Poštovane kolegice i kolege,
sa zadovoljstvom vas pozivamo na sudjelovanje na jubilarnoj 35. izložbi izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija koja će se održati u organizaciji Muzejskoga dokumentacijskog centra sa ciljem promocije godišnje izdavačke produkcije hrvatskih muzejskih ustanova i udruga, njihovih djelatnosti i fondova.
Izložba će se, kao i ranijih godina, održati u sklopu Interlibera – 39. međunarodnog sajma knjiga i učila – od 8. do 13. studenoga 2016. godine na Zagrebačkome Velesajmu.
Zahvaljujući velikom i postojanom interesu i podršci hrvatske muzejske zajednice, izložba muzejske izdavačke djelatnosti, započeta 1982. godine nastavlja se u svojemu kontinuitetu te svojim jedinstvenim sadržajem, recentnom građom i definiranom izložbenom koncepcijom zauzima posebno mjesto u europskom izložbenom kalendaru. Ideja javnoga i šireg predstavljanja recentne muzejske izdavačke djelatnosti u redovnom jednogodišnjem intervalu, u okruženju malih i velikih, domaćih i inozemnih nakladnika, a na uvid postojećih i budućih poklonika čitanja i knjiga, na bilo kojemu mediju, već je 35. godinu jednako provokativna i zanimljiva. Kao takva, izložba muzejskih publikacija jedina je i najstarija manifestacija u hrvatskome i širem europskom okruženju.
Stoga vas pozivamo da i ove godine sudjelujete na jubilarnoj izložbi svojim recentnim publikacijama – muzejskim katalozima stalnih i povremenih izložaba, vodičima, likovnim, kulturno-povijesnim i arheološkim monografijama, priručnicima, pretiscima i bibliofilskim izdanjima, zbornicima i časopisima, publikacijama za djecu i mlade, publikacijama za osobe s invaliditetom te muzejskim plakatima, razglednicama i mapama kao i elektroničkim izdanjima (CD-ROM-ovima, DVD-ovima).
Nadamo se da ćete i ove godine podržati inicijativu MDC-a i svojim publikacijama doprinijeti što cjelovitijoj prezentaciji hrvatskog muzejskog izdavaštva.
Molimo vas da se u pripremi sudjelovanja na ovogodišnjoj izložbi rukovodite Uputama za sudionike (u prilogu) i svoje publikacije dostavite najkasnije do 1. listopada 2016. godine. Sve najnovije vijesti o izložbi pratite na web stranicama MDC-a.
Srdačan pozdrav,
voditeljica akcije:
mr. sc. Snježana Radovanlija Mileusnić
Uoči nove jubilarne izložbe prisjetimo se kako je bilo, fotografijom i pisanom riječju!
Digitalno arhiviranje: pravna pitanja koja treba imati na umu naziv je predavanja dr. Oleksandra Pastukhova, koje će se održati u organizaciji Muzejskog dokumentacijskog centra (MDC) u četvrtak, 8. rujna 2016. u 13.00 sati u dvorani MDC-a u Zagrebu.
Već smo duboko zašli u digitalno doba te se u radu postepeno prilagođavamo karakteru novih medijia. Digitalni medij postaje standard kako u brojnim područjima rada tako i u baštinskim institucijama. S digitalizacijom građe kulturne baštine i uvođenjem elektroničke obrade muzejskih zbirki i ostale građe u institucijama AKM zajednice, zakoni i politike o informiranju postaju sve relevantniji za rad kako kustosa tako i knjižničara, arhivista i drugih stručnjaka koji se bave upravljanjem informacijama.
Zanimljivi su npr. podaci za 2015., a to je da se postepeno uvećava broj digitaliziranih muzejskih zbirki pa je u ovoj godini digitalizirano 114 muzejskih zbirki sa 73.448 predmeta. No to nije ukupan broj digitalizirane i digitalne građe u muzejima uz koju je danas ravnopravna i dokumentacijska građa. U Hrvatskoj se već više od jednog desetljeća radi na izgradnji Nacionalnog programa digitalizacije AKM građe. Tijekom vremena on je prošao različite faze, no činjenica je da je zakonska regulativa u začecima, i to kako kod nas, tako i u mnogim drugim zemljama. Brojna su pitanja otvorena poput copyrighta, autorskih prava digitalizirane baštine – umjetnina npr.., kao i mnoga druga pa se na njih uglavnom primjenjuju stara pravila. Danas nailazimo na probleme na tom području, a on nastaje u njihovoj primjeni i interpretaciji.
Dr. Oleksandr Pastukhov, koji nam dolazi s Malte, stručnjak za pravo u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, na svom će predavanju dati pregled pravnih okvira primjenjivih na institucije AKM zajednice uz poseban naglasak na pitanja s kojima se susreću stručnjaci koji rade na digitalizaciji i pristupu "digitalnoj" baštini. Govorit će o regulativi, javnoj politici i dobrim praksama, koje su relevantne za funkcioniranje operacija digitalizacije i elektroničkog pristupa građi na načine koji su sukladni zakonima. Među primjerima bit će prezentirani oni iz zemalja članica EU, SAD-a, ali i drugih zemalja.
Predavanje će završiti odgovorima na pitanja sudionika i općom diskusijom.
Dr. Oleksandr Pastukhov je Viši predavač i koordinator upravljanja informacijama u Odjelu za Informacije i upravljanje na Sveučilištu u Malti. Trenutno je zamjenik koordinatora na projektu MAPPINGte voditelj EVIDENCE i CITYCoP projekata.
Dr. Pastukhov stekao je bakalaureat iz međunarodnog privatnog prava na Kijevskom nacionalnom Sveučilištu“Taras Ševčenko“ u Kijevu u Ukrajini (1997.), magisterij na Northwestern University School of Law u Chicagu u SAD-u (2000.), doktorat na V.M. Koretsky Institutu Države i Prava u Kijevu u Ukrajini (2003.) kao i doktorat prava na Katoličkom sveučilištu u Leuvenu u Belgiji (2008.). Nakon toga bio je na postdoktoratu na Vrije Universiteit Amsterdam u Nizozemskoj i University of Strathclyde u Glasgowu u Škotskoj.
Dr. Pastukhov je redoviti sudionik i govornik na raznim domaćim i međunarodnim forumima posvećenih pravu i politici informacijskih i komunikacijskih tehnologija Predani je zagovornik privatnosti, elektroničkog upravljanja (e-uprave) i slobode medija u rodnoj Ukrajini i izvan nje.
Dr. Oleksandr Pastukhov, bibliografija
Projektu grada Siska pod nazivom “Info centar industrijske baštine – Holandska kuća” odobreno je financiranje u iznosu od 20 milijuna kuna bespovratnih sredstava od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Industrijska baština Hrvatske je tema kojom se bavi nemali broj stručnjaka, ali njeno stanje je, generalno gledajući, vrlo loše tako da je ovaj projekt doista velik uspjeh kolega iz Muzeja grada Siska.
Projekt je zamišljen prema ideji ravnatelja Gradskog muzeja Sisak mr.sc. Vlatka Čakširana i na osnovu njegovog desetogodišnjeg rada na istraživanju i prezentaciji industrijske baštine Siska, a u njegovoj razradi sudjelovali su brojni stručnjaci od Konzervatoskog odjela Ministarstva kulture, preko Turističke zajednice grada Siska do Gradske galerije.
Holandska kuća naziv je za staro skladište žita iz 19. stoljeća koje se nalazi u samom središtu grada i predstavlja jedan od njegovih simbola. Na prostoru od 2000 četvornih metara bit će uređen info centar s multimedijalnim predstavljanjem industrijske baštine grada, izložbeni prostor Galerije Striegl, izložbeni prostori u kojima će biti izložena zbirka fonografa, gramofona, radio aparata i ploča sisačkog kolekcionara Velimira Krakera, multimedijalna dvorana, a na drugom katu zgrade smjestit će se Konzervatorski odjel u Sisku.
Više o cijelom projektu
Klovićevi dvori - izložba "Put u vječnost"
Smrt kao bitan egzistencijalni, društveni, pa i kulturni sadržaj tema je izložbe “Put u vječnost” koja je prošloga tjedna otvorena u zagrebačkim Klovićevim dvorima. Na izložbi su predstavljena umjetnička djela koja govore o smrti i prolaznosti, slike, crteži, skulpture, makete nadgrobnih spomenika i brojne fotografije.
Izloženi su i predmeti koji su na različite načine vezani uz temu smrti - od nakita i odjeće, devocionalija, ex-vota i posmrtnih maski, do priručnika o umiranju i knjiga u kojima se evidentiraju umrli i njihovi ukopi. Antropolozi i etnolozi odavno su istraživali razne oblike rituala smrti i pokopa, pa je i građa, poput osmrtnica također dijelom izložbe “Put u vječnost”.
Namjera je izložbe da kroz nekoliko segmenata tematizira smrt i rituale smrti u svakodnevnome životu, pa tako i da ukaže na kulturu groblja. U svojem praktičnome smislu groblja su mjesta odlaganja čovjekovih ostataka nakon smrti. Međutim, groblja svjedoče i o načinu kojim neka sredina smrt preobražava u kulturno dobro. U Hrvatskoj je nekoliko iznimno vrijednih groblja za čiju vrijednost nisu zaslužni isključivo arhitekti koji su ih projektirali i gradovi koji su groblja naručivali, nego podjednako tako i građani koji svojom kontinuiranom skrbi groblja čine živima, kaže autor izložbe prof. dr. sc. Zvonko Maković.
Izložba je otvorena do 6. studenog 2016.
Beč 2017. u znaku 300. obljetnice rođenja Marije Terezije
Pod nazivom “Marija Terezija: strateg – majka – reformator” Austrija priprema veliku izložbu (15.3. – 29.11.2017.) kojom će iduće godine obilježiti 300. obljetnicu rođenja jedne od najznačajnijih europskih vladarica.
Vladavina Marije Terezije potrajala je četrdeset godina od 1740. do 1780. Nakon burnog početka Habsburška je monarhija ušla u svoje zlatno razdoblje. Na području državne uprave i vanjske politike Marija Terezija vukla je poteze koji su imali prijelomni utjecaj na daljnji razvoj monarhije. Premda je bila skeptična prema prosvjetiteljskim idealima njeno je doba reformama potaklo modernizaciju prostora na kojima je vladala.
Idealizacija Marije Terezije kao velike “majke nacije” počela prije njezine smrti dijelom zahvaljući i činjeniici da jest bila majka i to šesnaestoro djece. Izložba će o njoj govoriti i u kontekstu obitelji istražujući komplicirane odnose među njenim članovima. Autori, kako najavljuje Dvorac Schonbrunn i KHM-Museumsverband, neće bježati ni od tamnih strana te snažne vladarice poput njezine netolerancije prema drugim vjerama.
Ova velika izložba organizirana povodom 300. obljenice istražit će i prezentirati različite aspekte njena života u nekoliko segmenata u više muzejskih kuća.
U Dvorcu Schonbrunn, najdražoj ljetnoj rezidenciji carske obitelji, bit će predstavljena umjetnost i život na dvoru. Naglasak će biti na umjetnosti rokokoa i caričinoj rokokoičnoj sklonosti prema neobičnom i egzotičnom. U Carskom muzeju kočija pod nazivom “Ženska snaga i joie de vivre” govorit će se o suprostavljenim stranama njezina identiteta – s jedne strane žene i majke s druge o njenoj “muškoj” vladarskoj snazi.
U Bečkoj carskoj kolekciji namještaja postavit će se izložba koja preispituje obiteljski krug, osobne sudbine i dinastičku bračnu politiku. U Dvorcu Hof, caričinoj “vikendici” na granici sa Slovačkom, pod nazivom “Savezi i neprijateljstva” govorit će se o početničkim tegobama u uspostavi vlasti, ratovima i mirovnim ugovorima, gubitcima starih i sticanju novih teritorija kao i o njezinoj kreativnoj i snažnoj političkoj volji. Posljednja u nizu izložbi kojom će Austrija obilježiti 300. obljetnicu rođenja Marije Terezije bit će postavljena u Dvorcu Niederweiden, negdašnjem lovačkom utočištu carske obitelji, gdje će u fokusu biti tema reformi koje je provela ova velika vladarica.
Marija Terezija vladala je četrdeset godina i Hrvatskom. Ukinula je torture, olakšavala život kmetova, reformirala školstvo, uvela nastavu na hrvatskom jeziku, reformirala vojsku i upravu, uvela katastar i popisivanje stanovništva, naseljavala Slavoniju. Obnovila je Virovitičku, Požešku i Srijemsku županiju te ih sjedinila s Hrvatskom, uspostavila je Hrvatsko kraljevsko vijeće, na čelu s banom, koje je stolovalo u Varaždinu. Priključila je Hrvatskoj Rijeku, a potom i Bakar, Bakarac i Kraljevicu. Premda je bila predstavnica apsolutizma znatno je utjecala na daljnji razvoj i napredak hrvatskih zemalja u sklopu Habsburške Monarhije.
Više o 300. obljetnici
Muzeji i izbori - dekodiranje političkih poruka
Kustosi američkog muzeja “Toledo Museum of Art” zapitali su se ove i u Americi predizborne godine, kako slike, glazba i riječi, koje se koriste u predizbornim kampanjama, utječu na emocije i privlače glasove građana. Izložbom pod nazivom “I Approve This Message: Decoding Political Ads” odlučili su, kao što samim naslovom kažu, dekodirati poruke političara tijekom američkih predsjedničkih kampanja i pokazati posjetiteljima kako se i zašto racionalno donošenje odluka zamagljuje emocijama.
“Utemeljeno na novijim znanstvenim istraživanjima pokušali smo pokazati kako su političke poruke koje se šalju uoči izbora svjesno kreirane tako da bude emocije gledatelja”, kaže Adam Levin, jedan od kustosa izložbe i zamjenik ravnatelja “Toledo Museum of Art” koji je ovom izložbom ukazao na to da su “srce, a ne glava” metom američke predizborne propagande.
Prikupljeno je više od pedeset predizbornih spotova počevši od kampanje iz 1952. koji su podijeljeni prema emocijama na koje su pojedine poruke ciljale. Američki kustosi su pregledavanjem materijala zaključili da su četiri osnovne emocije - strah, ljutnja, entuzijazam i nada oni osjećaji na koje je tijekom posljednjih 70 godina bila usmjerena američka predizborna propaganda.
Cilj izložbe bio je da se podigne razina vizalne pismenosti, posjetiteljima pomogne naučiti kako čitati i shvatiti propagandne poruke kako bi se smanjila mogućnost prevare, podigla razina kritičkog promišljanja i u konačnici povećao broj onih koji će izaći na izbore.
I dok će ova izložba biti zatvorena u izbornoj noći kustosi Smithsonianovog nacionalnog muzeja američke povijesti vjerojatno će i tu noć provesti na nogama prikupljajući memorabiliju, točnije predmete koji će činiti buduću muzejsku građu, a vezani su uz predsjedničke izbore 2016. Prikuplja se sve što bi u budućnosti moglo govoriti o temama i osjećajima koji su obilježili ovogodišnju kampanju od plakata i bedževa do kompleksnijih i kreativnih iskaza simpatija poput duge crvene haljine na koju je vlasnica šljokicama ispisala Trumpovo ime i da pojača dojam u večernjim satima - obrubila ga svjetlećim bozičnim lampicama.
U Hrvatskoj ova se vrsta građe prikuplja i čuva u Dokumentarnoj zbirci Hrvatskog povijesnog muzeja, njezinom drugom dijelu koji sadrži gradivo koje ilustrira pojave, događaje, ideje i ljude od početka 20. stoljeća do danas. Kad se ova matična nacionalna kuća napokon domogne novog prostora bit će zanimljivo vidjeti sve te upaljače, privjeske, “trulekse” i kuhače izpodijeljene tijekom proteklih 25 hrvatskih demokratskih godina i pokušati dekodirati njihovo značenje.