesi uključuju i projekte u cilju suradnje muzeja i visokog školskog obrazovanja - BA i MA studija na sveučilištima u Londonu i šire te druge programe za cjeloživotno obrazovanje.
Radila je za The Lowry, Royal Exchange Theatre, Urbis, Manchester Art Gallery, Manchester Metropolitan University, Whitworth Art Gallery, University of Manchester, a danas radi u Victoria and Albert Museum-u. Napisala je više publikacija i niz stručnih radova na temu kojom se bavi.
Napomena: U nastavku događanja bit će organizirana mala kreativna radionica u suradnji sa Studijem dizajna Sveučilišta u Zagrebu.
Projekt je realiziran u suradnji s British Council-om Zagreb.
Nova muzejska zbirka zaštićena kao kulturno dobro
Hrvatska muzejska mreža dobila je novi muzejski sadržaj. Kulturno-povijesna zbirka obiteljske kuće Čop - Palčava šiša, dobila je u studenom ove godine status zaštićenog kulturnog dobra. Postupak je iniciran terenskim obilaskom Muzejskog dokumentacijskog centra i Uprave za zaštitu kulturne baštine u 2014. godini.
Stručni ispiti za muzejska zvanja
14. i 15.12.2015.
Prema odluci Povjerenstva za polaganje stručnih ispita, stručni ispiti za muzejska stručna zvanja održavat će se dva dana, 14. i 15. prosinca 2015. (ponedeljak i utorak), u prostorijama Muzejskog dokumentacijskog centra, Ilica 44. /II. kat.
Otvoreni natječaj za dizajn vizualnog identiteta Muzeja Apoksiomena
Grad Mali Lošinj raspisuje, a Hrvatsko dizajnersko društvo provodi otvoreni natječaj za dizajn vizualnog identiteta Muzeja Apoksiomena. Pozivamo dizajnere da preuzmu projektni zadatak natječaja, prijavnicu i drugu prateću dokumentaciju na priloženim linkovima i prisustvuju informativnom sastanku, odnosno obilasku Muzeja Apoksiomena u Malom Lošinju u petak 6. studenoga 2015. u 11 sati. Rok za primanje natječajnih radova je četvrtak 10. prosinca 2015. do 15 sati.
Iz projektnog zadatka natječaja
Muzej Apoksiomena klasificiran je kao nacionalni muzejsko-galerijski prostor. Njegov fizički prostor utjelovljuje i locira jednako važan nematerijalni koncept suvremenog muzeja koji korespondira s izvornim, antičkim shvaćanjem muzeja kao mjesta kontemplacije, učenja i razmjene znanja, više nego kasnijim materijalno-sakupljačkim koncepcijama. Muzej Apoksiomena sa svojom prvom i osnovnom reprezentacijom, vizualnim identitetom, koji je u percepciji publike i javnosti isto što i Muzej, izvanredno je važan zbog ucrtavanja Lošinja na svjetsku kartu kulturne baštine i otvaranja konkretne prilike za preoblikovanje sezonske turističke dinamike cijelog arhipelaga na temelju razvoja kulturnog turizma.
Vizualni identitet predstavljat će Muzej Apoksiomena kao mjesto, koncept i projekt, a Muzej Apoksiomena svojom će vizualnom komunikacijom ujedno promovirati i Grad Mali Lošinj, Cresko-lošinjski arhipelag i Republiku Hrvatsku kao bitnu destinaciju na svjetskoj karti kulturne baštine i suvremene kulturne ponude.
Od vizualnog identiteta očekuje se predstavljanje koncepta i priče Muzeja suvremenoj publici na suvremen način, ravnopravno i jednako uspješno neovisno o kanalu komunikacije, odnosno kako u prostoru Muzeja i Grada tako i u svjetskim medijima neovisno o fizičkoj udaljenosti od prostora Muzeja i o mogućnosti posjeta.
Velik dio ukupne potencijalne publike iz cijeloga svijeta susrest će se prvi put s informacijom o Apoksiomenu u kontekstu Lošinja, Jadranskog mora i Hrvatske upravo putem vizualne komunikacije Muzeja, koja neće biti izravno vezana uz prostor Muzeja, već će se naći u kibernetičkom prostoru ili fizički dislociranom kontekstu (publikacijama izvan Muzeja). Takva vizualna komunikacija imat će ulogu prethodnice ili pratnje narativno informativnom sadržaju i važnu priliku da u okolnostima kratke selektivne pažnje uspostavi prikladnu, točnu i inspirativnu sliku o Muzeju Apoksiomena koja će najširu publiku potaknuti na daljnje istraživanje.
Podrazumijeva se usklađenost vizualnog identiteta s konceptom Muzeja i postava, a očekuje se da vizualna komponenta komunikacije uspostavi vlastiti komplementarni odnos prema ostalim doživljajnim dimenzijama Muzeja te da ih suvereno nadogradi.
Informativni sastanak i obilazak Muzeja — 6.11. u 11 sati
Od autora i timova očekuje se temeljito informiranje o temi zadatka, putem predloženih podloga i samostalno. Natjecatelje pozivamo da svakako dođu na informativni sastanak i obilazak u Palaču Kvarner, Riva lošinjskih kapetana 13, zbog doživljaja prostora Muzeja Apoksiomena, prisustvovanja prezentacijama, predavanjima i projekciji dokumentarnog filma o Apoksiomenu i Muzeju Apoksiomena te zbog sudjelovanja u razgovoru prilikom kojega će moći postaviti dodatna pitanja predstavnicima Muzeja Apoksiomena i Grada Malog Lošinja, autorima arhitektonskog projekta i članovima Ocjenjivačkog suda natječaja.
Najava dolaska na informativni sastanak i obilazak
Najava sudjelovanja na informativnom sastanku vrši se elektroničkom poštom na natjecaji@dizajn.hr. Poruku je potrebno nasloviti „Mali Lošinj – najava dolaska”, a u tekstu poruke navesti ime, adresu i telefonski broj natjecatelja koji najavljuju svoje sudjelovanje na informativnom sastanku. Rok za najavu sudjelovanja je četvrtak 5.11.2015. do 17 sati.
Postavljanje pitanja
Natjecatelji koji neće moći prisustvovati informativnom sastanku mogu svoja pitanja unaprijed uputiti putem adrese natjecaji@dizajn.hr. Poruku je potrebno nasloviti „Pitanja – Muzej Apoksiomena” najkasnije do roka za najavu sudjelovanja u četvrtak 5.11.2015. do 17 sati. Na pitanja pristigla elektroničkom poštom prije informativnog sastanka, koja bi mogla biti zanimljiva širem krugu natjecatelja, odgovorit će se na sastanku kao da su na njemu postavljena, a odgovori će biti objavljeni na stranici www.dizajn.hr.
Natjecatelji imaju pravo postavljati pitanja vezana uz Projektni zadatak i Opće uvjete Natječaja putem elektroničke pošte na adresu natjecaji@dizajn.hr. Rok za postavljanje pitanja vezanih uz Projektni zadatak i Opće uvjete je 7.12.2015. Odgovori na postavljena pitanja bit će objavljeni javno na
www.dizajn.hr.
Rokovi i termini
Četvrtak, 5.11.2015. do 17 sati — Rok za najavu sudjelovanja na informativnom sastanku u Muzeju Apoksiomena
Petak, 6.11.2015. od 11 sati — Održavanje informativnog sastanka i obilazak Muzeja
Ponedjeljak, 7.12.2015. — Rok za postavljanje pitanja
Četvrtak, 10.12.2015. do 15 sati — Rok za prijem natječajnih radova
Ocjenjivački sud natječaja
Ocjenjivački sud čini pet članova, a sastavljen je od dva predstavnika Muzeja Apoksiomena i tri predstavnika HDD-a:
1. Ingrid Stanković (privremena ravnateljica Muzeja Apoksiomena)
2. Idis Turato (autor arhitektonskog projekta Muzeja Apoksiomena)
3. Damir Bralić (dizajner, HDD)
4. Mauricio Ferlin (dizajner, HDD)
5. Maroje Mrduljaš (kritičar arhitekture i dizajna, HDD)
Nagrade
Dodjeljuju se tri novčane nagrade. Ukupni fond nagrada iznosi 90.000,00 kn bruto, a raspodijeljen je na sljedeći način:
1. nagrada: 40.000,00 kn
2. nagrada: 30.000,00 kn
3. nagrada: 20.000,00 kn
Tko može sudjelovati
Na natječaj se mogu javiti dizajneri (profesionalni dizajneri, studenti dizajna), samostalni autori te interdisciplinarni kreativni timovi. Predstavnik / voditelj interdisciplinarnog tima treba biti dizajnerske struke. Članovi tima mogu biti i iz drugih struka, prema izboru voditelja tima.
Dogovorena suradnja British Museuma i Googleovog Instituta za kulturu
British Museum, jedan od najznačajnijih muzeja na svijetu, u studenom je dogovorio suradnju sa Googleovim Institutom za kulturu s ciljem razvijanja alata koji bi korisnicima omogućili online pristup kolekcijama ove poznate londonske institucije.
Više od 4.500 predmeta iz British Museuma sada se može vidjeti online, a korisnici mogu i virtualno prošetati kroz Četiri kilometra hodnika, soba i galerija koristeći indoor Street View aplikaciju.
Partnerstvom su već realizirane dvije virtualne izložbe: Celtic life in Iron Age Britain, koja vodi posjetitelje u obilazak keltskih predmeta lociranih u kolekcijama diljem Britanije kao i Egypt: Faith after the Pharaohs, koja se trenutno može pogledati u British Museumu do 7. veljače.
„Nije nam namjera zamijeniti fizičke posjete muzejima, što više ljude zainteresiramo za kolekcije, to oni više žele doći vidjeti predmete uživo. Želimo nastaviti surađivati sa muzejima i eksperimentirati u prezentaciji njihove građe na što zanimljivije načine“, rekao je direktor Googleovog Instituta za kulturu Amit Sood.
Googlov Institut za kulturu osnovan je 2011. godine i danas ima više od 800 partnera iz 60 zemalja. Rezultat su izložbe koje i ozbiljne povjesničare ostavljaju bez negativnih komentara: solidno pripremljene i vizualno perfekcionirane.