Muzej suvremene umjetnosti od ovoga tjedna (30.1. do 14.6.) velikom multimedijskom izložbom Od imaginacije do animacije: šest desetljeća Zagreb filma, predstavlja umjetnička ostvarenja nastala tijekom šest desetljeća djelovanja Zagreb filma iza kojeg je ostalo više od dvije tisuće animiranih, dokumentarnih, edukativnih i igranih filmova te reklamnih spotova.
Ovoj povijesti pripada globalno prepoznatljiv fenomen Zagrebačke škole crtanog filma, zatim više od 500 nagrada, među kojima posebno mjesto zauzima prestižna nagrada Američke filmske akademije Oscar za najbolji animirani film dodijeljena 1962. godine Surogatu Dušana Vukotića. K tome dodajemo i tri nominacije za Oscara – 1964. za film Igra Dušana Vukotića, zatim 1973. za Tup-tup Nedeljka Dragića i 1980. za film Lutka snova u režiji Boba Godfreya i Zlatka Grgića, a tu su i brojne druge nagrade na domaćim, europskim i svjetskim filmskim festivalima i festivalima animiranih filmova.
Polazeći od izjave Dušana Vukotića kako je animacija najsvestranija umjetnost izražavanja, oblik sintetizirane komunikacije, edukacije i informacije koja je čudesno privlačna u svim svojim oblicima, izložba u Muzeju suvremene umjetnosti prvi će put u ovako velikom obimu i na sveobuhvatan, multimedijski način prikazati animirane filmove Zagreb filma. Ti su filmovi osvojili publiku i stručne žirije diljem svijeta, zahvaljujući fantastičnim pričama koje su ispričali te inventivnosti, kreativnosti i vrhunskoj estetskoj vrijednosti svojeg originalnog, prepoznatljivog vizualnog jezika.
Izložba će predstaviti iznimna postignuća sjajnih autora Zagrebačke škole, hrvatsku umjetničku baštinu najviše razine koju je prepoznao cijeli svijet. Osim filmova, izložba će prikazati vrijednu arhivsku građu Zagreb filma, Hrvatskoga državnog arhiva i privatnih zbirki – crteže, skice, celove i autentične predmete, smještajući ih u kontekst vremena u kojem su nastajali i povezujući ih s umjetničkim radovima iz zbirki Muzeja suvremene umjetnosti i drugih hrvatskih muzeja. Iz bogate riznice Zagreb filma izdvojeno je više od 200 animiranih filmova te sjajna dokumentarna i filmska produkciju koja će tijekom izložbe biti prikazana u dvorani Gorgona MSU-a.
Studio za crtani film osnovan je 1956. pod okriljem Zagreb filma i tada započinje intenzivno razdoblje razvoja umjetničke animacije. Zbog originalnog pristupa i specifičnog postupka animacije, izbora tema i visoke likovne kvalitete, taj je koncept već prvom pojavom na filmskom festivalu u Cannesu 1958. pobudio iznimno zanimanje te ga francuski kritičari George Sadoul i André Martin nazivaju Zagrebačkom školom crtanog filma. Na izložbi će posjetitelji moći doživjeti atmosferu studija za crtane filmove uz brojne interaktivne sadržaje i popratne programe.
Studio za crtani film okupljao je mnogobrojne snažne autorske osobnosti koje su vrhunskim ostvarenjima promijenile povijest animacije. Jedan od prvih velikih uspjeha bila je nagrada Filmskog festivala u Veneciji za film Samac Vatroslava Mimice 1959., a već 1962. godine film Surogat Dušana Vukotića osvojio je nagradu Oscar. Zlatnu povijest Zagrebačke škole crtanog filma stvarali su uz njih autori poput Nikole Kostelca, Borisa Kolara, Zlatka Boureka, Borivoja Dovnikovića, Nedeljka Dragića, Zdenka Gašparovića, Zlatka Grgića, Vladimira Jutriše, Aleksandra Marksa, Vladimira Kristla, Pavla Štaltera, Dragutina Vunaka, Ante Zaninovića, Milana Blažekovića, Zvonimira Lončarića, Joška Marušića, Krešimira Zimonića, Branka Ranitovića, Zlatka Pavlinića i mnogih drugih. Serijali Profesor Baltazar, Inspektor maska, Maxi Cat i Mali leteći medvjedi nastavak su zlatnog niza autorskih ostvarenja koja su nastala u produkciji Zagreb filma. Početak novog stoljeća pripada novoj generaciji, kojoj pripadaju autori poput Nicole Hewitt, Daniela Šuljića, Irene Jukić Pranjić, Livija Rajha, Marka Tadića, Darka Bakliže, Dušana Gačića, Danijela Žeželja i drugih, koji donose nove ideje i pristupe u području animacije.
U vrijeme kada Hrvatska predsjeda Vijećem Europske unije, ovom izložbom Muzej suvremene umjetnosti u svim oblikovnim aspektima predstavlja jedinstveni filmski i likovni fenomen prepoznat ne samo u hrvatskim nego i u svjetskim okvirima, ukazujući na potrebu muzealizacije ove specifične i vrlo vrijedne umjetničke baštine. (Muzej suvremene umjetnosti)
Žongler (1970.), Ekvilibrist (1978.), Mornar (1989.) i Biciklisti (1995.) ikonička djela Vaska Lipovca od prošlog se tjedna mogu vidjeti na izložbi Galerije Klovićevi dvori otvorenoj povodom predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije u jednom od najposjećenijih muzeja Portugala, u lisabonskom Nacionalnom muzeju kočija.
Riječ je o muzeju što ga je u Kraljevskoj jahačkoj školi 1905. godine osnovala kraljica Amelia kako bi na jednome mjestu izložila veliku zbirku kočija portugalske kraljevske obitelji i portugalskog plemstva, sliku povijesti i razvoja, gradnje i ukrašavanja kočija od kasnog 16. pa sve do 19. stoljeća. U zdanju novog muzeja otvorenog u četvrti Belem 2015. godine, a koje potpisuje dobitnik slavne arhitektonske Pritzkerove nagrade brazilski arhitekt Paolo Mendes da Rosa, među austrijskim, francuskim, portugalskim i španjolskim kočijama našli su se i Lipovčevi Biciklisti, ciklus iz prve polovice devedesetih smatran vrhuncem Lipovčevog umjetničkog rada, dok su okolo razmještene druge poznate skulpture gimnastičara, ekvilibrista, žonglera i dizača utega.
“U ovom novom, suvremenom prostoru, uz postav starih kočija, ugošćujemo i izložbe suvremenih autora kao contrast”, rekla je u povodu ove izložbe ravnateljica Muzeja Silvana Bessone, podsjećajući da su pred dvije godine, također u suradnji s Gradom Zagrebom ugostili izložbu još jednog Hrvatskog suvremenog umjetnika – slikara Vatroslava Kuliša.
“Sa sportskim motivima i ludičkim duhom Vasko Lipovac je zaključio svoj opus, ponudivši nam svoje sjetno i nasmiješeno viđenje raznih životnih situacija i zbivanja, s kojima se možemo nekako identifiirati ili pak samima sebi narugati”, kaže u predgovoru kataloga izložbe Tonko Maroević dodajući da je Lipovac “sustavnom stilizacijom i skladnim ulanačavanjem antropomorfnih sastojaka ostvario uvjerljiv likovni rezultat, stvorio vlastiti mikrouniverzum prema kojemu ne možemo ostati ravnodušni. Podijelio je s nama svoj doživljaj ljudske prolaznosti i ponudio nam inventar zabava i zadovoljstava s kojima pratimo (ili kratimo) svoje zemaljsko vrijeme – a sve to prisno i nepretenciozno, ali odmjereno i neodoljivo”.
Izložba je rezultat suradnje Grada Zagreba i Grada Lisabona, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Portugalu te Muzeja kočija i Galerije Klovićevi dvori.
Pomoć i podršku u organizaciji izložbe dala je i obitelj Lipovac, koja je posudila djela za izložbu, te arhitekt Branko Silađin. (MDC)
Fotografirao: Marko Gracin
Rijeka 2020 – Građansko muzejsko vijeće protiv (ne)vidljivih granica
U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci nedavno je otvorena izložba pod nazivom (Ne)vidljive granice koja progovara o aktualnim izazovima današnjice poput jačanja socijalne uključenosti umirovljenika, rada s darovitom djecom i integracije slijepih i slabovidnih osoba u društvo.
Fotografirao: Marko Gracin
Izložba je realizirana kao pretprogram izložbi „Granice – između reda i kaosa", središnjeg događanja Pomorskog i povijesnog muzeja u projektu Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, a posebna je po tome što je nastala kao produkt zajedničkog djelovanja muzeja, Primorsko-goranske županije i predstavnika civilnog društva. Njeni autori su članovi Građanskog muzejskog vijeća - Udruga Žmergo, Kreativni kolektiv Kombinat, Centar za poticanje darovitosti, Udruga slijepih Primorsko-goranske županije i Matica umirovljenika Grada Rijeke, koje je muzej osnovao prošle godine u nastojanju da demokratizira načine rada muzejskih institucija i kreira platformu koja će organizacijama civilnog društva i širem građanstvu omogućiti da se uključi i sukladno svojim potrebama usmjerava djelatnost muzeja.
Pomoću dokumenata, fotografija i video zapisa predstavljeni su izazovi i raznovrsne aktivnosti koje udruge-članice Vijeća provode u svom svakodnevnom radu. Riječ je o akcijama osvještavanja šire javnosti, tečajevima, radionicama, umjetničkim ili sportskim aktivnostima, humanitarnim akcijama te ostalim programima namijenjenim članovima i korisnicima udruga. Izložba donosi i rezultate njihova rada, brojne diplome i priznanja, pehare i medalje, rukotvorine i umjetnine nastale na radionicama te pomagala kojima se koriste slijepe i slabovidne osobe. Postav izložbe otvara kompleksnu tema integracije slijepih i slabovidnih osoba u društvu, ukazuje na otežane uvjete rada u sektoru kreativnih industrija te upozoravaju na loš položaj umirovljenika i razloge njihove nedostatne uključenosti u život zajednice. Govore o našim sugrađanima i sugrađankama, djeci i odraslima, koji prolaze „ispod radara“ i čine nevidljiv, a time i diskriminiran, dio naše zajednice i postavljaju pitanje jesmo li kao društvo u stanju prepoznati najveći potencijal s kojim raspolažemo – darovitu djecu. U konačnici, obraćaju se i svakom od nas s pitanjem jesmo li informirani o spomenutim temama,imamo li mišljenje o njima i jesmo li spremni mijenjati sebe, svoje navike i pogled na svijet kako bismo unaprijedili položaj drugih.
Fotografirao: Marko Gracin
Posebno je dojmljiv intervju s a Luči Srok, patronažnom sestrom s dugogodišnjim iskustvom rada u Domu zdravlja Primorsko-goranske županije koja iznosi svoje susrete najstarijim sugrađanima koji rijetko napuštaju svoje domove te su u zajednici nevidljivi, savjetujući posjetitelje kako mogu doprinijeti kvaliteti njihova života. Posjetiteljima su dostupni audio zapisi razgovora sa slijepim osobama koje govore o problemima pristupačnosti javnih i kulturnih prostora slijepim i slabovidnim osobe, te roditelja darovite djece koja, zbog nepripremljenosti odgojno obrazovnog sustava za rad s njima, često bivaju proglašena kao problematična u ponašanju.
Dizajn izložbe potpisuje Mikser d.o.o., a izložba je prilagođena slijepim i slabovidnim osobama uz pomoć programa Čitač ekrana koji izložbene tekstove na posebnom reproduktoru zvuka pretvara u govor. Također, pored izložbenog kataloga za videće osobe otisnut je i katalog koji je grafičkim oblikovanjem, veličinom fonta i korištenjem 14 kombinacija boja usklađen s potrebama osoba s oštećenjem vida.
(Ne)vidljive granice mogu se u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja razgledati do 15. veljače 2020. godine. (I.G.)
Hrvatski školski muzej – "Stoljeće djeteta u Hrvatskoj“
Prošli mjesec u Hrvatskome školskom muzeju u Zagrebu otvorena je izložba "Stoljeće djeteta u Hrvatskoj: djetinjstvo i školovanje u 20. stoljeću" koja kroz dječje igračke, igre, školski prostor i opremu prikazuje različite aspekte djetinjstva i školovanja te općenito dječje kulture u 20. stoljeću.
Izložba kroz pet ambijentalnih cjelina prema kronološko-tematskom principu otkriva društveni i pedagoški kontekst odrastanja u 20. stoljeću u kojemu roditeljski dom i roditeljski odgoj oblikuju djetetovu temeljnu sliku o samome sebi, a razvojem društva sve više djece i u sve ranijoj dobi biva obuhvaćeno organiziranim oblicima ranog odgoja.
20. stoljeće bilo je doba ekstrema, obilježeno velikim ratovima i olovnim vremenima, ubrzanim znanstvenim razvojem i brojnim tehnološkim dostignućima, te snovima o stvaranju novoga čovjeka i bolje budućnosti. Kako pojašnjavaju autori izložbe, „stara“ pedagogija naglašavala je inferiornost djeteta smatrajući da ga treba odgajati iz perspektive poslušnosti jer samo odgojem i obrazovanjem dijete će se od nezrelosti i nesposobnosti za samostalno rasuđivanje dovesti do zrelosti i sposobnosti za samostalan život, dok nova ističe njegove potencijale poštujući djetinjstvo kao specifičnu razvojnu fazu. Dijete tako postaje središtem obiteljskog života , a od ideje djecu se smije vidjeti, ali ne i čuti došli smo do novih odgojnih metoda koje kroz stvaranje poticajnog okruženja potiču djetetovu prirodnu znatiželju i učenje kroz šarenilo i igru.
Nova jugoslavenska državna zajednica oformljena nakon Drugog svjetskog rata započinje reformu školstva s namjerom iskorjenjivanja nepismenosti, omasovljenja obrazovanja i obuhvaćanja sve djece osnovnim obrazovanjem, a značajan iskorak napravljen je 1958. godine donošenjem saveznog Općeg zakona o školstvu kojim je uvedena jedinstvena obavezna osmogodišnja škola. Bez obzira na to što je odgojna teorija primjenjivana u nastavi za vrijeme socijalizma bila u velikoj mjeri politizirana i ideologizirana, 60-ih i 70-ih godina dolazi do postepenog podizanja kvalitete nastave kroz poboljšanje materijalnih uvjeta i povećanja osposobljenog nastavničkog kadra.
Publika može vidjeti dječju opremu, školske predmete, dječje knjige, fotografije i namještaj iz razdoblja kraja 19. i prve polovice 20. stoljeća poput Zlatne knjige za djecu iz 1889. godine, Čitanke za četvrti razred općih pučkih škola iz 1908. godine, Zwezovog modela školske klupe iz 1909. godine, Pohvale Državne muške učiteljske škole u Zagrebu dodijeljene Draženu Grunwaldu za odlično vladanje i odličan uspjeh iz 1932. Godine ili drvenog dječjeg namještaja i klavira s početka 20 stoljeća.
U postavu je izloženo mnoštvo igračaka i školskih predmeta koje će prepoznati svaki klinac odrastao u sedamdesetim, osamdesetima i devedesetima: društvena igra Mikado, Moja domovina drvene kocke za slaganje, TOZ kutija s temperama, Mercedes 280 GE na servo-električno daljinsko upravljanje, Svijet oko nas enciklopedija za djecu i omladinu, Mickey Mouse i pas Švrćo koje je proizvodila Tvornica igračaka Biserka iz Zagreba.
Izloženi su i pionirska marama i pionirske kapa, štafetna palica omladine Osnovne škole Dragojle Jarnević iz Karlovca, legendarna Cvička, školska papuča koju je proizvodilo Borovo, didaktički set Elektro Pionir, bicikl Pony, te popularni Vučko, maskota Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu.
Koncepciju izložbe potpisuju Štefka Batinić, Sonja Gaćina Škalamera i Elizabeta Serdar, dok su za vizualni identitet i likovni postav izložbe zaslužni Bachrach & Krištofić.
Izložba se može razgledati u Hrvatskom školskom muzeju do 31. kolovoza 2020. godine. (Ivan Guberina)
Katalog izložbe – Superorganizam, snage života socijalnih kukaca
Novi katalog prirodoslovne tematike Superorganizam – snage života socijalnih kukaca predstavljen je javnosti prošli tjedan u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu. U katalogu izdanom povodom postavljanja istoimene izložbe otvorene do 30. prosinca 2020. godine u prostorijama Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, autorice dr. sc. Iva Mihoci i dr. sc. Martina Podnar Lešić čitateljima i posjetiteljima približavaju svijet "najkompleksnijeg biološkog fenomena". Superorganizam definiran je kao "usko povezana kolonija jedinki iz porodica pčela, osa, mrava i termita, koja se odlikuje složenom komunikacijom, jedinstvenom podjelom rada i ponekad altruističnom suradnjom, a predstavlja jednu od osnovnih bioloških organizacija".
U uvodnom dijelu kataloga pojašnjavaju se pojmovi poput genotipa, fenotipa, epigenoma i drugih stručnih termina ključnih za razumijevanje razvoja i života zajednica "društvenih kukaca". Predstavljena je i osnovna podjela na „kaste“, odnosno uloge pojedinih jedinki (radnici, vojnici, kraljevi i kraljice) unutar hijerarhijske strukture zajednica mrava, osa, pčela i termita. Glavnina teksta sadržana je u četiri poglavlja, a svaki je posvećen jednoj od spomenutih vrsta životinja. Prvo poglavlje obrađuje genetski sastav i socijalnu organizaciju kolonija mrava, njihovo funkcioniranje u ekosustavu, životni ciklus te donosi podatke o istraživanjima faune mrava u Hrvatskoj i svijetu. U drugom poglavlju doznajemo odgovore na neka od pitanja vezana uz visoko organizirani zadružni život pčela, npr. kako se diferenciraju matice od radilica, kako se pčele orijentiraju i kako istražuju stanište po prvom izlasku iz košnice. Naredno poglavlje istražuje porodice osa sa zadružnim osobinama. Kroz niz kratkih odlomaka prikazane su značajke poput životnog vijeka, veličine tijela, odabira staništa i načina komunikacije osa. Četvrto i posljednje poglavlje bavi se socijalnim obilježjima termita, rasprostranjenosti različitih vrsta te ekološkom i ekonomskom utjecaju na ljude i okoliš.
U završnom dijelu kataloga nalazi se popis kataloških jedinica i popis korištene literature. Kataloške jedinice popisuju izložene primjerke iz entomoloških zbirki Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, a sadrže podatke o inventarnim brojevima, nazivima vrsta, lokaliteta prikupljanja, datuma prikupljanja i legatora. Katalog je pisan popularnoznanstvenim stilom kojim se kompleksna biokemijska terminologija pokušava slikovito dočarati i čitateljima laicima. Cjelokupni tekst popraćen je fotografijama i crtežima tematiziranih životinja kao i fotografijama izložbenog postava. Ilustracije čine značajan dio kataloga i visoke su kvalitete, a imaju funkciju privlačenja pažnje kako starijih tako i onih najmlađih ljubitelja životinjskog svijeta. (Vladimir Cerovac)
MIHOCI, Iva
Superorganizam - snage života socijalnih kukaca : katalog izložbe : [Hrvatski prirodoslovni muzej, 30.
prosinca 2019. - 30. prosinca 2020.] / Iva Mihoci, Martina Podnar Lešić ; [fotografije Denis Lešić et al.
; crteži Franka Tretinjak, Aleksandar Popović].- Zagreb : Hrvatski prirodoslovni muzej, 2019.- [58] str. :
ilustr. u boji ; 30 cm
Podaci o odgovornosti, gl. stv. naslovu i podnaslovu preuzeti s korica.- Literatura.
ISBN 978-953-6645-93-0
1. Podnar Lešić, Martina
Impressum
Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690
Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivan Guberina Grafički urednik: Denis Bučar
Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr